Putovanje je izvor prelijepe inspiracije.
Susrećeš ljude koje do tada nisi znao, otkrivaš nove vidike, promatraš tragove Allahovog stvaranja u prirodi, uočavaš tragove ljudske kreativnosti u historijskim spomenicima i savremenima dostignućima.
Ako se nađeš u podnožju visokog brda, vidjet ćeš koliko si sićušan u Allahovom svemiru, kada staneš pored jednog velikog stuba rimske građevine u Libanu ili Maroku ili pored faraonske piramide, osjetit ćeš koliko si sitan.
Na putovanju je čovjek oslobođen protokolarnosti i dodvoravanja, tada se oblači i jede kako želi, a ne kako to drugi žele.
Šeta po puteljcima i stazama, čini zikr Allahu, uči Kur’an i razmišlja o nevidljivom svijetu.
Tokom putovanja živi među ljudima koji ga ne poznaju i koji se prema njemu ophode kao prema ljudskom biću, a ne kao prema poznatoj ličnosti, i tako ga vraćaju u njegovo prirodno stanje i veličinu, otklanjajući tako sujetu i umišljenost koju je možda nekada osjećao.
U takvoj prilici vjerovatno neće sresti nikoga s kim se mora rukovati, nikoga ko će ga zaustaviti i upitati za nešto pa da mora gledati u njega.
Neki je čovjek ušao u biblioteku i primijetio čovjeka za kojeg je pomislio da mu prilazi da se poselami s njim, pa se pripremio za to, kad čovjek povika: “Pomjeri se, Allah te čuvao, pomjeri se!”
Ipak, postoji i vjerovatnoća da će tokom putovanja neočekivano susresti nekoga ko će mu nanijeti neku štetu, uputiti određenu prijetnju ili kritizirati zbog nekog pogrešnog postupka koji je bio produkt njegovog nepoznavanja običaja i zakona države u kojoj boravi, a isto tako može naići i na vozača pokvarenog kamiona koji će ga zamoliti za pomoć.
Zapisivanje u toku putovanja divno je iskustvo: tada do izražaja dolaze prelijepa osjećanja, javlja se inspiracija, nostalgija, čovjek se prepušta mislima i otkrivanju novih spoznaja i stvari. Iako se nalazi u bašti, na otvorenom balkonu, u pretrpanom vozu, on želi da zapiše i sačuva sjećanje na mjesto i vrijeme, atmosferu koja vlada oko njega i na svoje saputnike.
Postoji posebna vrsta psihologije, a to je psihologija poznatih i slavnih koja liječi duševne poremećaje uzrokovane slavom.
Oni koji žele da više saznaju o ovoj vrsti psihologije koja tretira biografije poznatih i slavnih, mogu pogledati djelo Enciklopedija poznatih svjetskih ličnosti, koje je štampano u pet tomova i predstavlja bogat izvor informacija o ovoj temi.
Neobičnosti
Mnoge slavne svjetske ličnosti poznate su po raznim nemoralnostima, negativnostima izdajama, nevjerama, sujevjerju i mnogim nastranostima.
Nietzsche, Edison, Dostojevski, Charles Dickens, Oprah, Lady Gaga, Denzel Washington , Messi…
George Washington bio je veoma stidan i nije mogao da drži govor.
Tolstoj je metlom čistio svoju sobu, oblačio prostu odjeću, pravio sam sebi obuću.
U islamskoj historiji zabilježeni su slični primjeri, navođene su čudne interpretacije događaja, biografije pobožnjaka koji su se povlačili od ljudi. U knjizi Sijeru a‘lamin-nubela navode se mnogi čudnovati događaji čiji su akteri poznate ličnosti, ali islamska kultura i odgoj potisnuli su primjere takvih čudnih i rijetkih pojava u jedan poseban krug ljudi o čijim je biografijama pisao Ebu Feredž el-Asfehani u svom djelu El-Egani.
Behlul je neobična i poznata ličnost o kojoj su prenesena mnoga mudra kazivanja, vazovi, duhovne spoznaje, maštovite i fantastične priče, a Ibn Dževzi naveo je nešto od toga u svojoj knjizi Sifetus-safve – Odabrani nad odabranima.
_______________________________
Iz knjige: Stazama egoizma
Autor: dr. Selman el-Avda
Preveo: Muhamed Ikanović