Priredio: Nermin Avdić
Od Ebu Abdurrahmana Abdullaha ibn Omera ibnul–Hattaba, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: „Čuo sam da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Islam je izgrađen na pet temelja: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, uspostavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i postu ramazana.’“
Bilježe imami Buharija i Muslim.
- Kratka biografija ashaba koji prenosi hadis
On je Abdullah ibn Omer ibn el–Hattab, radijallahu anhuma.
Nadimak mu je Ebu Abdurrahman.
Kažu učenjaci da se “radijallahu anhuma” koristi ako je ashab i njegov otac muslimani, a ako je samo ashab musliman, a njegov otac nevjernik onda se kaže: “radijallahu anhu” (za muškarca), a “radijallahu anha” za ashabijku (ženu), kao npr, Abdullahova sestra koja se zvala Hafsa, radijallahu anha (što znači: neka je Allah zadovoljan s njom).
Abdullah je prešao na islam dok je bio dječak, a učinio je hidžru u Medinu sa svojim ocem Omerom, a još nije bio punoljetan.
Nije učestvovao ni na Bedru niti na Uhudu zbog toga što je bio malodoban i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu nije dozvolio iako je Abdullah zahtijevao. Međutim, kada se desila Bitka na Hendeku tada je već napunio petnaest godina i učestvovao je u njoj.
Iz toga učenjaci izvlače korist da je period od petnaest godina doba koje je granica između doba puberteta i doba kada već postaje obveznik za svoja djela. Stoga, ko napuni petnaest godina ima propis čovjeka po pitanju da bude mahrem zatim u davanju novca ukoliko se ukaže da je sposoban da raspolaže pozitivno s njim i sl., tj. kada napuni petnaest godina smatrat će se punoljetnim (prema šerijatskim propisima) pa čak iako se ne ukažu neki od znakova punoljetstva.
Majka mu se zvala Zejneb bintu Mez’un a ona je sestra Osmana ibn Mez’una el–Džumehi.
Bio je veliki islamski učenjak među ashabima, poznat po mnogo činjenja ibadeta, znao je mnogo puta spavati u džamiji.
Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike rekao:”Divan li je čovjek Abdullah samo još da klanja noćni namaz”, nakon što je to čuo promijenio je način svog života, te je počeo klanjati noćni namaz i ne bi spavao osim samo malo, tako je radio sve do smrti.[1]
Hadž je obavio 60 puta na kamilama a umru blizu 1000 puta. Mnogo je davao sadaku na Allahovom putu.
Po pitanju prenošenja hadisa svrstava se u el–Muksirune tj. oni koji su mnogo prenijeli hadisa. Prenijeo je od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, 1630 hadisa, od toga imam Buharija je zabilježio 80, a imam Muslim 31.
Preselio je na ahiret u Mekki u svojoj 86. godini nakon bolesti koja je uzrokovana trovanjem u poznatom događaju sa Hadžadž ibn Jusufom, Allah mu dao ono što je zaslužio.
- Komentar hadisa
„Čuo sam da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Islam je izgrađen…“ Onaj Koji je izgradio je Allah Uzvišeni, a nije spomenut subjekat jer je nužno poznat tako da je suvišno spominjati, kao što se spominje: „A čovjek je stvoren kao slab.“ (En–Nisa, 28) tako da nije pojašnjeno ko je Stvoritelj jer je poznato, tako da ono što je u Šerijatu poznato, dozvoljeno je da se spomene glagolom u pasivu i bez spominjanja vršioca radnje.
„…na pet temelja: svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov Poslanik, uspostavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadža i postu ramazana.’“
Što se tiče ovih pet temelja, već su ukratko objašnjeni u 2. hadisu i komentaru Džibrilovog hadisa, međutim, u ovom hadisu je jedino problematika što je spomenuto obavljanje hadža prije posta ramazana.
Odgovor:
To je redoslijed u kojem se samo spominju činjenice, te je u tom slučaju dozvoljeno da se ono što je preče spomene na kraju.
U prethodnom hadisu, hadisu Džibrila, spomenut je kratak komentar ovih pet temelja islama, stoga na ovom mjestu kažemo sljedeće:
Allah Uzvišeni je mudar jer je načinio islam na ovih pet temelja kako bi iskušao svoje robove.
Dva šehadeta: izgovor jezikom i uvjerenje u srcu.
Uspostavljanje namaza: tjelesene radnje koje podrazumijevaju riječi i djela.
Davanje zekata: ibadet koji se obavlja imetkom, a ne tjelesno i to na taj način što bogat musliman izdvaja određeni dio imetka i daje siromašnom.
Post ramazana: tjelesni ibadet ali na različit način u odnosu na namaz jer u namazu su radnje dok kod posta se ogleda u ostavljanju zato što čovjeku ponekad bude lahko da uradi neko djelo a teško mu bude da ga ostavi. A sve je to ispit od Gospodara svih svjetova.
Obavljanje hadža: tjelesni ibadet, a ukoliko je čovjek udaljen od Mekke onda je i ibadet imetkom, jer ukoliko je stanovnik Mekke onda u nekim slučajevima može ići na hadž pješke te neće potrošiti ništa od imetka, osim za hranu i piće a to bi ionako morao snadbjeti se i da nije krenuo na hadž.
Stoga, ovih pet temelja islama su, ustvari, davanje onoga što volimo i ustezanje od onoga što volimo.
Davanje onoga što volimo ogleda se u zekatu jer čovjek voli imetak, kao što kaže Uzvišeni: „…i on (čovjek) je zaista za imetkom pohlepan.“ (El–Adijat, 8)
„i imetak pretjerano volite.“ (El–Fedžr, 20)
A ustezanje od onoga što volimo ogleda se u postu kao što se spominje u hadisu: „Ostavlja hranu, piće i strasti svoje radi Mene.“ (Buharija i Muslim)
- Ocjena hadisa
Hadis je vjerodostojan (sahih), a bilježe ga Buharija br. 8, Muslim br. 16, Ahmed 2/26, i 93, i 120, i 143, Tirmizi br. 2609, Nesai 8/107 i drugi.
_____________________
[1] Koliko mi puta čujemo predavanja, vazove, hutbe a ništa se ne promijeni u našim životima ili nešto sasvim malo dok kod ashaba to nije bio slučaj…