Hvala Allahu, dž.š., koji nas je učinio sljedbenicima Svoga prijatelja Ibrahima, a.s, i miljenika Muhammeda, s.a.v.s. Uzvišeni Allah, dž.š., u Mudroj Knjizi kaže: ”Do Allaha neće doprijeti kurbansko meso niti krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša.” (El-Hadždž, 37.)
Definicija kurbana
Pod kurbanom se podrazumijeva klanje određene životinje u tačno određeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu, dž.š.
Klanje kurbana propisano je druge godine po Hidžri, kao i zekat i bajram-namazi. Utemeljen je Kur’anom, sunnetom i idžmaom (konsenzusom) svih muslimana. Dokazi za navedeno su sljedeći:
Kur’an: ”Zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji.” (Kevser, 3.)
Sunnet: ”Najbolji posao koji čovjek može uraditi za vrijeme Kurbanskog bajrama, a to je tada ujedno i najdraže djelo Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu…” (Buhari i Muslim)
Kurban kao ibadet prihvaćen je među svim muslimanima i u svim vremenima.
Smisao (hikmet) klanja kurbana jeste iskazivanje zahvalnosti Gospodaru na brojnim blagodatima, posebno blagodati života i zdravlja, i što nam iz godine u godinu daje priliku iskupljenja za učinjene grijehe.
Važno je napomenuti kako je kurban poseban ibadet te da plaćena sadaka u vrijednosti kurbana ne može zamijeniti prinošenje žrtve – kurbana.
Uvjeti (šarti) valjanosti kurbana
a)Uvjeti da bi kurban bio vadžib: Mogućnost (kudret) osobe da ga kupi ili posjeduje. Osoba koja preko svojih osnovnih potreba posjeduje vrijednost nisaba smatra se imućnom i takvoj osobi je klanje kurbana vadžib.
b)Uvjeti da bi životinja mogla biti kurban: Sačuvanost od mahana koje su obično štetne po zdravlje životinje ili utječu na kvalitet i količinu mesa. Resulullah, s.a.v.s, kaže: ”Četvero ne može biti kurban: životinja jasne ćoravosti, bolesna čija je bolest očita, sakata čija je sakatost vidljiva i iznemogla i neuhranjena životinja.” (Subulus-selam, 4/182, hadis 1267.) Najbolji kurban je kurban bez ikakvih mahana.
c)Uvjeti da bi osoba bila dužna zaklati kurban su: da je ta osoba musliman, slobodna, punoljetna, razumna, imućna, mukim (da nije musafir), da to čini s nijjetom kurbana, tj. da svi koji učestvuju u kurbanu imaju isključivo nijjet kurbanske krvi i mesa. Tako, ako bi učestvovalo 7 osoba od kojih samo jedna od njih učestvuje da bi imala mesa, a ne radi kurbana, kurban ne bi bio valjan ostaloj šesterici. Za kurban akike (koji je sunnet za novorođenče) ne može biti u zajedničkom kurbanu više osoba na dan Bajrama.
Vrijeme klanja kurbana
Prvi dan Bajrama, nakon bajram-namaza ili vremena potrebnog za obavljanje tog namaza, za one koji ga zbog valjanih razloga nisu klanjali. To je sunnet po hadisu Beraa ibn Aziba: ”Prvo čime ćemo početi ovaj naš dan jeste klanjanje bajrama, potom ćemo se vratiti i zaklati (kurban); ko tako postupi, postupio je po našem sunnetu, ko zakolje prije namaza, to je samo meso za njegovu porodicu i u tome nema ničega od obreda kurbana.” (Nasbur-raje, 4/212)
Osim prvog dana Bajrama, kurban se može zaklati i drugi dan i do pred zalazak sunca trećeg dana Bajrama. Prenosi se od Omera, Alije i Ibn Abbasa, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Tri su dana klanja, a prvi je najbolji.” (Nasbur-raje, 2/213)
Mekruh je obavljati klanje noću prvog ili drugog dana Bajrama zbog mogućnosti greške koja može biti izazvana pomrčinom, kao i zbog siromaha koji, uglavnom, dolaze danju, kao i zbog odstupanja od osnova, a to je – klanje danu.
Ako bi prošlo vrijeme klanja, a kupljeni kurban ne bi bio zaklan, takav kurban daje se živ u sadaku jer se on, u običajnom pravu (urfu), računa kao i zavjetni kurban.
Ako se namijenjeni kurban izgubi ili bude ukraden pa se kupi drugi, a potom se pojavi prvi, najbolje je zaklati oba. Ako bismo zaklali prvi – dovoljno je, ili drugi – pod uvjetom da je isti ili bolji od prvog. (El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 3/606)
Koje se životinje mogu zaklati u kurban
a) Kurban može biti samo jedna od “behimetul en’am”: deva, krava (od nje je bivolica), ovca ili koza. Nije zabilježeno od Poslanika, s.a.v.s, ili ashaba da su kao kurban zaklali nešto drugo mimo tih vrsta, jer je čin kurbana u uskoj vezi sa životinjom, baš kao i zekat sa vrstom imetka.
Resulullah, s.a.v.s., zaklao je za kurban dva ovna koji su bili bijeli i rogati, a on je radio ono što je najbolje.
Sve što je kurban teži i skuplji – bolji je, shodno Allahovim, dž.š, riječima: ”Ko veliča znakove Allahove vjere – znak je čestita srca.” (El-Hadždž, 32.) A kurban je jedan od svima prepoznatljivih (šeair) znakova dini-islama.
b) Kurban mora biti određene starosne dobi: deva od najmanje pet godina, goveče od najmanje dvije godine, koza od jedne godine ili ovca od šest mjeseci.
Jedan kurban dovoljan je za jedno domaćinstvo. Ibn Madže i Tirmizi bilježe od Ebu Ejjuba: ”U vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., čovjek je klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane, pa su jeli i dijelili. Tako je bilo sve dok ljudi nisu postali onakvi kakvim ih danas vidiš.”
Ovca i koza mogu biti kurban samo za jednu osobu. Deva i goveče mogu biti kurban za najviše sedam osoba. U Džabirovom hadisu stoji: ”Klali smo sa Resulullahom, s.a.v.s, u godini Hudejbije devu za nas sedmero i kravu za nas sedmero.” (Muslim, 2/955, hadis 1318)
Lijepo je (mendub) u vezi s kurbanom sljedeće:
a.Čuvati (svezati) kurbana na nekoliko dana prije Bajrama zbog pripreme i ushićenja tim ibadetom.
b.Blago ga voditi do mjesta klanja i klanje izvršiti oštrim nožem.
c.Zaklati ga svojom rukom jer je to obred približavanje Allahu, dž.š, (kurbet), a takva djela je bolje uraditi lično nego opunomoćiti drugog.
Resulullah, s.a.v.s, poklonio je Haremu 100 kurbana, 60 i nekoliko je zaklao svojom mubarek rukom, a ostale je zaklao Alija, r.a. (Nejlul-evtar, 5/105)
d.Prisustvovati klanju kurbana, shodno riječima Resulullaha, s.a.v.s, Fatimi, r.a: ”Idi do svog kurbana, budi uz njega. S prvim kapima kurbanske krvi brišu se svi tvoji grijesi. Reci: INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LILLAHI RABBIL ALEMINE LA [ERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELUL MUSLIMIN (Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je naređeno i ja sam prvi musliman, El-En’am, 162-163).” Prisutni ashab upita: ”Allahov Poslaniče, je li to samo za tebe i tvoju porodicu ili za sve muslimane?” ”Za sve muslimane”, reče Poslanik. (Nasbur-raje, 4/219)
e.Prilikom klanja proučiti: BISMILLAHI, VALLAHU EKBER, ALLAHUMME HAZA MINKE VE LEKE, ALLAHUMME TEKABBEL MINNI KEMA TEKABBELTE MIN IBRAHIME HALILIKE (U ime Allaha, Allah je najveći, Gospodaru moj, ovo je od mene Tebi, o Allahu, primi ga od mene onako kako si ga primio od Svoga prijatelja Ibrahima).
Cilj kurbana kao ibadeta postignut je onog momenta kada se krv prolije. Lijepo je trećinu mesa zadržati za sebe, trećinu podijeliti kao sadaku, a trećinu podijeliti kao poklon rodbini, prijateljima i komšijama. Allah, dž.š., kaže: ”…jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi i onoga koji prosi.” (El-Hadždž, 36.)
Kurban za drugog: ako je taj drugi živ, nije dozvoljeno zaklati kurban za njega osim s njegovim odobrenjem. Dozvoljeno je zaklati kurban za umrlog i s tim se kurbanom postupa kao i sa kurbanom živog, to jest ostavlja se i dijeli. Ako je umrli oporučio i ostavio sredstva za kurban, onda je obaveza cijelog ga podijeliti. (El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 3/635)
Nije dozvoljeno prodavati dio kurbanskog mesa, vunu ili kurbansku kožu. Resulullah, s.a.v.s, rekao je: ”Ko proda kurbansku kožu, taj od kurbana nema ništa.” (Nasbur-raje, 4/218) Dozvoljeno je zadržati kožu za vlastite potrebe u domaćinstvu.
Nije dozvoljeno unajmljenoj osobi koja kolje kurban dati bilo koji dio tog kurbana. Nadoknadu za uloženi trud će dobiti iz drugog imetka mimo kurbana. Alija, r.a, prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: ”Nemoj davati mesaru ništa od kurbana. Mi ćemo mu dati od nas.” (Mutefekun alejhi)
Osoba koja kolje kurban može biti samo musliman, nikako ehlul-kitab (kršćanin ili židov).
Molimo Allaha, dž.š, da ukabuli naš kurban i naša dobra djela. Amin!