Priredio: Amir Durmić
Podnevske sunnete legitimno je obaviti na tri načina i svaki od njih zabilježen je u vjerodostojnim predajama. Prvi: Dva rekata prije farza i dva rekata poslije farza; Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi: “Od Allahovog Vjerovjesnika, s.a.v.s., zapamtio sam (obavljanje) deset rekata (sunnet-namaza): ‘Dva rekata prije podne-namaza i dva rekata poslije njega, dva rekata nakon akšamskog farza, dva rekata nakon jacije (koje je klanjao) u svojoj kući, i dva rekata prije sabaha.’” (Buhari, Sahih, br. 1180)
Drugi: Četiri rekata prije farza i dva rekata poslije farza; Aiša, radijallahu anha, kaže da Allahov Poslanik ne bi izostavljao četiri rekata (sunneta) prije podnevskog farza… (Buhari, Sahih, br. 1182). Također, od Abdullaha b. Šekika prenosi se da je rekao: “Pitao sam Aišu, radijallahu anha, o namazu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa je kazala: ‘Prije (farza) podne-namaza klanjao bi četiri, a poslije njega dva rekata.’” (Muslim, Sahih, br. 730, Ahmed, Musned, 6/30)
Treći: Četiri rekata prije i četiri poslije podnevskog farza; Ummu Habiba, radijallahu anha, kaže: “Čula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: ‘Ko klanja četiri rekata (sunneta) prije (farza) podne-namaza i četiri poslije njega, Allah je takvog zabranio Vatri.’” (Ebu Davud, br. 1269, Tirmizi, br. 328, Ibn Madže, br. 1160, i drugi) Kada se uzmu u obzir svi putevi kojima je prenesen, ovaj hadis je vjerodostojan.
Napomena: Ukoliko musliman klanja četiri rekata sunneta prije podnevskog farza, bolje je i preče da ih klanja dva po dva, tj. da klanja dva rekata i nakon tešehhuda, salavata i dova preda selam, a potom ponovi to isto, nego da ih klanja sa jednim sjedenjem i samo jednim selamom jer je opće pravilo, kako je o tome već bilo riječi, da se nafile i sunnet-namazi klanjaju dva po dva rekata osim u slučaju da je ta praksa potvrđena vjerodostojnim argumentom. Što se tiče prakse klanjanja četiri rekata podnevskog sunneta prije farz-namaza samo sa jednim selamom, na nju ukazuje hadis Ebu Ejjuba, radijallahu anhu, u kojem on prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., kazao: “(Klanjanje) četiri rekata (sunneta) prije (farza) podne-namaza bez predavanja selama (nakon prvog sjedenja), otvara nebeske kapije”, ovaj hadis bilježi Ebu Davud u Sunenu, br. 1270, Ahmed, 5/ 416 i drugi, međutim, oko vjerodostojnosti rečenice “bez predavanja selama” među učenjacima postoji spor, pa je bolje i preče, kako smo to već kazali, predati selam nakon dva rekata, a potom klanjati još dva i tako namiriti na četiri, a Uzvišeni Allah najbolje zna.
Naklanjavanje podnevskih sunneta
Ukoliko musliman iz nekog razloga bude spriječen da klanja propisane sunnete prije podnevskog farza, klanjat će ih nakon što klanja podnevski farz, nakon što nestane razlog zbog kojeg ih nije klanjao. Aiša, radijallahu anha, kaže: “Ukoliko Vjerovjesnik, s.a.v.s., ne bi klanjao četiri rekata (sunneta) prije podnevskog farza, klanjao bi ih poslije (farza).” (Hadis je dobar. Bilježi ga Tirmizi, br. 426)
Kada je riječ o naklanjavanju dva rekata podnevskog sunneta koji se inače klanja nakon podnevskog farza, njih je naravno legitimno klanjati sve do nastupanja ikindija-namaza, a neki učenjaci smatraju legitimnim naklanjati ih (ukoliko ih osoba izostavi s opravdanim razlogom) čak i nakon ikindija-namaza. Svoj stav temelje na hadisu Ummu Seleme, radijallahu anha, koja je jedne prilike vidjela Poslanika, s.a.v.s., kako klanja dva rekata namaza nakon što je klanjao ikindija-namaz, a znala je da je takvo nešto već prethodno zabranio, te ga je upitala o tome, a on joj odgovori: “O kćerko Ebu Umejje, pitala si me o dva rekata (sunneta) nakon obavljenog farz-namaza ikindije. Došli su mi neki ljudi iz plemena Abdul-Kajs i omeli me u klanjanju dva rekata (sunneta) poslije podnevnog farza. To su ta dva rekata koja sam klanjao.” (Buhari, Sahih, br. 1233, Muslim, Sahih, br. 834)
Neki učenjaci smatraju da je ovaj Poslanikov, s.a.v.s., postupak bio iznimka i njegova, s.a.v.s., posebnost, zaključujući da nafila-namaz nakon ikindije nije legitiman, a Allah najbolje zna. Detaljnu studiju o propisu klanjanja namaza nakon ikindije, vidjeti na sljedećem linku:
Ikindijski sunneti
Ikindija-namaz nema pritvrđenih sunneta, međutim, lijepo je i pohvalno prije farza ikindija-namaza klanjati dva rekata nafile zbog općenitosti Poslanikove, s.a.v.s., poruke u hadisu u kojem je kazao: “Između svaka dva ezana (tj. ezana i ikameta) klanjaju se dva rekata (nafile).” (Buhari, Sahih, br. 624, Muslim, Sahih, br. 838) Također, Ibn Omer, radijlallahu anhuma, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., kazao: “Allah se smilovao osobi koja prije (farza) ikindije klanja četiri (rekata nafile).” (Ebu Davud, br. 1271, Tirmizi, br. 430) Kod učenjaka koji ovaj hadis smatraju vjerodostojnim, on je dokaz da je prije ikindije legitimno klanjati četiri rekata, i ubrajaju ih u nepritvrđene sunnete.
Napomena: Aiša radijallahu anha, kazala je: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije ni tajno ni javno izostavljao klanjanje dva rekata (nafila) namaza i to: dva rekata prije sabaha i dva rekata poslije (farza) ikindija-namaza.” (Buhari, Sahih, br. 592) U drugoj predaji ona kaže: “Poslanik, s.a.v.s., nikada kod mene nije izostavio dvije sedžde (tj. dva rekata) nakon ikindija-namaza.” (Buhari, Sahih, br. 591)
Poslanikova, s.a.v.s., ustaljena praksa klanjanja dva rekata nafile nakon ikindija-namaza ubraja se u njegove, s.a.v.s., posebnosti, kako to tvrdi veliki broj islamskih učenjaka koje spominje Ibn Hadžer u svome djelu Fethul-bari, 2/77.
Ostali članci iz serijala:
DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (1. dio) – Važnost i koristi dobrovoljnih namaza
DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (2. dio) – Pritvrđeni i nepritvrđeni sunneti
DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (5. dio) – Podnevski i ikindijski sunneti
Nastavit će se, inšallah…