Priredio: Smail L. Handžić
Mjesec ša’ban je najpouzdaniji navjestitelj skorog nastupanja najodabranijeg mjeseca u godini. Prije svega, to je mjesec u kome počinju opsežne i intezivnije pripreme za doček ramazana koje se ogledaju u detaljnom preispitivanju i pročišćenju našeg odnosa prema Uzvišenom Stvoritelju, ali i u obezbjeðenju materijalnih neophodnosti za nesmetano i potpuno oživljenje mjeseca posta i Allahove milosti kako samo njemu priliči!
Nazvan je svojim imenom zbog toga što Arapi u njemu bijahu obezbjeðivali vodu, a neki rekoše zbog toga što se nalazi izmeðu mjeseci redžeba i ramazana…
Post u mjesecu ša´banu
Od majke pravovjernih, Aiše, radijallahu ‘anha, se prenosi da je rekla: „Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, bijaše toliko postio da bismo kazali da nikada neće prekinuti post, a bijaše i nepostio da bismo pomislili da više neće nikada postiti. Nikada nisam vidjela da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, upotpunio post čitavog mjeseca mimo ramazana, niti sam ga ikada vidjela da je više postio kao u ša’banu!“
Jedna skupina islamskih učenjaka, a meðu njima i Ibn el-Mubarek i drugi, je kazala da je najispravnije mišljenje da Allahov poslanik nikada nije postio čitav ša’ban, nego je postio većinu dana u tom mjesecu. Allah najbolje zna, ali o ispravnosti tog stava svjedoče brojne vjerodostojne predaje, meðu kojima je i ona koju je zabilježio imam Muslim u svome Sahihu od ‘Aiše, radijallahu ‘anha, koja je kazala: „Neznam da je on – Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme – ikada postio čitav mjesec mimo ramazana!“ U drugoj predaji ona je kazala: „Nikada ga nisam vidjela da je ispostio čitav mjesec od kako je stigao u Medinu, osim ramazan.“ U oba Sahiha se bilježi hadis od Ibn Abbasa, radijallahu ‘anhu, koji je rekao: „Ni jedan čitav mjesec Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, ne bi postio osim ramazana.“ On, radijallahu ‘anhu, nije volio da se ni jedan čitav mjesec posti osim ramazana. Ibn Hadžer, Allah mu se smilovao, je rekao: „Njegov post u mjesecu ša’banu je bio dobrovoljni post u kome je naročito mnogo postio. Postio je većinu mjeseca ša’bana.“
Od Usame ibn Zejda, radijallahu ‘anhuma, se prenosi da je rekao: „Upitao sam Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi we selleme: „O Allahov poslaniče, nisam primjetio da i jedan mjesec više postiš od ša’bana?“ Reče: „To je mjesec prema kome su mnogi ljudi nemarni. Nalazi se izmeðu redžeba i ramazana. To je mjesec u kome se uzdižu djela Gospodaru svih svjetova, a ja volim da se moja djela uzdignu dok postim!“ Usama je rekao: „Najdraži mjesec Allahovom poslaniku, sallallahu ‘alejhi we selleme, u kome bi postio je bio ša’ban koga je spajao sa ramazanom.“ Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao, je rekao: „Post u ša’banu je vrijedniji od posta u svetim mjesecima, Najbolje dobrovoljno djelo je ono koje bude blizu ramazana, prije i poslije njega. U odnosu na farzove, ono naspram posta ima stepen pritvrðenih sunneta koji se izvršavaju prije njega i poslije, a koji upotpunjuju nedostatke farzova. Tako isto je i post prije i poslije ramazana. Pa, kao što su pritvrðeni sunneti namaza vrijedniji od onih koji se općenito obavljaju, tako isto je i post, prije i poslije ramazana, vrijedniji nego li kada se čini u nekom drugom vremenu.“
Nafila u vrijeme dok su ljudi nemarni
Riječi Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi we selleme: „To je mjesec prema kome su mnogi ljudi nemarni. Nalazi se izmeðu redžeba i ramazana.“, nam ukazuju na neke pouke. Naime, nakon što ljudi budu obuzeti činjenjem ibadeta u dva veličanstvena mjeseca, u redžebu i ramazanu, oni često zapostave blagodati koje ima mjesec ša’ban. Mnogi ljudi misle da je post u mjesecu redžebu vrijedniji nego u ša’banu baš zbog toga što je redžeb sveti mjesec, a to je neispravno. Hadis nam ukazuje i na to da nije uvjek pravilo da će nešto biti vrijednije, što inače bude čuveno po svojoj vrijednosti u datom vremenu, ili mjestu pa čak i u pogledu samih ljudi, od nečega mimo toga. U njemu je i dokaz o vrijednosti činjenja nafile u vremenu dok je većina ljudi pasivna ili nemarna prema ibadetu. To je razlog što su neki naši ispravni prethodnici (selefus salih) nastojali da ožive vrijeme izmeðu jacije i sabaha sa nafila namazom, govoreći da je to vrijeme nemarnosti. Takoðer, voljeli su da učestalo čine zikr na pijaci, jer su tada ljudi obuzeti kupoprodajom i nisu skloni aktivnom ibadetu!
Za nafilu u vremenu dok su ljudi nemarni se veže slijedeće:
Prije svega, treba znati da je nafila-djelo vrijednije ako se čini skriveno, naročito kada je riječ o postu, jer je post tajna izmeðu roba i njegovog Gospodara. Zbog toga je rečeno da njemu nemože nauditi rija’. Neki naši prethodnici su u postu provodili i po nekoliko godina, skrivajući ga da niko ne zna! Izlazili bi iz kuće na pijacu sa dva zavežljaja hrane kojeg bi davali kao sadaku, te bi postili a njihove porodice su mislile da je hrana pojedena, a pijačari bi mislili da je jeo kod kuće.
Takoðer, dobro djelo je napornije po dušu čovjeka ako ga čini u vremenu nemara i pasivnosti. Zbog toga je i vrijednije, jer je lakše učiniti nešto što svi ljudi čine, nego kada to čine rijetki pojedinci. Onda kada se raširi nemarnost, tada se osjeti veliki teret kod onih koji su u tom vremenu trezveni i ozbiljno prilaze činjenju djela pokornosti Uzvišenom Allahu. Tome u prilog ide i hadis kojeg je zabilježio imam Muslim od Mu’kela ibn Jesara, da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, rekao: „Ibadet u teškoći je kao učinjena hidžra meni!“ Dakle, to je činjenje ibadeta u vremenu smutnje i iskušenja, jer obično u tim trenutcima ljudi slijede svoje lične prohtjeve, pa onaj koji ga čini biva izložen velikom naporu.
Mjesec ša’ban je kao trening za smjeliji doček ramazana. Zbog toga vjernici u njemu inteziviraju svoje ibadete, pa poste, češće uče Kur’an i udjeljuju sadaku. Neki rekoše da je to mjesec učača Kur’ana! Kada bi nastupio ša’ban, Habib ibn ebi Sabit bi znao kazati: „Ovo je mjesec učača Kur’ana“ Takoðer se kaže za Amra ibn Kajsa el-Mula’ija da je on, kada bi nastupio mjesec ša’ban, imao običaj da zaključa svoju sobicu i posveti se učenju Kur’ana.
Spajanje posta u ša´banu sa ramazanom
Ako bi neko upitao, kako ću ispravno razumjeti hadis od Allahovog poslanika, sallallahu ‘alejhi we selleme, gdje on kaže u hadisu koji se prenosi od Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu: „Neka niko od vas ne posti dan ili dva dana prije ramazana, osim za čovjeka koji je to činio, pa neka on posti!“ sa hadisima gdje se navodi podstrek na post ša’bana?
Mnogi islamski učenjaci i većina komentatora ovih hadisa smatra da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, poznavao običaj čovjeka koji ga je pitao o postu, ili je znao da je se on obavezao na post, pa mu je dozvolio da ga obavi. Oko ovoga postoje i neka druga mišljenja. Sažetak mišljenja o postu u zadnjim danima ša’bana se može objasniti u tri situacije:
1. Da je taj post, u stvari zavjetni post, ili napoštavanje prošlog ramazana, ili iskup, pa je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, zbog toga to odobrio.
2. Da post bude u smislu predostrožnosti da se ne desi da je ramazan nastupio, a nije se zapostilo. Ovo je zabranjeno!
3. Da post bude sa nijetom opće nafile. U ovom slučaju, učenjaci koji smatraju da treba razdvojiti post ša’bana od ramazanskog posta smatraju spajanje pokuðenim. Meðutim, ako čovjek bude postio po svom učestalom običaju, pa se taj post podudari sa njegovim postom, u tom slučaju imam Malik, i njegovi istomišljenici ovo spajanje dozvoljavaju. Imam Ahmed, Šafija i el-Ewzai’ odvojeno posmatraju pitanje posta kada je on običaj, i kada nije!
Općenito, većina islamskih učenjaka smatra da se treba ponašati u skladu sa hadisom od Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, te da je takav post pokuðen.
Neke novotarije u vezi mjeseca ša´bana
U svojoj knjizi „El-Leta’if“ (str. 341), Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao, je spomenuo hadis od Alije, radijallahu ‘anhu, a kojeg bilježi Ibn Madžeh sa slabim lancem prenosilaca, da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, rekao: „Kada nastupi srednja noć ša’bana, tada tu noć ibadetite, a danju postite, jer se doista Allah spušta na dunjalučko nebo pri zalasku Sunca i kaže: „Ima li neko da traži oprosta pa da mu oprostim? Ima li neko da traži nafaku pa da ga opskrbim? Ima li neko da je iskušan, pa da ga izliječim? Ima li…. Tako sve do zore!“ Najispravnije mišljenje o ovom hadisu je da je on izmišljen, a Allah najbolje zna!
Analogno tome, nije ispravno odlikovati srednju noć u mjesecu ša’banu, ili njen dan, sa nekim posebnim ibadetom, jer se šerijatski propisi ne temelje na slabim, a pogotovo ne na izmišljenim hadisima. Zbog toga kažemo da, ako post, ili ibadet općenito, u tim posebnim danima ili noćima nije sunnet, tada je novotarija koje se trebamo kloniti. To je zbog toga što je post posebni ibadet, pa ako u tom vremenu nije potvrðena njegova šerijatska propisanost, on postaje novotarijom, a Poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, je rekao: „Svaka novotarija je zabluda!“
Rekao je šejhul-islam, Ibn Tejmijjeh, Allah mu se smilovao: „Što se tiče izdvajanja posta samo u danu kada je sredina (Ša’bana), za to nema nikakvog osnova, čak šta više, njegovo posebnovanje je pokuðeno! Takoðer taj propis vrijedi i za izdvajanje toga dana da se u njemu pravi posebna hrana, da se u njemu pokazuju ukrasi… To je uvedena novotarija za koju nema nikakvog argumenta!“ (Iktida’u Es-Sirati El-Mustekim, 2/628)
Rekao je Ibn El-Arebi, Allah mu se smilovao: „O srednjoj noći Ša’bana nema nikakvog hadisa na koji se može oslonuti kada je riječ o njenoj vrijednosti, niti kada je riječ o odreðivanju edžela. Zbog toga se na to ne obazirite!“ (Ahkamu El-Kur’an, 4/1690)
Prenosi Ibn Weddah od Zejda ibn Eslema, da je rekao: „Nisam zapazio nikoga od naših šejhova, niti od islamskih pravnika, da se obaziru na noć u sredini Ša’bana, niti sam ikoga od njih zapazio da je spominjao hadis od Mekhula. Za nju ne postoji neka posebna vrijednost u odnosu na druge noći mimo nje!“ (El-Bid’u we En-Nehju libni Weddah, str. 46)
kod većine ljudi je raširena vijest da se u srednjoj noći ša’bana odreðuje sudbina za slijedeću godinu. To je zabluda i neispravno shvatanje ove vjere, jer se to dešava u noći lejletul-kadr, kao što Uzvišeni kaže: „Ha-mim. Tako Mi Knjige jasne, Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo, – i Mi, doista, opominjemo – u kojoj se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo, zaista, slali poslanike kao milost Gospodara tvoga – On, uistinu, sve čuje i sve zna!“ (Ed-Duhan, 6) To je noć kadra u mjesecu ramazanu u kojoj je Uzvišeni Allah počeo objavljivati Kur’an, kao što kaže: „U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana…“ (El-Beqareh, 185) Prema tome, ko god bude smatrao da je noć kadra u ša’banu, takav se otvoreno suprostavlja poukama iz citiranih ajeta.
Molim Uzvišenog Allaha da nam podari iskrenu marljivost pri činjenju ibadeta i da od nas primi naš trud! Molim Ga da nam oprosti naše grijehe i da nas uvede meðu odabrane robove Njegove, meðu poslanike, učenjake, šehide i dobre i pobožne vjernike! Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova i neka su salawati i selami na Allahovog poslanika, njegovu porodicu i sve ashabe…