Identificirani su Sirijci na vodećim dužnostima koji bi mogli biti odgovorni za ratne zločine zajedno s jedinicama koje su ih provele i pravosuđe treba početi djelovati, objavila je u ponedjeljak u Ženevi istražna komisija Ujedinjenih naroda (UN), čija je članica i bivša haška tužiteljica Carla del Ponte.
“Vrijeme je da pravosuđe počne djelovati i pozivamo Međunarodni krivični sud (MKS) da to uradi”, rekla je Del Ponte, predstavljajući novi izvještaj o nasilju i ratnim zločinima koje su počinile sve strane u građanskom ratu.
Predsjednik komisije Paul Pinheiro objasnio je da istražna komisija nije “pravosudno tijelo”, već samo prikuplja informacije o zločinima i kršenju ratnog prava i običaja koje su počinile sukobljene strane.
“Ne možemo mi pokrenuti sudske procese, no možemo pritisnuti međunarodnu zajednicu”, kaže Del Ponte, prenosi Hina.
Direktno spomenut ICC
Osnovana 2011. godine komisija je izradila popis osumnjičenih za ratne zločine o sukobu koji je počeo u martu 2011. godine, a koji je do sada uzeo skoro 70.000 života, prema UN-ovim procjenama.
Komisija nikada nije mogla stupiti na tlo Sirije, pa je prvi izvještaj iz augusta 2012. godine nastao na temelju blizu 1.000 intervjua s protagonistima i žrtvama, a drugi iz skoro 450 intervjua.
Obje strane u sukobu, a to znači i Vladine snage i njene milicije, jednako kao i ustaničke jedinice, počinile su zločine protiv čovječnosti, ubistva, mučenja, silovanja, napade na zone u kojima žive civili.
Karen Konig Abu Zayd, jedna od komesara, rekla je za Reuters kako su prvi put u izvještaju direktno spomenuli MKS.
“Vijeće sigurnosti UN-a treba odlučiti hoće li zločine proslijediti ICC-u”, rekla je ta američka diplomatkinja i dodala kako ona “nije optimistična”.
U subotu je bivša sutkinja MKS-a, a danas visoka komesarka UN-a za ljudska prava Navi Pillay, rekla da bi sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu trebalo suditi za ratne zločine, dodaje Reuters.
Spor u vezi s podrškom pobunjenicima
Velika Britanija, koju podržava mali broj saveznika u Evropskoj uniji (EU), zalaže se za ukidanje embarga EU-a na oružje za sirijske pobunjenike koji se bore protiv predsjednika Assada, navodi Tanjug.
I dok su ministri vanjskih poslova EU-a došli na sastanak koji se u ponedjeljak održava o tom pitanju, nesuglasice još nisu prevaziđene, uprkos višesedmičnim razgovorima koje su diplomate iz zemalja članica EU-a opisali kao “teške”.
“Mislim da u ovom trenutku ne postoji zajednički stav. To je veoma ozbiljno i teško pitanje”, izjavila je kiparska ministrica vanjskih poslova Erato Kozakou-Marcoullis po dolasku na sastanak.
Sankcije EU-a protiv Sirije, koje obuhvataju embargo na oružje, naftu, trgovinu i finansije, ali su usmjerene i protiv velikog broja Assadovih prijatelja i firmi naklonjenih režimu, ističu krajem mjeseca, a za sporazum o produžetku paketa sankcija neophodno je da se svi slože.
Napadi u Libanu
U međuvremenu su nepoznati napadači bacili bombu na islamski humanitarni centar koji pruža pomoć sirijskim izbjeglicama u Tripoliju, na sjeveru Libana, ranivši tri osobe, izjavio je jedan sigurnosti zvaničnik.
Napad na humanitarnu organizaciju, koja je poznata kao Assadov protivnik i koja u svojim uredima na zidovima drži zastave sirijske revolucije, dogodio se kasno u noći s nedjelje na ponedjeljak.
“Neidentificirani napadači su sinoć bacili bombu na sjedište islamske humanitarne organizacije u distriktu Kube u Tripoliju, koja pruža pomoć sirijskim izbjeglicama. Geleri su ranili tri osobe”, rekao je zvaničnik za AFP.
Prema podacima UN-a, više od 280.000 Sirijaca izbjeglo je u Liban i većina njih živi u sjevernom i istočnom dijelu te zemlje u privremenim prihvatilištima, iznajmljenim kućama ili kućama članova šire porodice.
(AJ Balkans)