Hatib: Nezim Halilović Muderris
Braćo i sestre u islamu! Danas 22. zu-l-hidždže 1432.H., 18. novembra 2011. g., hutbu sam naslovio sa Boj se Allaha gdje god bio. Tema koja je pred nama je uvijek aktuelna i važna i ona zadire u srž našeg vjerovanja, a bez istinske bogobojaznosti nema ispravnog vjerovanja i postizanja Allahova, subhanehu ve te’ala, zadovoljstva i samim time sreće na obadva svijeta. Imam Tirmizija bilježi hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Prenosi Muaz ibn Džebel, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Boj se Allaha gdje god bio, poslije lošeg djela uradi dobro djelo, čime ćeš ga izbrisati i lijepo postupaj prema ljudima!” (Tirmizija)
Citirani hadis ima univerzalnu poruku, jer u sebi sadrži naredbu bogobojaznosti, a potom naredbu činjenja dobrih dijela, koje rezultira brisanjem loših djela i naredbu lijepog ponašanja prema ljudima.
Allahovo, subhanehu ve te’ala, pravo kod Njegovih robova je da Ga se istinski boje i to je naredba upućena svim ljudima od Adema, alejhis-selam, do posljednjeg čovjeka na Zemlji.
Kaže Allah, subhanehu ve te’ala, u dijelu 131. ajeta Sure En-Nisa’:
…Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, naredili da se bojite Allaha…
Samo je Allah, dželle še’nuhu, Jedini dostojan da Ga se ljudi boje i strahuju od Njegove kazne na obadva svijeta, samo je On Jedini dostojan istinske hvale ljudi, jer samo Njemu pripadaju riznice nebesa i Zemlje i On ljude opskrbljuje bez računa i samo Njemu pripada pravo da ga ljudi obožavaju i pokornost Mu izražavaju, jer je On dostojan veličanja i uzdizanja i On je Gospodar svega.
Kaže Allah, subhanehu ve te’ala, u 102. ajetu Sure Alu Imran:
O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i ne umirite drugačije nego kao muslimani!
Ibn Mesud, radijallahu anhu, komentirajući citirani ajet, kaže: “Istinska bogobojaznost je da se Allahu pokornost bez grijeha ispoljava, da se On puno spominje i da Mu se puno zahvaljuje, bez nijekanja Njegovih blagodati.” (Hakim)
Dakle, bogobojaznost je Allahova, dželle še’nuhu, naredba svim ljudima i to je oporuka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovom umetu.
Kada se Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike obratio ashabima, dirljivim govorom, oni su pomislili da je to njegov oproštajni govor, pa rekoše: “Oporuči nam nešto, Allahov Poslaniče!” Reče: “Preporučujem vam bogobojaznost i pokornost, pa makar bio abesinski rob!”
Ebu Bekr, radijallahu anhu, je jedne prilike kazao okupljenim muslimanima: “Savjetujem vam da se Allaha bojite i da Ga hvalite kako Njemu priliči! Nađite mjeru između straha od Njegove kazne i nade u Njegovu milost i ustrajte u svojim dovama! Zaista je Allah pohvalio Zekerijaa i njegovu porodicu riječima: “…oni su se trudili da što više dobra učine i obraćali su Nam se u nadi i strahu i bili su Nam pokorni.” ( Suretu El-Enbija; 90)
Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, je napisao svome sinu Abdullahu: “Zaista te ja savjetujem da se Uzvišenog Allaha bojiš! Ko se Njega boji, On ga štiti, ko Mu se pokori, On će ga nagraditi i ko Mu zahvaljuje, On će mu uvećati blagodat. Neka ti strah od Njega bude uvijek na umu i u dubini srca!”
Riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Boj se Allaha gdje god bio…” aludiraju na to da se čovjek treba bojati Allaha tajno i javno, tj. i kada ga ljudi vide i ne vide, jer ga Allah, subhanehu ve te’ala, uvijek vidi i On je čovjeku odredio čuvare – pisare, koji bilježe ono što oni rade.
Imam Šafija veli: “Tri su stvari najteže čovjeku: 1) da udjeljuje kada je i sam u potrebi, 2) pobožnost u samoći i 3) govoriti istinu pred onim od koga se nada i strahuje!”
Riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “…poslije lošeg djela uradi dobro djelo, čime ćeš ga izbrisati…”, aludiraju na to da vjernici svojim dobrim djelima brišu loša djela, pa zato se trudimo da činimo što više dobrih djela, kako bi izbrisali naša loša djela.
U dva Sahiha bilježi se od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je neki čovjek poljubio neku ženu. Potom je došao Poslaniku, sallallahu aljehi ve sellem, i ispričao mu svoj slučaj. Poslanik mu nije ništa odgovorio sve dok nije objavljen 114. ajet Sure Hud: I obavljaj namaz početkom i krajem dana i u prvim časovima noći! Dobra djela poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele.” Nakon toga Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, pozva čovjeka i prouči mu objavljeni ajet, nakon čega neko upita: “Da li to važi samo za njega?” “Ne, to važi za sve ljude”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Muslim)
Omer ibn Abdu-l-Aziz je u jednoj svojoj hutbi rekao: “Ljudi! Ko od vas učini dobro djelo, neka zahvali Allahu! Ko učini loše djelo, neka zatraži oprost od Allaha i neka se pokaje!”
Riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “…i lijepo postupaj prema ljudima” govore o odlikama i svojstvima bogobojaznosti bez kojih se ona ne može upotpuniti. Ona su spomenuta zasebno radi nužnosti njihova objašnjenja, jer mnogi ljudi misle da je bogobojaznost izvršavanje Allahovih naredbi, dok u isto vrijeme zanemaruju prava ljudi.
Mnogo je ljudi koji ispunjavaju obaveze prema Allahu, dželle še’nuhu, priželjkujući Njegovu ljubav, Njega se boje i pokorni su Mu, ali pored toga, oni se nemarno odnose i potpuno zanemaruju ili uskraćuju prava drugih ljudi. Izvršavanje Allahovih i ljudskih prava je vrlo teško i to mogu postići samo poslanici i iskreni mu’mini.
Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilježi imam Ahmed:
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najviše što će ljude uvesti u džennet je bogobojaznost i lijepo ponašanje.” (Ahmed)
U drugoj predaji koju bilježi imam Tirmizija stoji:
Prenosi Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Najdraži od vas Allahu je najkorisniji ljudima, najdraža djela Allahu su radost koju doneseš muslimanu ili od njega otkloniš nevolju ili mu riješiš dug ili od njega otkloniš glad. Draže mi je da odem sa bratom muslimanom da mu pomognem, od toga da se zatvorim u džamiju u i’tikaf mjesec dana.“ (Taberani)
Braćo i sestre, slijedimo li sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u pogledu brige o drugim muslimanima i trudimo li se da u njihova srca unesemo radost i sreću?
Braćo i sestre, bojmo se Allaha, subhanehu ve te’ala, natječimo se u dobru i budimo najljepšeg ahlaka!
Molim Allaha, dželle še’nuhu, da nam pomogne da sačuvamo svjetlo islama, da nas učini predvodnicima bogobojaznih i od onih koji slijede sunnet Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, da nas sačuva iskušenja koja ne možemo podnijeti, da našu djecu i potomke učini radostima naših očiju i srca! Molim Ga i da nam bude milostiv na Sudnjem danu i u Džennetu nas počasti društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi! Amin!
Sarajevo: 22. zu-l-hidždže 1432. god. po H./ 18. novembar 2011. god.
Hutba: Džamija “Kralj Fahd”
Nezim Halilović Muderris