Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN), više od pola miliona Sirijaca napustilo je svoju zemlju. Većina ih je pobjegla u Liban, Jordan i Tursku, ali veliki broj je došao i u Evropu.
Svake sedmice blizu 1.300 izbjeglica iz Sirije stigne u Švedsku. Dopisnica Al Jazeere Linda Nyberg je u Stokholmu razgovarala s jednom sirijskom porodicom.
Početak novog života u novoj zemlji. Prije dva mjeseca porodica Malke je, nakon napornog putovanja iz Sirije, stigla u Švedsku.
“Prokrijumčarili su nas kroz Tursku i Grčku. Put smo nastavili čamcem predviđenim za šest osoba, u kojem nas je bilo 14. Nakon iskrcavanja, pješačili smo kroz gusto grmlje i šumu. Nosili smo svoju djecu, koja su stalno plakala. Zatim su po nas poslali automobil. Putovali smo nekoliko sedmica, dok nismo došli do Švedske”, kaže Gabriel Malke, izbjeglica iz Sirije.
Ovo je samo jedan primjer i jedna od desetina hiljada sirijskih porodica koje su pobjegle od nasilja u domovini. Većina ih odlazi u Jordan, Irak, Liban i Tursku. Odatle mnogi ilegalno ulaze u zemlje Evropske unije (EU). Jedno od omiljenih odredišta im je Švedska.
‘Raširene ruke’
Politika “raširenih ruku” znači da u ovu zemlju dolazi veliki broj Sirijaca. Od augusta svake sedmice ih stigne više od 1.000.
“Ova crkva blizu Stokholma sirijskim porodicama pruža praktičnu pomoć i duhovnu podršku. A upravo ovakve lokalne inicijative pomažu Švedskoj da se nosi sa sve većim brojem izbjeglica”, izvještava Nyberg.
“Naša crkva može pružiti pomoć još samo za 1.000 ljudi. A ovo je samo početak. Kad svi Sirijci koji su pobjegli u susjedne zemlje napuste svoja privremena boraviša, stotine hiljada će ih doći u Švedsku”, izjavila je Teghlat Sauma iz Sirijske pravoslavne crkve.
Nakon što stignu u zemlju, izbjeglice se prijavljuju u jednom od lokalnih centara za imigraciju. Obično u roku od nekoliko dana dobiju azil.
Uprkos protivljenju dijela javnosti tako blagoj politici, zvaničnici za imigraciju poručuju da imaju obavezu koju moraju ispuniti.
Resursi nisu bezgranični
“Postoji međunarodni zakon prema kojem ljudima kojima je to potrebno moramo pružiti međunarodnu zaštitu. Ima zemalja koje ne ispunjavaju te međunarodne standarde. Ali, Švedska i Njemačka su među zemljama koje pružaju međunarodnu zaštitu ovim ljudima”, kaže Mikael Ribbenvik iz Državnog odbora za migraciju.
Ipak, činjenica da se sve veći broj Sirijaca želi nastaniti u Švedskoj izaziva zabrinutost.
“Mi nemamo bezgranične resurse. Prema prognozama, sljedeće godine ćemo imati oko 54.000 azilanata, od kojih veliki broj iz Sirije. Ovdje nije pitanje samo kako ljudima pružiti krov nad glavom i nahraniti ih. Moramo razmišljati o dugoročnoj perspektivi”, rekao je Tobias Billstrom, švedski ministar imigracije.
Prije samo nekoliko dana porodica Malke je dobila boravišnu dozvolu na tri godine. Gabriel Malke se nada da će Švedska njegovoj porodici pružiti sigurnu i mirnu budućnost, kad već njihova domovina to nije mogla.
(AJ Balkans)