Piše: Nedim Botić
Koliko mi kao vjernici razmišljamo o Kur’anu, koliko o njemu vodimo računa, koliki je udio Allahove Knjige u našim životima? Kako posmatramo Kur’an? Da li samo kao izvor propisa i dokaza, ili kao nešto više?
Kur’an nam ukazuje na viziju svijeta koju svaki musliman mora nositi u svojim grudima. Da, Kur’an nam govori kako svaki musliman treba da gleda na događaje u ovom prolaznom svijetu i na budućem, a takođe nam ukazuje na bitnost razmišljanja o njegovim porukama, ajetima našeg Gospodara.
Kur’an kao Allahova posljednja Objava, sadrži mnoštvo riječi i izraza emocionalnog značenja. Njihov spomen ukazuje na bitnost emocija unutar pojedinca kao jedinke, i društva u cjelini. Doista, ljudski život je obojen raznovrsnim emocijama koje utiču na njegov unutarnji bitak, kao i vanjsku manifestaciju u formi djela i radnji.
Ukratko ćemo pokušati navesti osnovne oblasti psihičkog i emocionalnog zdravlja, uz kur’anske ajete koji ih dokazuju.
Domaći zadatak za svakog jeste da nakon i u toku čitanja ovog teksta razmišlja o ajetima koje ćemo navesti i da sam sebe analizira u njihovom svjetlu.
Spoznaja suštine naših vlastitih osjećanja
Svijest o samom sebi je jedno od najvažnijih područja na koje se odnosi emocionalna inteligencija. Poznavanje sebe uključuje svijest o vlastitim emocionalnim stanjima. Bez svijesti o vlastitim emocijama, upravljanje njima je nemoguće. Sve dok čovjek ne spozna prirodu svojih emocija, on ih nije sposoban razumjeti niti shvatiti ono što drugi osjećaju. Što više poznaje svoja emocionalna stanja, osoba će biti u povoljnijoj poziciji da izabere način na koji će reagirati u pojedinim situacijama.
Preduvjet koji dovodi do osvještavanja emocija u čovjeku, je mogućnost razlikovanja između onog što čovjek osjeća i onog što misli. Nakon što osoba postane svjesna svojih emocija, trebala bi provoditi samokontrolu svojih emocionalnih stanja.
Emocionalna inteligencija se temelji na prepoznavanju osjećaja u trenutku kad je do njih došlo. U neprekidnu pažnju unutarnjih emocionalnih procesa, uključuje se i um, koji dok preispituje iskustvo, u to preispitivanje uključuje i preispitivanje emocija.
Kur’an kao Allahova posljednja objava čovječanstvu, savjetuje i podstiče muslimane da proniknu u bit svojih emocija, da ih nastoje protumačiti i prihvatiti.
Svijest o samome sebi osnova je samopouzdanja, i jedna od pet temeljnih odrednica emocionalne inteligencije. U islamskom učenju je ona duboko integrirana, te na nju ukazuju brojni ajeti Časnog Kur’ana.
Ajeti za razmišljanje i pouku
”Mi znamo da tebe doista žalosti to što oni govore. Oni, doista, ne okrivljuju tebe da si lažac, nego nevjernici poriču Allahove riječi.”(El-En’am, 33.)
Pitanja:
– Možemo li zamisliti ili osjetiti kako se je Poslanik, s.a.v.s., osjećao dok su ga ljudi optuživali i klevetali?
– Kako se mi osjećamo danas kad o nama drugi ružno govore?
– Kako mi reagujemo na tuđe ponašanje?
– Da li uzvraćamo istom mjerom ili osaburamo?
– Kako planirate popraviti vlastito ponašanje?
– Da li smo u toku dana i noći svjesni da nas Uzvišeni vidi i zna naše osjećaje i stanja?
– Kad nas zadesi kušnja, kome iznosimo naše jade i tugu? I zašto?
”Sam čovjek će protiv sebe svjedočiti.“ (El-Kijameh, 14)
– Zašto je bitno da čovjek vodi računa o svojim djelima i stanjima duše i srca?
– Hoće li čovjek imati opravdanja na Sudnjem danu, il sva ona nestaju kad bude insan sam protiv sebe svjedočio? Šta znači svjedočenje protiv samih sebe?
– Možemo li se staviti u poziciju onoga koji svjedoči protiv sebe, i svjestan je svojih grijeha i zuluma, i zna da ga čeka teška kazna? Možemo li osjetiti težinu njegovog stanja, kajanje u njegovoj duši, suze u očima, tamu na licu?
– Možemo li se staviti na mjesto dobročinitelja na Sudnjem danu? Osjetiti njihovu sreću, zadovoljstvo, zahvalnost Uzvišenom i ljubav prema Njemu?
”Pa zašto oni pouku izbjegavaju?”(El-Muddessir, 49.)
– Zašto ljudi izbjegavaju pouku? Koji je uticaj okoline, porodice, imetka, društvenog položaja na njihovo bježanje od Istine i samih sebe?
– Da li je insan u današnjem vremenu zaboravio sebe?
– Kako pomoći takvim ljudima? Kako biti sebeb njihove upute?
– Možemo li nekome pomoći ako sami nismo dovoljno vezani za Allaha, dž.š., i ako ne živimo islam?
Posjedovanje istinskih emocija kao put ka empatiji
Emocionalna inteligencija je okretanje ka našim osjećanjma i ka osjećanjima onih oko nas. Ona zahtijeva pravilan, pažljiv i samilostan odgovor na tuđa osjećanja. Empatija znači biti u mogućnosti da sagledamo problem iz perspektive druge osobe.
Kur’an upućuje poziv na pokušaj shvatanja emocija drugih, i razvoj suosjećanja s njihovim stanjem.
Razmislimo i o slijedećim ajetima:
”On se namrštio i okrenuo zato što je slijepac njemu prišao.”(‘Abese, 1.)
– Zašto je Uzvišeni spomenuo ovaj detalj iz života Poslanika, s.a.v.s., u suri Abese?
– Zbog čega je to bitno i nama danas?
– Kakav je naš odnos prema socijalnim slučajevima, slabima, nemoćnima, bolesnima?
– Da li smo dobri s ljudima samo s ljudima koji su uticajni u društvu, a izbjegavamo li one koji nam ne mogu obezbjediti kakav dunjalučki interes?
– Koliko imamo lica u odnosu prema ljudima? Da li smo lijepog ahlaka samo među onima višeg položaja, a ružno se ophodimo prema familijama, ili bliskim ljudima?
– Koliko ljude volimo čisto u ime Allaha ili nam se u nijjet upleo i neki drugi interes?
”Neka lica toga dana bit će blistava, nasmijana, radosna. A na nekim licima tog dana bit će prašina, tama će ih prekrivati.”(‘Abese, 38.-41.)
– Šta saznajemo iz opisa lica sretnika i nesretnika u ovom časnom ajetu? Šta im se vidi na licima?
– Kako to znamo?
– Možemo li na ljudima oko nas primijetiti kad su sretni, a kad tužni? Kako?
– Da li nas to upućuje na važnost neverbalne komunikacije?
– Da li smo u stanju da susojećamo s emocionalnim stanjima drugih ljudi?
– Kako izražavamo naše osjećaje prema njima?
Saff