Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je na godišnjoj konferenciji za novinare u Moskvi kako ne razumije zašto su turske zračne snage oborile ruski vojni zrakoplov.
Po njemu, “možda je tursko vodstvo odlučilo pokazati SAD-u i Europskoj uniji da je Ankara pouzdan partner”.
Smatra i kako će biti teško postići sporazum sa sadašnjim turskim liderima, te da se ne nada obnavljanju odnosa sa službenom Ankarom, prenio je Reuters.
“Incident s obaranjem ruskog bombardera je neprijateljski akt, a turske vlasti su odbile surađivati s nama kada je došlo do incidenta. Možda se turska vlada povinovala zahtjevima Amerikanaca. Ne znam. Možda postoji neki dogovor, ali sebe su svakako doveli u ozbiljnu situaciju”, istaknuo je Putin.
‘ISIL postao sporedna stvar’
Odnosi s Turskom, prema Putinu, i dalje će ostati zaoštreni. Posebno se osvrnuo na američko-turski odnos prema krizi nastaloj između Moskve i Ankare te ukupnoj situaciji na Bliskom istoku.
“Sadašnje turske vlasti žele pokazati da su Amerikanci, Evropljani: ‘Da, mi smo za islamizaciju zemlje, ali mi smo moderni, civilizirani islamisti’. Ne zaboravite kako je Ronald Reagan svojevremeno opisivao nikaragvanskog predsjednika Anastasija Somozu: ‘Naravno, Somoza je nitkov, ali on je naš nitkov’. Isto je i ovdje: ‘Mi smo islamisti, ali mi smo tvoji islamisti’. U cijeloj ovoj stvari postoji takav prizvuk”, smatra Putin.
“Ako je turska vlada odlučila da liže Amerikancima određeno mjesto, onda dobro, ali ja ne znam da li je to dobra odluka ili ne. Čak ne znam jesu li Amerikanci to htjeli ili ne. Mogu zamisliti da na nekom nivou nije bilo sporazuma. Ako se obori ruski avion, onda Amerika zatvori oči u zamjenu za ulazak na irački teritorij i zauzimanje dijela zemlje. Ne znam, možda se takav dogovor dogodio. U svakom slučaju, oni su sve nas stavili u veoma tešku situaciju i, prema mom mišljenju, čini se da je ISIL postao sporedna stvar”, rekao je Putin.
Političko rješenje rata u Siriji
Na godišnjoj konferenciji za novinare, na koju su došla rekordna 1.392 medijska djelatnika, Putin je rekao kako “sirijski narod sâm mora odlučiti tko će vladati državom”.
On je dodao kako “nikad neće pristati da neka vanjska sila odlučuje o tome tko će vladati Sirijom”, no i priznao da nije siguran treba li Rusija imati stalnu bazu u toj zemlji.
“Rusija nije počela rat u Siriji. Ona samo provodi određene operacije koje značajno ne opterećuju državni proračun”, rekao je Putin.
Po njemu, jedini način rješavanja sirijske krize je političko rješenje. Smatra i kako se mora načiniti novi nacrt sirijskog Ustava, kao i da se pripreme novi izbori na kojima će Sirijci sami odlučiti tko će ih voditi.
Rekao je i kako ruske snage u Siriji pružaju podršku iz zraka pojedinim oružanim opozicijskim skupinama koje se bore protiv pripadnika grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL).
Na pitanje o tome treba li Rusija imati stalnu bazu u Siriji, odgovorio je kako nije siguran. “Neki ovdje kažu – da, treba nama tamo baza. Nisam u to baš siguran”, rekao je.
Napomenuo je i da ruske akcije mogu biti izvedene i s velike udaljenosti raketama dugog dometa, jasno poručivši: “Ako želimo do nekog da dopremo, to ćemo i uraditi.
Kriza u Ukrajini
Putin se osvrnuo i na ukrajinsku krizu, rekavši kako Rusija želi brzo rješenje sukoba na istoku Ukrajine.
Zatražio je od ukrajinske vlade da brzo usvoji zakon o održavanju lokalnih izbora u Ukrajini, ali je kazao da ukrajinske vlasti odugovlače po tom pitanju.
“Rusija želi da se sukob okonča i iskoristit će svoj utjecaj kod snaga na istoku Ukrajine kako bi se postigao kompromis”, prenosi Putinove riječi agencija AP.
S obzirom na prijavljen broj novinara, Putin bi ove godine mogao oboriti rekord iz 2008. godine u broju odgovora na postavljena pitanja. Tada je odgovorio na 106 pitanja, a konferencija za novinare je trajala četiri sata i 40 minuta, podsjetili su ruski mediji.
(Agencije)