Ispravno shvatanje i obavljanje istihara-namaza (6. dio) – Mjesto i vrijeme obavljanja istihara-namaza – Minber.ba

Priredio: Bilal Dervišić

U vezi sa istihara-namazom često se postavlja pitanje da li postoje određena mjesta ili vremena u kojima se obavlja istihara-namaz? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije odredio posebno mjesto niti vrijeme za obavljanje ovog namaza, te s te strane sva islamska ulema dozvoljava obavljanje istihara-namaza na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme, naravno, sa izuzetkom mjesta i vremena za koje su došli posebni dokazi o zabranjenosti obavljanja bilo kojeg namaza.

Mjesto obavljanja istihara-namaza

Što se tiče mjesta, pa sva Zemlja (kao planeta) je čista i ona se kao takva smatra mesdžidom, kako se i spominje u hadisu koji bilježi imam Buharija u kojem se navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zemlja mi je učinjena mesdžidom (mjestom za klanjanje) i čistećom (simbolično čišćenje prilikom uzimanja tejemmuma).” (1).

Mjesta na kojima je zabranjeno klanjati su:

– na uzurpiranom zemljištu,

– u mezarjima,

– na smetljištima,

– u klaonicama,

– u torovima deva,

– u kupatilima,

– na središtima puteva,

– na krovu Kabe,

– u crkvama,

– na svakom mjestu gdje je šejtansko okupljalište,

– u džamiji Dirar, tj, džamija koji je sagrađena da pravi razdor među muslimanima,

– i u mjestima gdje je Uzvišeni Allah spustio Svoju kaznu na prijašnje narode.

Kaže imam Nevevi: “Obavljanje namaza na uzurpiranom zemljištu je haram po konsenzusu uleme.” (2)

Bilježi imam Ibn Madže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Na sedam mjesta zabranjeno je obavljati namaz: na krovu Kabe, u mezarju, na smetljištu, u klaonici, u kupatilu, u toru deva i na sredini puta.” (3).

Bilježi imam Muslim od Ebu Hurejre da je rekao: “Putovali smo sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, te smo prespavali sabah-namaz i nismo se probudili dok sunce nije izašlo, pa je Poslanik, sallallhu alejhi ve sellem, rekao: ‘Neka svako potjera svoju jahalicu, ovo mjesto je šejtansko okupljalište’, i ne htjede klanjati. Udaljili smo se od ovog mjesta, a zatim je zatražio vodu, abdestio se, klanjao sunnet, a zatim je proučen ikamet i klanjali smo sabah.” (4) Kaže imam Nevevi: “Sva ulema je složna da je zabranjeno klanjati na mjestima u kojima obitava šejtan, kao što su magacini i prodavnice alkohola, kafane, crkve, sinagoge… (5)

U komentaru Allahovih riječi za džamiju Dirar: “Tiunjojnemojnikadanamazobaviti” (6), Ibn Kesir kaže: “Ovo je zabrana Allahovom Poslaniku i cijelom islamskom ummetu da u takvoj džamiji klanjaju.” (7)

Bilježi Buharija od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao za narode koji su pogođeni Allahovom kaznom: “Ne ulazite u njihove nastambe, jer se bojim da vas ne pogodi kazna koja je i njih pogodila” (8)

Napomena: Oko zabrane obavljanja namaza na pojedinim mjestima, koja smo spomenuli, islamski pravnici nisu zauzeli jedinstven stav, tako da, npr., jedan dio uleme dozvoljava obavljanje namaza u crkvi ili uzurpiranom zemljištu i sl., ali mi se ovdje nećemo zadržavati navodeći dokaze i mišljenja svakog od njih.

Vrijeme obavljanja istihara-namaza

Što se tiče vremena, dozvoljeno je obavljati namaz u bilo kojem vremenu osim u tri (odnosno pet vremena, zavisno kako ih želimo podijeliti), a ta vremena su:

1- poslije sabaha do izlaska sunca,

2- u toku izlaska sunca pa dok sunce ne odskoči na visinu koplja (oko 15 min),

3- dok je sunce u zevalu (u podne),

4- poslije ikindija-namaza pa do zalaska i

5- prilikom zalaska sunca.

Bilježi imam Buharija od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema namaza poslije sabaha sve dok sunce ne izađe i nema namaza poslije ikindije sve dok sunce ne zađe.” (9)
Bilježi imam Muslim od Ukbe ibn Amira, radijallahu anhu, da je rekao: “Tri su vremena u kojima nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da klanjamo i da u njima ukopavamo svoje umrle: kada sunce izlazi pa sve dok se ne podigne, kada je sunce u zenitu sve dok malo ne pređe i kada Sunce počne da zalazi.” (10)

Ova dva hadisa su dokaz da nije dozvoljeno obavljati namaze u spomenutim vremenima, međutim, napominjemo, da ni ovdje nije zaobiđeno da su se islamski pravnici razišli kada je u pitanju strogost zabrane, razlog zabrane, ispravnost namaza ako se obavi u ovim vremenima, da li je zabrana namaza u ovim vremenima povezana za vrijeme ili sam čin namaza, da li to važi sa svakog i na svakom mjestu, odgovore na ova pitanja ostavljamo za drugi put.

Pitanje: Da li se nafila- namazi sa povodom mogu klanjati u ovim vremenima?

Možemo kazati da je ispravnije mišljenje da je dozvoljeno klanjati nafile sa razlogom ili povodom u spomenutim vremenima, kao što je namaz prilikom pomračenja Sunca ili Mjeseca, tehijjetul-mesdžid, dženaza itd.

Što se tiče našeg namaza, istihara-namaza, ulema ima podijeljeno mišljenje jer su ova vremena blizu jedna drugih (dozvoljeno i zabranjeno) i nije prijeko potrebno obavljati istiharu baš, naprimjer, između ikindije i zalaska sunca, kao da se tada dogodi pomračenje Sunca i to se ne može odgoditi.

Međutim, jedni ipak podržavaju dozvoljenost ako je velika žurba i potreba za istiharom.

Kaže šejhu-islam Ibn Tejmije: “Nafile sa povodom dozvoljeno je obavljati u zabranjenim vremenima, po ispravnijem mišljenju uleme…, pa svi namazi s povodom bi nas prošli ako bismo čekali da prođe ovo vrijeme, zato ćemo ih obaviti, kao što je tehijjetul-mesdžid, namaz prilikom pomračenja, poslije abdesta, a također i istihara-namaz ako se radi o nečemu hitnom.” (11)

Kaže šejh Ibn Usejmin: “Ulema nema zajednički stav po pitanju obavljanja nafila u zabranjenim vremenima: poslije ikindije i sabaha, jedni to zabranjuju dok drugi dozvoljavaju, a ispravno je da je namaze sa povodom dozvoljeno obavljati u ovim vremenima kao što je tehijjetul-mesdžid, dva rekata poslije tavafa, istihara-namaz, kao i namaz prilikom pomračenja.” (12)

,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,

Ostali članci iz serijala:

ISPRAVNO SHVATANJE I OBAVLJANJE ISTIHARA-NAMAZA (1. dio) – Jezičko i terminološko značenje istihare

ISPRAVNO SHVATANJE I OBAVLJANJE ISTIHARA-NAMAZA (2. dio) – Dokumentacija i vjerodostojnost hadisa o istihara-namazu

ISPRAVNO SHVATANJE I OBAVLJANJE ISTIHARA-NAMAZA (3. dio) – Komentar hadisa o istihara-namazu

ISPRAVNO SHVATANJE I OBAVLJANJE ISTIHARA-NAMAZA (4. dio) – Radi čega se klanja istihara-namaz

ISPRAVNO SHVATANJE I OBAVLJANJE ISTIHARA-NAMAZA (5. dio) – Status istihara-namaza

Bilješke:

(1) Sahihu Buhari, 438.

(2) Medžmua, 3/164

(3) Sunen Ibn Madže, 747, (hadis daif).

(4) Sahihu Muslim 1593.