Braćo i sestre u islamu, danas, 13. ševvala 1430. god. po H., 02. oktobra 2009. godine, hutbu sam naslovio Komšija u islamu. Za spomenutu temu sam se opredijelio u vremenu sve većeg udaljavanja komšija jednih od drugih i samim tim zanemarivanja ove velike islamske obaveze.
Kaže Allah, subhanehu ve te’ala, u 36. ajetu Sure En-Nisa’:
I Allahu se robujte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte i roditeljima dobročinstvo činite i rođacima, siročadi, siromasima, i komšijama bližnjim i komšijama daljnjim, i drugovima i putnicima-namjernicima i onima koji su u vašem posjedu! Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvališu!
Kako je veličanstvena naredba našeg Stvoritelja, Koji nam naređuje robovanje samo Njemu, subhanehu ve te’ala, Koji nam strogo zabranjuje širk (pripisivanje druga Njemu), a potom nam naređuje poslušnost roditeljima i lijepo ophođenje sa svima onima s kojima smo u kontaktu, a među njima i s komšijama ili susjedima!
Onaj ko zaista iskreno robuje Allahu, subhanehu ve te’ala, vodi računa da prema svakom vjerniku, svakom dobronamjernom čovjeku, te prema životinjama i biljkama bude pažljiv i da ne uzurpira ničije pravo. On ne može činiti nasilje, njegova preokupacija je dobro i njegove misli su usmjerene ka Allahu, subhanehu ve te’ala, i budućem svijetu.
Braćo i sestre, ono čime se naša lijepa Bosna i Hercegovina treba ponositi su dobri komšijski odnosi. Te odnose su na prvom mjestu u kontinuitetu gajili Bošnjaci muslimani, koje je islam učinio posebnim.
Prenosi se da je sluga Abdullaha bin Amra ibn ‘Asa, radijallahu anhu, jednoga dana zaklao ovcu, pa mu je Abdullah rekao: “Počni prvo s komšijom Jevrejom!” Upita: “Zar od Jevreja da počenem dijeliti, Allah ti dao svako dobro?” Reče: “Čuo sam Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kada je rekao:
“Džibril mi je toliko puta preporučio komšiju da sam pomislio da će komšija nasljeđivati komšiju!” (Tirmizija)
Hvala Allahu, subhanehu ve te’ala, mi smo uvijek bili pažljivi prema svim našim komšijama i nikada nikome nismo činili nasilje, jer nam to islam strogo zabranjuje. Mi smo u vrijeme kada smo bili na usponu snage bili do kraja tolerantni i svima smo davali njihova prava, pa ponekad i na uštb vlastitih prava.
Prenosi Ebu Zerr, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “O Ebu-Zerr, kada budeš kuhao čorbu, dospi malo više vode pa pošalji svojim komšijama!” (Muslim)
U drugojm predaji stoji:
Prenosi Ebu Zerr, radijallahu anhu: „Moj prijatelj, sallallahu alejhi ve sellem, mi je oporučio: “Kada budeš kuhao čorbu, naspi više vode pa pogledaj obitelji svojih komšija, te i njima podijeli jedan dio!”
Braćo i sestre, dobro zapamtimo sljedeći hadis, u kojem se vjerovanje u Allaha, subhanehu ve ete’ala uvjetuje neuznemiravanjem komšije:
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjemik, tako mi Allaha, nije vjernik!” Neko reče: “Ko to, Allahov Poslaniče?” Reče: “Onaj čiji komšija nije siguran od njegova zla!” (Muttefekun alejhi)
U drugoj predaji stoji:
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Neće ući u Džennet onaj od koga njegov komšija nije siguran (miran od njegovih zala).” (Muslim)
Kaže Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u hadisu koji bilježi imam Buharija: )
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ” Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka lijepo ugosti svoga gosta! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ničim ne uznemirava komšiju! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori hajr (korisno) ili neka šuti!” (Buharija)
Kako je samo lijep savjet našeg Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem:
Prenosi Abdullah ibn Amr, radijallahu ‘anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Najbolji prijatelji kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome prijatelju, a najbolje komšije kod Allaha su oni koji su najbolji prema svome komšiji.” (Tirmizija)
Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je imao svoga prvog komšiju Jevreja, koji ga je stalno uznemiravao i ispred njegovih vrata ostavljao smeće. Poslanik, sallallahi ‘alejhi ve sellem, je bio strpljiv. Kada jednog jutra ispred vrata nije bilo uobičajenog smeća i uznemiravanja, Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, upita šta je s njim. Kazaše mu da se Jevrej razbolio i da je na smrtnoj postelji. Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ode u njegovu kuću da ga obiđe, kao komšiju bolesnika. Kada je Jevrej ugledao Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellme, izgovorio je šehadet, jer je bio svjestan da nakon tolikog uznemiravanja dobrim je mogao vratiti samo onaj kojeg je Allah, subhanehu ve te’ala, poslao kao Poslanika.
Braćo i sestre, budimo dobre komšije i natječimo se u dobru kako bismo postigli dobro ovog i budućeg svijeta i budimo u isto vrijeme budni i oprezni, jer je oprez svojstvo mu’mina!
Gospodaru, pomozi nam da ovdje u Bosni i Hercegovini sačuvamo svjetlo islama, ne iskušavaj nas s onim što nećemo moći podnijeti, učini nas od onih koji paze svoje komšije i prema njima ispunjavaju sve obaveze, budi nam milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u Džennetu društvom poslanika, šehida i dobrih ljudi! Amin!
Sarajevo: 13. ševval 1430. po Hidžri / 02. oktobar 2009. god.
Hutba: Džamija “Kralj Fahd”