Piše: Mr. Safet Kuduzović
Post je jedan od najvrednijih ibadeta i temelj islama. On pripada Allahu Uzvišenom Koji nagraðuje za njega. Nad drugim ibadetima odlikuje se svojom tajnošću, jer ga drugi ne vide. Ne postoji mogućnost pretvaranja pred drugim ljudima, što se može činiti kod ostalih ibadeta. U komentaru Allahovih riječi: “Pomozite sebi strpljenjem i obavljanjem namaza, a to je teško osim bogobojaznima”, neki učenjaci prvih generacija smatraju da se “strpljenje” spomenuto u ajetu odnosi na post.
(Vidjeti: Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/90, Muharerul-vedžiz, 1/277, Et-Teshil, 1/8, od imama Garnatija, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 1/64, Fethul-bejan, 1/158, Tefsir imama Semanija, 1/74, Hašijetu Muhjid-Din, 1/32.)
Uzvišeni Allah takoðer kaže: “Samo strpljivi bit će bez računa nagraðeni”. U komentaru riječi “strpljivi” navodi se da su to postači. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 15/241, i Fethul-bari, 4/108.)
U jednom od hadisa Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao je ramazan “mjesecom strpljenja.” (Nesai, 2407, Buhari u Et-Tarihu, 4/1/238.-239., Tajalisi, 2393, Taberani, 22/358.-359. Lanac prenosilaca ovoga hadisa je vjerodostojan. Vidjeti: Sahihus-sunen, 2/168, Sahihut-tergib, 1/599, Irvaul-galil, 4/99, Es-Silsiletus-sahiha, 6/1/244.-245. Slično tome prenose Ahmed, 2/263, i Bezzar, 1047, El-Kešf, u predanju koje je vjerodostojnim ocijenio šejh Ahmed Šakir u svojim opaskama na El-Musned, 4/293, a dobrim hafiz Askalani u Muhtesaru zevaidi musnedil-Bezzar, 1/408. Vidjeti takoðer Itihaful-hiretil-mehere, 3/408.)
Nije ispravno zadovoljiti se pokornošću u ramazanu, a potom zanemariti vjeru do narednog ramazana. Kada je rečeno Bišru da neki ljudi ibadete samo u ramazanu, rekao je: “Ružnog li naroda koji zna za Allaha samo u ramazanu, lijep je onaj ko ibadeti tokom cijele godine.” Kada je Eš-Šibli upitan da li je bolji ša’ban ili ramazan, odgovorio je: “Budi u stalnoj, a ne u sezonskoj pokornosti Allahu.”
Nakon ispraćenog gosta, časnog mjeseca ramazana, vjernici i dalje nastavljaju sa ovim časnim ibadetom u vidu dobrovoljnog posta.
Jedan od vidova neobaveznog, ali jako pohvalnog posta jeste post u mjesecu ševvalu. Ebu Ejjub el-Ensari prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan, potom isposti šest dana ševvala, kao da je postio cijelu godinu.” (Muslim, 1164, Ebu Davud, 2433, Tirmizi, 759, Ibn Madže, 1741.)
U drugoj predaji stoji: “Ko isposti šest dana nakon Ramazanskog bajrama, kao da je postio cijelu godinu.” (Ibn Madže, 1740, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihus-sunen, 2/77. Slično tome prenose Ahmed, 5/280, i Tahavi, 3/119.-120.) Postoje i drugi hadisi koji se navode u ovom smislu, ali je njihova autentičnost sporna.
Budući da se dobra djela udeseterostručuju, post ramazana biva kao deset mjeseci, a post šest dana ševvala kao dva mjeseca i tako se broji kao post godine. Ovako se navodi u hadisu koji bilježi imam Ahmed, 5/280, od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa ispravnim lancem prenosilaca kako tvrde Ebu Hatim er-Razi, Ibn Hibban i šejh Albani. (Vidjeti: Letaiful-mearif, str. 392, i Sahihul-džamia, 2/715. Uporediti: Medžmu’ul-fetava, 22/303.)
Nema razlike u pogledu mjeseca ramazana, svejedno, bio dvadeset devet ili trideset dana, uvijek se dobija obećana nagrada, Allahovom dozvolom.
Većina učenjaka smatra post šest dana u ševvalu pohvalnim, i to je stav: Ibn Abbasa, Tavusa, Šabija, Ibn Mubareka, Šafije, Ahmeda, Ishaka i drugih. (Vidjeti: El-Mugni, 3/56, El-Medžmua, 6/400, Letaiful-mearif, str. 389, od Ibn Redžeba)
Meðutim, imam Ebu Hanife, Malik, Ebu Jusuf i Es-Sevri smatraju da nije pohvalno postiti ove dane bojeći se spajanja dobrovoljnog posta sa obaveznim pa da ih neznalice poistovijete u propisu i smatrajući da se time oponašaju kitabije. (Vidjeti: Bedaeus-Sanaia, 2/215, Mevahibul-dželil, 2/414, i Šerhuz-Zurkani, 1/271, i Letaiful-mearif, str. 390.)
Nema sumnje da je mišljenje većine učenjaka zasnovano na jačem argumentu budući da je hadis Ebu Ejjuba jasan i vjerodostojan.
Učenjaci koji smatraju pohvalnim post u ševvalu imaju različita mišljenja oko kakvoće posta.
Imam Šafija i Ibn Mubarek smatraju da je pohvalno uzastopno postiti ove dane početkom mjeseca ševvala. To dokazuju verzijom koju prenosi Ebu Hurejre od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko bude postio šest dana uzastopno nakon Ramazanskog bajrama, kao da je postio cijelu godinu.” (Taberani u El-Evsatu, 7/366/7607, sa slabim lancem prenosilaca kako smatraju imam Munziri, Ibn Redžeb i Hejsemi. Šejh Albani ovu predaju smatra ništavnom. Vidjeti: Letaiful-mearif, str. 390, Medžmeuz-zevaid, 3/183, Es-Silsiletud-daife, 11/307/5189, Daifut-tergib, 1/309, i Tenkihul-kelam, str. 597.) Slično ovome prenosi se od Ibn Abbasa, kao njegove riječi, ali sa neispravnim lancem prenosilaca.
Imam Ahmed i Vekia smatraju da je dozvoljeno postiti ove dane kako uzastopno tako i odvojeno. (Vidjeti: El-Mugni, 3/56, Letaiful-mearif, str. 390.)
Postoji i treće mišljenje da nije dozvoljeno postiti neposredno nakon Bajrama, jer su to dani jela i pića. Meðutim, ovo mišljenje je iznimno i izrazita većina islamskih učenjaka smatra da je dozvoljeno postiti odmah nakon prvog dana Bajrama. U ovom smislu navode se predanja od Ibn Omera i Ibn Abbasa, ali su njihovi lanci prenosilaca slabi.
Ako pogledamo šerijatske argumente i opće ciljeve šerijata, vidjet ćemo da mišljenje imama Ahmeda i Vekia ima posebnu težinu i da ga možemo preferirati nad ostalim mišljenjima iz dva razloga: Prvo, što ne postoji jasan i vjerodostojan argument koji bi precizirao način posta u ševvalu. Drugo, općenitost hadisa koji prenosi Ebu Ejjub u kome se spominje post šest dana u ševvalu, pa je olakšica za obaveznika da posti ove dane shodno mogućnosti, bilo uzastopno ili razdvojeno, na početku, u sredini ili na kraju mjeseca. (Uporediti: Fetaval-ledžnetid-daime, 10/391) Meðutim, bolje je požuriti i uzastopno napostiti ove dane zbog općih ajeta i hadisa koji ukazuju na požurivanje u činjenju dobra.
Iz hadisa se, takoðer, razumije da treba prvo napostiti propuštene dane ramazana, a potom postiti šest dana ševvala, jer hadis kaže: “Ko isposti ramazan, a potom isposti šest dana ševvala”, dakle post šest dana ševvala biva nakon ispoštenog ramazana. Šejh Ibn Baz i ostali članovi Stalnog kolegija te Ibn Usejmin smatraju da neće zaslužiti nagradu posta cijele godine onaj ko isposti šest dana ševvala prije nego što naposti propuštene dane ramazana. (Vidjeti: Fetaval-ledžnetid-daime, 10/391, i Fetava ve ahkamu-sijam, str. 438-439, od Ibn Usejmina) Ibn Usejmin tvrdi da nije ispravno postiti ovih šest dana prije nego što se naposte propušteni dani ramazana, iako je istekao ševval. (Vidjeti: Fetava ve ahkamu-sijam, str. 438-439, od Ibn Usejmina) Ovaj stav odgovara spoljašnjem značenju hadisa koji prenosi Ebu Ejjub, iako neki učenjaci smatraju da je dozvoljeno postiti šest dana ševvala prije napaštanja ramazana.
Ko bude napaštao propuštene ramazanske dane ne može spojiti sa njima nijjet posta ševvala istovremeno, jer su to dva ibadeta ciljana sama po sebi te se njihovi nijjeti ne mogu spajati. (Uporediti: Letaiful-mearif, str. 398)
Što se tiče posta cijelog mjeseca ševvala, u tom pogledu navodi se neispravan hadis u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko bude postio ramazan i ševval, i ponedjeljak i četvrtak, ući će u Džennet.” (Ahmed, 3/416. Imam Hejsemi i šejh Albani prigovorili su ovoj predaji. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 3/190, i Es-Silsiletud-daife, 10/124/4612) Smisao posta cijelog ševvala navodi se u hadisu koji prenosi Usame b. Zejd od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa slabim lancem prenosilaca. (Ibn Madže, 1/555/1744, i El-Adeni, 8/655 – Kenzul-ummal)
Post šest dana ševvala ima brojne koristi:
Prvo, upotpunjuje nakon ramazana post godine.
Drugo, primjer posta u ša’banu i ševvalu, u odnosu na ramazan, jeste kao primjer sunneta prije i poslije propisanog namaza koji upotpunjuju krnjavost koja se desi u obaveznim namazima.
Treće, post nakon ramazana ukazuje da je Uzvišeni Allah primio ramazanski post, jer ko iskreno obavi odreðeno djelo, Allah mu omogući činjenje dobrih djela nakon toga.
četvrto, post ramazana biva razlogom oprosta prijašnjih grijeha, pa post u ševvalu biva zahvala na ovoj blagodati, kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao sve dok mu stopala ne oteku, iako mu je Allah Uzvišeni oprostio prijašnje i kasnije propuste.
Peto, prestankom ramazana ne prestaje mogućnost činjenja dobrih djela koja je vjernik činio u njemu, a Allah najbolje zna.
Prvi put objavljeno: četvrtak, 09 Listopad 2008 19:00
Post je jedan od najvrednijih ibadeta i temelj islama. On pripada Allahu Uzvišenom Koji nagraðuje za njega. Nad drugim ibadetima odlikuje se svojom tajnošću, jer ga drugi ne vide. Ne postoji mogućnost pretvaranja pred drugim ljudima, što se može činiti kod ostalih ibadeta. U komentaru Allahovih riječi: “Pomozite sebi strpljenjem i obavljanjem namaza, a to je teško osim bogobojaznima”, neki učenjaci prvih generacija smatraju da se “strpljenje” spomenuto u ajetu odnosi na post.
(Vidjeti: Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/90, Muharerul-vedžiz, 1/277, Et-Teshil, 1/8, od imama Garnatija, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 1/64, Fethul-bejan, 1/158, Tefsir imama Semanija, 1/74, Hašijetu Muhjid-Din, 1/32.)
Uzvišeni Allah takoðer kaže: “Samo strpljivi bit će bez računa nagraðeni”. U komentaru riječi “strpljivi” navodi se da su to postači. (Vidjeti: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 15/241, i Fethul-bari, 4/108.)
U jednom od hadisa Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nazvao je ramazan “mjesecom strpljenja.” (Nesai, 2407, Buhari u Et-Tarihu, 4/1/238.-239., Tajalisi, 2393, Taberani, 22/358.-359. Lanac prenosilaca ovoga hadisa je vjerodostojan. Vidjeti: Sahihus-sunen, 2/168, Sahihut-tergib, 1/599, Irvaul-galil, 4/99, Es-Silsiletus-sahiha, 6/1/244.-245. Slično tome prenose Ahmed, 2/263, i Bezzar, 1047, El-Kešf, u predanju koje je vjerodostojnim ocijenio šejh Ahmed Šakir u svojim opaskama na El-Musned, 4/293, a dobrim hafiz Askalani u Muhtesaru zevaidi musnedil-Bezzar, 1/408. Vidjeti takoðer Itihaful-hiretil-mehere, 3/408.)
Nije ispravno zadovoljiti se pokornošću u ramazanu, a potom zanemariti vjeru do narednog ramazana. Kada je rečeno Bišru da neki ljudi ibadete samo u ramazanu, rekao je: “Ružnog li naroda koji zna za Allaha samo u ramazanu, lijep je onaj ko ibadeti tokom cijele godine.” Kada je Eš-Šibli upitan da li je bolji ša’ban ili ramazan, odgovorio je: “Budi u stalnoj, a ne u sezonskoj pokornosti Allahu.”
Nakon ispraćenog gosta, časnog mjeseca ramazana, vjernici i dalje nastavljaju sa ovim časnim ibadetom u vidu dobrovoljnog posta.
Jedan od vidova neobaveznog, ali jako pohvalnog posta jeste post u mjesecu ševvalu. Ebu Ejjub el-Ensari prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko isposti ramazan, potom isposti šest dana ševvala, kao da je postio cijelu godinu.” (Muslim, 1164, Ebu Davud, 2433, Tirmizi, 759, Ibn Madže, 1741.)
U drugoj predaji stoji: “Ko isposti šest dana nakon Ramazanskog bajrama, kao da je postio cijelu godinu.” (Ibn Madže, 1740, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihus-sunen, 2/77. Slično tome prenose Ahmed, 5/280, i Tahavi, 3/119.-120.) Postoje i drugi hadisi koji se navode u ovom smislu, ali je njihova autentičnost sporna.
Budući da se dobra djela udeseterostručuju, post ramazana biva kao deset mjeseci, a post šest dana ševvala kao dva mjeseca i tako se broji kao post godine. Ovako se navodi u hadisu koji bilježi imam Ahmed, 5/280, od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa ispravnim lancem prenosilaca kako tvrde Ebu Hatim er-Razi, Ibn Hibban i šejh Albani. (Vidjeti: Letaiful-mearif, str. 392, i Sahihul-džamia, 2/715. Uporediti: Medžmu’ul-fetava, 22/303.)
Nema razlike u pogledu mjeseca ramazana, svejedno, bio dvadeset devet ili trideset dana, uvijek se dobija obećana nagrada, Allahovom dozvolom.
Većina učenjaka smatra post šest dana u ševvalu pohvalnim, i to je stav: Ibn Abbasa, Tavusa, Šabija, Ibn Mubareka, Šafije, Ahmeda, Ishaka i drugih. (Vidjeti: El-Mugni, 3/56, El-Medžmua, 6/400, Letaiful-mearif, str. 389, od Ibn Redžeba)
Meðutim, imam Ebu Hanife, Malik, Ebu Jusuf i Es-Sevri smatraju da nije pohvalno postiti ove dane bojeći se spajanja dobrovoljnog posta sa obaveznim pa da ih neznalice poistovijete u propisu i smatrajući da se time oponašaju kitabije. (Vidjeti: Bedaeus-Sanaia, 2/215, Mevahibul-dželil, 2/414, i Šerhuz-Zurkani, 1/271, i Letaiful-mearif, str. 390.)
Nema sumnje da je mišljenje većine učenjaka zasnovano na jačem argumentu budući da je hadis Ebu Ejjuba jasan i vjerodostojan.
Učenjaci koji smatraju pohvalnim post u ševvalu imaju različita mišljenja oko kakvoće posta.
Imam Šafija i Ibn Mubarek smatraju da je pohvalno uzastopno postiti ove dane početkom mjeseca ševvala. To dokazuju verzijom koju prenosi Ebu Hurejre od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko bude postio šest dana uzastopno nakon Ramazanskog bajrama, kao da je postio cijelu godinu.” (Taberani u El-Evsatu, 7/366/7607, sa slabim lancem prenosilaca kako smatraju imam Munziri, Ibn Redžeb i Hejsemi. Šejh Albani ovu predaju smatra ništavnom. Vidjeti: Letaiful-mearif, str. 390, Medžmeuz-zevaid, 3/183, Es-Silsiletud-daife, 11/307/5189, Daifut-tergib, 1/309, i Tenkihul-kelam, str. 597.) Slično ovome prenosi se od Ibn Abbasa, kao njegove riječi, ali sa neispravnim lancem prenosilaca.
Imam Ahmed i Vekia smatraju da je dozvoljeno postiti ove dane kako uzastopno tako i odvojeno. (Vidjeti: El-Mugni, 3/56, Letaiful-mearif, str. 390.)
Postoji i treće mišljenje da nije dozvoljeno postiti neposredno nakon Bajrama, jer su to dani jela i pića. Meðutim, ovo mišljenje je iznimno i izrazita većina islamskih učenjaka smatra da je dozvoljeno postiti odmah nakon prvog dana Bajrama. U ovom smislu navode se predanja od Ibn Omera i Ibn Abbasa, ali su njihovi lanci prenosilaca slabi.
Ako pogledamo šerijatske argumente i opće ciljeve šerijata, vidjet ćemo da mišljenje imama Ahmeda i Vekia ima posebnu težinu i da ga možemo preferirati nad ostalim mišljenjima iz dva razloga: Prvo, što ne postoji jasan i vjerodostojan argument koji bi precizirao način posta u ševvalu. Drugo, općenitost hadisa koji prenosi Ebu Ejjub u kome se spominje post šest dana u ševvalu, pa je olakšica za obaveznika da posti ove dane shodno mogućnosti, bilo uzastopno ili razdvojeno, na početku, u sredini ili na kraju mjeseca. (Uporediti: Fetaval-ledžnetid-daime, 10/391) Meðutim, bolje je požuriti i uzastopno napostiti ove dane zbog općih ajeta i hadisa koji ukazuju na požurivanje u činjenju dobra.
Iz hadisa se, takoðer, razumije da treba prvo napostiti propuštene dane ramazana, a potom postiti šest dana ševvala, jer hadis kaže: “Ko isposti ramazan, a potom isposti šest dana ševvala”, dakle post šest dana ševvala biva nakon ispoštenog ramazana. Šejh Ibn Baz i ostali članovi Stalnog kolegija te Ibn Usejmin smatraju da neće zaslužiti nagradu posta cijele godine onaj ko isposti šest dana ševvala prije nego što naposti propuštene dane ramazana. (Vidjeti: Fetaval-ledžnetid-daime, 10/391, i Fetava ve ahkamu-sijam, str. 438-439, od Ibn Usejmina) Ibn Usejmin tvrdi da nije ispravno postiti ovih šest dana prije nego što se naposte propušteni dani ramazana, iako je istekao ševval. (Vidjeti: Fetava ve ahkamu-sijam, str. 438-439, od Ibn Usejmina) Ovaj stav odgovara spoljašnjem značenju hadisa koji prenosi Ebu Ejjub, iako neki učenjaci smatraju da je dozvoljeno postiti šest dana ševvala prije napaštanja ramazana.
Ko bude napaštao propuštene ramazanske dane ne može spojiti sa njima nijjet posta ševvala istovremeno, jer su to dva ibadeta ciljana sama po sebi te se njihovi nijjeti ne mogu spajati. (Uporediti: Letaiful-mearif, str. 398)
Što se tiče posta cijelog mjeseca ševvala, u tom pogledu navodi se neispravan hadis u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko bude postio ramazan i ševval, i ponedjeljak i četvrtak, ući će u Džennet.” (Ahmed, 3/416. Imam Hejsemi i šejh Albani prigovorili su ovoj predaji. Vidjeti: Medžmeuz-zevaid, 3/190, i Es-Silsiletud-daife, 10/124/4612) Smisao posta cijelog ševvala navodi se u hadisu koji prenosi Usame b. Zejd od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, sa slabim lancem prenosilaca. (Ibn Madže, 1/555/1744, i El-Adeni, 8/655 – Kenzul-ummal)
Post šest dana ševvala ima brojne koristi:
Prvo, upotpunjuje nakon ramazana post godine.
Drugo, primjer posta u ša’banu i ševvalu, u odnosu na ramazan, jeste kao primjer sunneta prije i poslije propisanog namaza koji upotpunjuju krnjavost koja se desi u obaveznim namazima.
Treće, post nakon ramazana ukazuje da je Uzvišeni Allah primio ramazanski post, jer ko iskreno obavi odreðeno djelo, Allah mu omogući činjenje dobrih djela nakon toga.
četvrto, post ramazana biva razlogom oprosta prijašnjih grijeha, pa post u ševvalu biva zahvala na ovoj blagodati, kao što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao sve dok mu stopala ne oteku, iako mu je Allah Uzvišeni oprostio prijašnje i kasnije propuste.
Peto, prestankom ramazana ne prestaje mogućnost činjenja dobrih djela koja je vjernik činio u njemu, a Allah najbolje zna.
Prvi put objavljeno: četvrtak, 09 Listopad 2008 19:00