Samostalnu kandiaturu na predstojećim izborima za pokrajinu i grad Beč najavila je i jedna turska lista, koju je inicirao ljekar Turgaj Taskiran, što je uzdrmala političku scenu Austrije, jer etnička lista može postojećim partijama da odnese veliki broj glasača.
Taskiran je nekadašnji predsjednik Unije evropskih turskih demokrata (UETD), koja je bliska turskoj vladajućoj stanci AKP.
Prije 11 godina je UETD osnovana u Njemačkoj, a svoje ispostave ima u više evropskih zemalja, među kojima je i Austrija.
Na desetogodišnjici postojanja, juna prošle godine, glavni gost proslave u Beču bio je tadašnji turski premijer Redžep Tajip Erdogan.
Taskiran, koji će biti nosilac turske liste, uživa veliku podršku u turskoj zajednici.
“To neće biti lista AKP. Na noj će se naći i Kurdi i Aleviti”, kazao je Taskiran bečkom dnevniku “Prese”, a kao razlog za kandidaturu posebne liste za turske građane naveo “skretanje Austrije u desno i rastuću ksenofobiju”.
On je naglasio da nijedna stranka ne može da se suprostavi Slobodarskoj partiji Austrije (FPO), a ta lista to želi.
Sa udjelom od jedne trećime u stanovništvu Beča, migranti predstavljaju na lokalnim izborima veoma bitan glasački potencijal. Za sada još nije izvjesno da li će doći do kandidature turske liste, jer je u toku pravna analiza mogućnosti.
Da bi jedna lista dospjela na glasački listić potrebno je da na pokrajinskom nivou dobije podršku 100 građana sa pravom glasa u 18 izborna okruga.
Za učešće na opštinskom nivou, neophodno je svega 50 potpisa podrške, a rok za predaju kandidature ističe 4. septembra, pošto su izbori zakazani za 11. oktobar.
FPO smatra da bi kandidatura jedne turske liste na tim pokrajinskim izborima u Beču bila “skandal”.
“Umjesto da se u Beču konačno integrišu i preuzmu austrijske vrijednosti, jedna turska grupa planira, uz podršku Erdoganove partije AKP, da sa sopstvenom listom nastupi na bečkim izborima, što bi bio ogroman skandal”, ističe šef poslaničkog kluba FPO u bečkoj skupštini Johan Gudenus.
On je poručio da bi to bila zloupotreba gostoprimstva, naglašavajući da bi tako djelovanje bilo nezamislivo u Turskoj.
Gudenus je naglasio da je interesantno vidjeti ko finansira takvu listu, ocjenjujući da je neprihvatljivo da se stranke finansiraju iz inostanstva, a da formiraju svoje ogranke u Austriji.
“Kome ne odgovara u Beču, može u svako doba da se vrati u Tursku. Sloboda štampe, izjašnjavanja i vjere tamo nisu date”, podsjetio je on. Turska lista bio bi prvi pokušaj jedne strane grupacije u Beču da sopstvenim snagama “zauzme” skupštinske klupe. Inače, turska zajednica, za razliku od ostalih migranata, veoma je zastupljena u političkom životu Austrije, ali kroz već postojeće austrijske partije. Tako se u austrijskom parlamentu nalazi više poslanika turskog porijekla i to u etabliranim strankama i na višim položajima. Prema ocjeni eksperata, turska lista ponajviše bi odvukla birače vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji Austrije, koja se, kao i sve ostale partije, kritički osvrnula na namjeru formiranja etničke liste.
(Agencije)