Preveo: Haris Hećimović, ASUQ (Asocijacija studenata Ummul-Qura, Mekka)
Kako postupiti godinu dana nakon naučenog Kur’ana napamet:
Godinu dana ponavljanja nakon dobro zapamćenog Kur’ana, učenik treba podijeliti Kur’an na nekoliko dijelova i tako prakticirati ponavljanje Kur’ana do kraja života, jer tako su ponavljanje prakticirali i ashabi, radijallahu anhum. Naime, ashabi su ponavljanje Kur’ana podijelili na sedam dijelova, dakle, ponovili bi Kur’an u toku jedne sedmice (svaki dan određeni dio Kur’ana).
Evs ibn Huzejfe rekao je: “Pitao sam ashabe Allahovog Poslanika kako su podijelili Kur’an za ponavljanje, pa su kazali: ‘Tri sure, zatim pet sura, zatim sedam sura, zatim devet sura, zatim jedanaest sura, zatim trinaest sura, a zatim zadnji dio od sure Kaf do kraja Kur’ana.’” (Ahmed)
Da pojasnimo… Dakle, prvi dan se uči od sure El-Fatiha do kraja sure En-Nisa, drugi dan od sure El-Maide do kraja sure Et-Tevbe, treći dan od sure Junus do kraja sure En-Nahl, četvrti dan od sure El-Isra do kraja sure El-Furkan, peti dan od sure Es-Šuara do kraja sure Jasin, šesti dan od sure Es-Saffat do kraja sure El-Hudžurat, i sedmi dan od sure Kaf do kraja sure En-Nas… Ovu podjelu Kur’ana od strane ashaba učenjaci su nazvali “فمي بشوق” (FMJŠWQ). Svaki harf u ove dvije riječi označava početno slovo sure s kojom su ashabi,radijallahu anhum, određeni dan počinjali ponavljanje Kur’ana.
Tako harf “fa”, označava suru Fatiha, tj. govori da prvi dan ponavljanja počinje sa surom Fatiha, zatim harf “mim”, drugi po redu, označava suru Maide, tj. govori da drugi dan ponavljanja počinje sa surom Maide, treći harf “ja” govori da treći dan ponavljanja počinje sa surom Junus, četvrti harf “ba”, govori nam da četvrti dan ponavljanja počinje sa surom “Benu Israil”, koja se još zove i sura El-Isra, peti harf “šin” govori nam da peti dan počinje sa surom Šuara, šesti harf “vav” govori nam da šesti dan ponavljanja Kur’ana časnog počinje sa surom “Vessafati”, tj. surom Es-Saffat, i sedmi harf “kaf” govori nam da sedmi dan ponavljanja počinje istoimenom surom Kaf, te se završava sa surom En-Nas.
Što se tiče današnje podjele Kur’ana, treba reći da je ona djelo Hadžadža ibn Jusufa.
Kako prevazići problem sličnih ajeta
Najbolji način rješavanja ovog problema jeste da učač otvori Mushaf na ta dva mjesta gdje se nalaze slični ajeti, a zatim gleda u čemu se razlikuju (pokuša da ne gleda njihovu sličnost, op.prev.), zatim duboko razmisli o njima i sam sebi odredi neki znak prepoznavanja ta dva ajeta. Zatim, u narednim ponavljanjima Kur’ana treba dobro paziti na razliku između ta dva ajeta, sve dok dobro ne utvrdi razliku između sličnih ajeta.
Pravila i propisi hifza Kur’ana
1.Pri hifzu Kur’ana moraš imati šejha-muhaffiza koji će te preslušavati i ispravljati greške.
2.Dnevno nauči dvije stranice napamet, jednu poslije sabah-namaza, a drugu poslije ikindije ili akšam-namaza. Na ovaj način naučit ćeš Kur’an napamet, sa jakim hifzom, u toku jedne godine, a tvoj hifz će biti jak. Međutim, ako povećaš broj stranica dnevno, hifz postaje slabiji.
3.Hifz treba početi od sure Nas prema suri Bekare, jer je ovim redoslijedom lakše. Nakon naučenog Kur’ana u potpunosti, ponavljat ćeš od sure Bekare prema suri Nas.
4.“Hifzat” ćeš iz kompletnog Mushafa (ne iz podijeljenog na džuzove tj. svaki džuz u drugim koricama, op.prev.) kako bi ti to pomoglo u brzom prisjećanju mjesta bilo kojeg ajeta u Kur’anu, ili početka i kraja stranica.
5.Svako ko nauči Kur’an napamet, u prve dvije godine njegov hifz će biti “krnjav”, zaboravljat će određene dijelove i sl. Ovo stanje naziva se “stepen skrajanja”. Međutim, nemoj da tuguješ zbog svog krnjavog hifza i mnogih grešaka koje budeš pravio, jer si ti u stepenu iskušenja, kada je hifz u pitanju. U tom stanju šejtan pokušava da te obeshrabri i zaustavi te u hifzu Kur’ana. Zato, otkloni od sebe vesvese i nastavi sa hifzom, jer hifz je riznica koja nije data bilo kome!
Autor: Dr. Abdul-Muhsin el-Kasim, imam i hatib Poslanikove džamije
Prvi dio teksta je na ovom linku:
http://minber.ba/najlaksi-nacin-ucenja-kurana-napamet-1-dio/