Priredio: Nermin Avdić
Od Abdullah ibn Mes’uda, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: „Obavijestio nas je Allahov poslanik a on je Es–Sadikul–mesduk: ‘Zaista svako od vas se formira u utrobi svoje majke četrdeset dana kao kapljica (sperme), zatim bude zakvačak slično tome, zatim bude komad mesa slično tome, a zatim mu bude poslan melek te mu udahne dušu, i naredi mu četiri stvari: nafaku, djela, edžel i da li će biti sretan ili nesretan.
Tako mi Onoga pored Kojeg drugog boga nema, zaista neko od vas radi djela koja su od stanovnika Dženneta sve dok ne bude između njega i Dženneta koliko je lakat, pa ga pretekne knjiga pa radi djela koja su od stanovnika Vatre te uđe u nju.
A zaista neko od vas radi djela koja su od stanovika Vatre sve dok ne bude između njega i Vatre koliko je lakat, pa ga pretekne knjiga pa radi djela koja su od stanovnika Dženneta te uđe u njega.’“
Bilježe Buharija i Muslim.
- Kratka biografija ashaba koji prenosi hadis
On je Abdullah ibn Mes’ud el–Huzeli, imam i fekih ummeta. Nadimak mu je bio Ebu Abdurrahman. Bio je od prvih koji su prihvatili islam, odmah nakon 22. osobe a prije ulaska Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kuću El–Erkama. Učestvovao je na Bedru, obavio dvije hidžre.
Od njega su prenosili: Ebu Musa, Ebu Hurejre, Ibn Abbas, Ibn Omer, Enes i drugi ashabi.
Od njega je prenijeo njegov kiraet Ebu Abdurrahman es–Sulemi i drugi.
U Sahihu Buharije i Muslima se nalaze 64 hadisa koje on prenosi.
Bio je mršav, nizak, blag, imao je veoma lijep i prijatan miris, gustu bradu.
Majka se zvala Ummu Abd bintu Abdu Vud iz plemena Benu Zehra, a brat Utbe ibn Mes’ud a umro je prije Abdullaha.
Supruga se zvala Zejneb binu Muavija, a spominje se da se zvala Raita. Prenijela je hadise od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od muža i Omera ibnul–Hattaba, radijallahu anhum.
Bio je postavljen za kadiju u Kufi u kojoj je preselio na bolji svijet 32. godine po H a imao je šesdeset i nekoliko godina, radijallahu anhu.
- Komentar hadisa
„Es–Sadikul–mesduk“ to je, ustvari, potvrda riječi: „Obavijestio nas je Allahov poslanik“ to znači da je on istinit u onome što obavještava i u onome o čemu je on obavješten.
A spomenuo je to Abdullah jer je govor o tome gajb (nevidljivo) i skriveno a u to vrijeme nije napredovala medicina kako bi se znalo o tome. Međutim, ne samo medicina, nego postoji i više od toga a to je propisivanje nafake, edžela i da li će osoba biti sretan ili nesretan, te se u tome ogleda razumijevanje vjere Abdullaha ibn Mes’uda tako što je sa „Es–Sadikul–mesduk“ potvrdio obavještenje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
„Zaista svako od vas se formira u utrobi svoje majke…“ tj. nakon spolnog odnosa između muškarca i žene, te dvije razdvojene tečnosti se spoje, ali u hadisu nije spomenuto na koji način.
„…četrdeset dana kao kapljica…“ tj. kapljica sperme.
„…zatim bude zakvačak slično tome…“ zakvačak (mudga) je komad mesa (mudga je veličine ljudskog zalogaja), a prelazak od kapljice sjemena u zakvačak je postepen, kao što je i prelazak u komad mesa.
Ukupno je 120 dana tj. 4 mjeseca.
„…zatim mu bude poslan melek“, Onaj Koji je poslao je Allah Uzvišeni, Gospodar svih svjetova. Dakle, Allah pošalje meleka zametku, a misli se na jednog meleka.
„…te mu udahne dušu“, duša je ono što daje život tijelu. Kakvoća udahnuća samo Allah zna, On će je udahnuti u zametak a tijelo će je prihvatiti.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je bio upitan o duši, pa mu je Allah objavio: „I pitaju te o duši. Reci: ‘Duša je nešto što samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja’“ (El–Isra, 85)
Duša je od Allaha Uzvišenog i On ju je stvorio.
„…i naredi mu četiri stvari: nafaku, djela, edžel i da li će biti sretan ili nesretan.“ tj. Allah naredi meleku:
- nafaku (rizk) a to je ono što koristi čovjeku.
Postoje dvije vrste nafake: nafaka tijela i nafaka vjere.
Nafaka tijela podrazumijeva: hrana, piće, odjeća, kuća, prevozno sredstvo i sl.
A nafaka vjere podrazumijeva: znanje i vjerovanje (iman), a u ovom hadisu misli se na oboje.
- djela, tj. ono što će uraditi od govornih, tjelesnih i srčanih djela.
- edžel, tj. period boravka na ovom svijetu. Ljudi se mnogo razlikuju po pitanju toga, tako da neke osobe presele u toku rođenja dok neki žive i stotinu godina u ovom našem ummetu, a što se tiče ummeta prije nas živjeli su mnogo više, kao što se spominje za Nuha, alejhis–selam, da je pozivao svoj narod 950 godina.
Koliko će neko živjeti nije u ljudskoj moći niti htijenju, niti je u pitanju zdravo i jako tijelo da se po tome određuje, nego čak nekada čovjek u najvećoj snazi, moći i bogatstvu preseli sa ovog svijeta bilo u saobraćajnom udesu, moždani udar ili neki drugi uzrok. Dakle, samo Allah zna kada je kome edžel.
Period boravka na dunjaluku se ne može ni ubrzati niti usporiti ni za trenutak. Kada dođe edžel završio se život.
Kaže Uzvišeni: „Allah sigurno neće ostaviti u životu nikoga kome smrtni čas njegov dođe.“ (El–Munafikun, 11)
A rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Neće čovjek preseliti (umrijeti) sve dok ne potroši svoju nafaku.“ (Ibn Madže)
- Sretan ili nesretan, tj. a to je kraj svega. Sretan je onaj koji završi sa srećom i uspjehom, a nesretan je njegova suprotnost.
Kaže Uzvišeni: „…a među njima bit će nesretnih i sretnih. I nesretni će u Džehennem, u njemu će teško izdisati i udisati, dok je nebesa i Zemlje u njemu će ostati, osim ako drugačije Gospodar tvoj ne odredi. Gospodar tvoj zaista radi ono što želi.
A sretni će u Džennet, dok je nebesa i Zemlje, u njemu će boraviti, osim ako drugačije Gospodar tvoj ne odredi, bit će to dar koji će neprekidno trajati.“ (Hud, 105-108)
„…Tako mi Onoga pored Kojeg drugog boga nema“, spominje se da je ova rečenica mudredž tj. govor ashaba, u ovom slučaju, Abdullaha ibn Mes’uda, radijallahu anhu. Međutim, osnova je da je dio hadisa i da se idradž ne prihvata osim ako postoji dokaz da se ne može spojiti između osnove hadisa i idradža.
Dakle, ispravno je da je ova rečenica dio hadisa.
To je zakletva koja je potvrđena tevhidom, „pored Kojeg drugog boga nema“, tj. nema istinskog boga osim Allaha, mada postoje drugi bogovi mimo Allaha ali nisu pravi i istinski.
„…zaista neko od vas radi djela koja su od stanovnika Dženneta sve dok ne bude između njega i Dženneta koliko je lakat, pa ga pretekne knjiga pa radi djela koja su od stanovnika Vatre te uđe u nju.
A zaista neko od vas radi djela koja su od stanovika Vatre sve dok ne bude između njega i Vatre koliko je lakat, pa ga pretekne knjiga pa radi djela koja su od stanovnika Dženneta te uđe u njega.“ , tj. Sve dok se ne približi njegov edžel a nije značenje sve dok ne bude između njega kao lakat po pitanju stepena djela, jer njegova djela koja je radio nisu dobra djela.
Zato kaže šejh Ibn Usejmin, rahimehullah, da takav čovjek radi djela od stanovnika Dženneta prema onome kako to ljudi vide sve dok ne bude između njega i Dženneta koliko je lakat, tj.približila mu se smrt, pa ga pretekne knjiga pa radi djela koja su od stanovnika Vatre te uđe u nju.
(Ovo je 1. dio komentara 4. hadisa, a u narednom tekstu slijedi nastavak, uz Allahovu pomoć)