Priredio: Sead ef. Jasavić
Allah dž.š., kaže: „I upozori ih na bliski Sudnji dan kada će srca do grkljana doprijeti i popriječiti se, kada nevjernici ni prisna prijatelja ni posrednika neće imati koji će uslišan biti.“ (el-Mu’umin, 18.) Veliki priliv novca i neovisnost o pomoći i sadaki: Avf b. Malik r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Računaj da će se desiti šest stvari pred nastup Sudnjega Dana: moja smrt, oslobođenje Jerusalima (Bejtul-Makdis), i kuga od koje će se umirati isto onako kako pomor zna pogoditi brave. Nakon toga će se pare i bogatstvo raširiti toliko da će se čovjeku davati 100 dinara-zlatnika, a on će se zbog toga naljutiti!…“ (Sahihul-Buhari, br.3176.)
Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: „Neće nastupiti Sudnji Dan, sve dok se dobro ne obogatite toliko da ćete imati imetka i za ostale, pa će neki bogataš tražiti da mu se dovede čovjek kako bi mu udijelio od svoga imetka, pa kad mu takav čovjek bude doveden, on će mu reći: Ja nisam u potrebi za imetkom.“ (Sahihul-Buhari, 13/81.; Sahihu Muslim, 7/97.)
Hafiz Ibnu Hadžer el-Askelani rhm., u komentaru ovog hadisa kaže: „Neće nastupiti Sudnji Dan, sve dok se dobro ne obogatite“ – ovaj dio hadisa aludira na to da se misli na vrijeme ashaba za čijeg doba su se desila osvajanja teritorija i imetka Vizantije i Rima i Persije kada je ratni plijen bio ogroman. „toliko da ćete imati imetka i za ostale, pa će neki bogataš tražiti da mu se dovede čovjek kako bi mu udijelio od svoga imetka, pa kad mu takav čovjek bude doveden, on će mu reći: Ja nisam u potrebi za imetkom.“ – što se je i obistinilo za vrijeme vladavine Omera b. Abdul-Aziza rhm.. Tada bi čovjek krenuo udijeliti sadaku ali ne bimogao naći kome bi je dao!“ (Pogledaj: Fethul-Bari, 13/87.)
Od Ebu Musa el-Eš’arija r.a., se prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Doći će vrijeme kada će čovjek sa sadakom u zlatu hodati naokolo ne mogavši naći nikoga ko bi mu tu sadaku prihvatio.“ (Sahihu Muslim, 7/96.)
Dakle, i pored toga što je u pitanju zlato, po koje se ne mora ići već ti se donosi, i moli da se ono uzme – i pored svega toga neće imati ko da ga uzme. Ulema pretpostavlja razlog ovome pa prvashodno kažu da je u pitanju visok standard života u kojem će ljudi živjeti, a drugi kažu da će ljudi strepiti od iskušenja i fitni pa će bježati i od suhoga zlata koje im se nudi.
Sevban r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Allah dž.š., mi je ravnom učinio cijelu zemlju, pa sam vidio njen istok i njen zapad. Moj ummet će ovladati bogatstvima cijelog tog zemaljskog dijela kojeg sam ravnog vidio. Date su mi riznice – crvene i bijele!“ (Muslim, 18/13.)
Pod crvenim i bijelim riznicama misli se prvashodno na zlato i srebro, ali se može misliti i na sva bogatstva iz posjeda crvenih i bijelih ljudi.
Poslanik s.a.w.s., je rekao: „Dati su mi ključevi od riznica zemaljskih!“ (Sahihu Muslim, 15/57.)
Pred svoju smrt, Allahov Poslanik s.a.w.s., je rekao: “Ja sam prvi među vama i ja sam svjedok protiv vas i, tako mi Allaha, evo sada gledam u moj Havd-vrelo. Podareni su mi ključevi riznica zemaljskih i za vas se ne bojim od toga da ćete širk Allahu dž.š., činiti (pripisivati Mu druga), već se za vas bojim od toga da vas dunjaluk ne obuzme i da zbog njega ne budete ratovali jedni protivu drugih.“ (Buhari, br.4085-6426-6590.; Muslim, br.6116, 7/67.; Ahmed, 17382-17435): „…zbog čega ćete propasti kao što su propali oni prije vas! ‘Ukbe r.a., kaže: Zadnje što sam vidio Poslanika s.a.w.s., je bilo dok je zborio ovo sa minbere.“ (Muslim, br.6116, 7/67.)
Adijj b. Hatim r.a., pripovjeda: Dok sam bio kod Poslanika s.a.w.s., dođe neki čovjek, koji mu se požali na slabost stanja svoga i siromaštvo svoje, pa mu zatim dođe drugi čovjek koji mu se požali na drumsko razbojništvo, pa Poslanik s.a.w.s., reče: O Adijj, jesi li ikada bio u gradu Hajra? Rekoh: Nisam bio, ali su mi pričali za to mjesto. Poslanik s.a.w.s., reče: Ako poživiš vidjećeš da će doći vrijeme kada će žena iz Hajre poći na put kako bi obavila Tavaf oko Ka’abe, i neće se plašiti na tom putu ikog osim Allaha dž.š.. Pomislih u sebi: Šta će se desiti sa tolikim drumskim razbojnicima koji haraju zemljom?! O Adijj, ako poživiš vidjećeš da će Kisrine riznice biti osvojene! Rekoh: Riznice Kisra b. Hurmuza?! Reče: Da, Kisre b. Hurmuza, i ako poživiš vidjećeš kako će čovjek napuniti svoje šake zlatom ili srebrom, tražeći čovjeka kojem bi to udijelio, pa neće moći naći čovjeka koji bi mu tu sadaku primio… Adijj r.a., kaže: Bio sam svjedok tome kako je žena iz grada po imenu Hajra došla sama kako bi obavila Tavaf oko Ka’abe, ne plašeći se nikog na tom putu osim Allaha dž.š., i bio sam među onima koji su osvojili riznice Kisre b. Hurmuza, a ako poživite vidjećete čovjeka kojeg je Poslanik s.a.w.s., nagovijestio – koji će napuniti šake zlatom i srebrom – tražeći čovjeka kojem bi to udijelio, pa neće moći naći čovjeka koji bi mu tu sadaku primio!“ (Sahihul-Buhari, 6/610.)
Ovaj hadis je jedna velika škola kada je u pitanju nauka o Bezbjednosti kako pojedinca tako i društva. Bezbjednost je u uskoj sprezi sa imetkom i visokim standardom života, dok je strah dosta prisutan onda kada siromaštvo vlada, jer se česte povrede života i imetka dešavaju zbog toga što su ljudi jednim dijelom prinuđeni da to rade zbog niskog kvaliteta života. Stoga ako se nadležne službe ne postaraju oko razvijanja ekonomskog standarda u našoj sredini, za bojat se je da će se ubistva, krađe i kriminal još više proširiti, a sa time i strah i neimanje bezbjednosti. Ako se otvore šanse za posao, zaradu i rad, s time će se više ljudi upošljavati traženim djelatnostima, s čime će se ekonomski oporaviti, a sa čime će nestati i straha od ubistva i otimačine!
Mnogo od onoga što nam je nagovijestio Poslanik s.a.w.s., se obistinilo, tako da je još u periodu ashaba imetak doživio nenormalan priliv zbog velikih Osvajanja koja su ashabi poduzimali na sve strane, razdijelivši međusobo imetak Persije i Vizantije, nakon čega je, u periodu vladavine Omera b. Abdul-Aziza rhm., imetka i novca bilo na pretek, tako da se nije imalo kome udijeliti sadaka. Kaže se da će i pred nastup kijametskog dana opet doći do ogormnog povećanja imetka, u vremenu pojave imama Mehdije i Isa a.s., te da će tada zemlja mnogo urađati plodom.
U hadisu Ebu Hurejre r.a., se bilježi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Doći će vrijeme kada će zemljina utroba izbaciti poluge od zlata i srebra!“ (Sahihu Muslim, 15/98.)
Ova predaja aludira na to da će se naići na mnoga zakopana blaga, i velike riznice raznih imperija, ali predaja može aludirati i na to da će se otkrivati velike žile od zlata i srebra pohranjene u utrobi zemaljskoj kao što se to skorije desilo Egiptu, Mozambiku, Zimbabveu, Čileu, pa čak i u samoj Bosni u okolini Srebrenice – koja se ne zove za džaba Srebrenica, a i zbog čega je, između ostalog, možda i počinjen genocid i zločin baš u toj oblasti i u tom gradu.
Hafiz Ibnul-Kajjim el-Dževzijje rhm., na sljedeći način uspoređuje pare i znanje pa kaže:
Ibnul-Kajjim rhm., kaže:
1. Znanje je nasljedstvo Božijih poslanika dok su pare nasljedstvo kraljeva.
2. Znanje čuva gazdu dok je gazda taj koji čuva pare a ne one njega.
3. Znanje raste dok se troši dok se trošenjem imetak umanjuje osim sadake.
4. Znanje ide sa tobom i u kabur dok pare tvoje ne idu sa tobom u kabur vać se vraćaju nazad izuzev trajne sadake.
5. Znanje je to koje sudi i vlada parama a nisu pare te koje vladaju i sude znanju.
6. Pare može imati i dobri i loši čovjek, i musliman i nevjernik, dok znanje dobija samo iskreni mu’min.
7. Kraljevi i bogataši i ostali su oni koji su u potrebi za učenim ljudima i znanjem, dok su samo sirotinja oni koji su u potrebi za bogatašima i parama!
8. Duša postaje časnija, čistija i veća dok je u fazi učenja, stjecanja i traganja za znanjem, a kada je duša u potrazi za imetkom onda ona gubi obraz, prlja se i smanjuje, i postaje tvrdi cicija. Znanje uzdiže dušu, dok je novci umanjuju.
9. Pare pozivaju dušu tugjanu, oholosti, uzdizanju i dižoglavosti, dok je znanje i ilum ono što dušu poziva skromnosti, ibadetu i poniznosti; imetak poziva dušu kraljevskom ponašanju, dok je znanje ono koje poziva dušu ponašanju iskrenih Allahovih robova.
10. Znanje je to koje vodi dušu njenoj sreći zbog koje je i stvorena, dok je imetak hidžab i zastor koji odbija dušu od njene sreće.
11. Bogatstvo znanja je vrijednije od bogatstva imetka. Bogatstvo imetka nije pohranjeno u čovjeku, pa ako mu ode čovjek na momenat postaje siromahom, za razliku od bogatstva znanja i ilma – za kojeg se ne treba bojati siromaštva; znanje je u neprestanom povećavanju, pa je zbog toga ono pravo bogatstvo.
12. Imetak čini robom onog čovjeka koji ga zavoli, dok znanje čini Allahovim robom onoga ko njega zavoli; znanje poziva svakog čovjeka ibadetu i robovanju Allahu dž.š..
13. Ljubav prema znanju i traganje za njime je temelj svakog dobrog djela i pokornosti dok je ljubav prema dunjaluku i traganje za imetkom temelj svakog lošeg djela.
14. Cijena bogataša je njegov imetak dok je cijena učenog njegovo znanje, pa kada nestane imetak bogatašu ostaje bez cijene i bezvrijedan je, za razliku od alima i učenog čovjeka kojem je cijena stalna i u stalnom je porastu.
15. Imetak je spravljen od tjelesne materije, dok je znanje satkano od materije duha, kao što je rekao Junus b. Habib: Tvoje znanje je od tvoje duše, dok je tvoj imetak od tvoga tijela; razlika između dvoje je poput razlike između duše i tijela.
16. Učeni nikada ne bi mjenjao svoje znanje za pare, dok bi bogataš volio da je učen kada uvidi prednost znanja nad imetkom, pa makar i dao za to svoje pare.
17. Većina se ljudi pokorila Allahu dž.š., zbog ilma i znanja, i većina ljudi je nepokorna Allahu dž.š., zbog dunjaluka i imetka.
18. Alim je taj koji svojim znanjem i svojim halom poziva ljude Allahu dž.š., dok je bogataš taj koji svojim imetkom, halom i bogatstvom ljude poziva dunjaluku.
19. Zbog bogatstva i imetka se više strada i gine nego li zbog ilma i znanja.
20. Imetak nam pruža izmišljeno ili životinjsko uživanje, dok nam znanje pruža duhovno zadovoljstvo i lezzet.
(Pogledaj: Miftahu Daril-Se’adeh, 1/130.)
Harise b. Vehb r.a., prenosi da je Poslanik s.a.w.s., rekao: „Udjeljujte sadaku, jer će doći vrijeme kada će čovjek šetat naokolo sa svojom sadakom ne mogavši naćo nekoga kome bi je dao. Reći će mu se: Da si jučer došao – prihvatio bih ti sadaku, ali danas nisam u potrebi za njom.“ (Sahihul-Buhari, br.1411., 2/135.)
Molimo Allaha dž.š., da nas sačuva od dunjalučkih fitni, te da nas opskrbi korisnim znanjem. Amin ja Rabbel-‘Alemin.
Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha