Hatib: Nezim Halilović Muderris
Braćo i sestre u islamu! Tema naše današnje hutbe je Boj se Allaha gdje god bio. Ista je uvijek aktuelna i važna i ona zadire u srž našeg vjerovanja, a bez istinske bogobojaznosti nema ispravnog vjerovanja i postizanja Allahova, subhanehu ve te’ala, zadovoljstva i samim time sreće na obadva svijeta.
Kaže Allah, subhanehu ve te’ala, u dijelu 131. ajeta Sure En-Nisa’:
…وَلَقَدْ وَصَّيْنَا الَّذِينَ أُوتُوا الْكِتَابَ مِن قَبْلِكُمْ وَإِيَّاكُمْ أَنِ اتَّقُوا اللَّهَ…
…Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, naredili da se bojite Allaha…
Samo je Allah, dželle še’nuhu, Jedini dostojan da Ga se ljudi boje i strahuju od Njegove kazne na obadva svijeta, samo je On Jedini dostojan istinske hvale ljudi, jer samo Njemu pripadaju riznice nebesa i Zemlje i On ljude opskrbljuje bez računa i samo Njemu pripada pravo da ga ljudi obožavaju i pokornost Mu izražavaju, jer je samo On dostojan veličanja i uzdizanja i On je Gospodar svega.
A u 102. ajetu Sure Alu Imran stoji:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ حَقَّ تُقَاتِهِ وَلاَ تَمُوتُنَّ إِلاَّ وَأَنتُم مُّسْلِمُونَ
O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i ne umirite drugačije nego kao muslimani!
Ibn Mesud, radijallahu anhu, komentirajući citirani ajet, kaže: “Istinska bogobojaznost je da se Allahu pokornost bez grijeha ispoljava, da se On puno spominje i da Mu se puno zahvaljuje, bez nijekanja Njegovih blagodati.” (Hakim)
Imam Tirmizija bilježi hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
عَنْ مُعَاذِ بْنِ جَبَلَ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ الله صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: “اتَّقِ اللهَ حَيْثُمَا كُنْتَ، وَاتَّبِعِ السَّيِّئَةَ الْحَسَنَةَ تَمْحُهَا وَخَالِقِ النَّاسَ بِخُلُقٍ حَسَنٍ” (الترمذي)
Prenosi Muaz ibn Džebel, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Boj se Allaha gdje god bio, poslije lošeg djela uradi dobro djelo, čime ćeš ga izbrisati i lijepo postupaj prema ljudima!” (Tirmizija)
Citirani hadis ima univerzalnu poruku, jer u sebi sadrži naredbu bogobojaznosti, a potom naredbu činjenja dobrih dijela, koje rezultira brisanjem loših djela i naredbu lijepog ponašanja prema ljudima.
Allahovo, subhanehu ve te’ala, pravo kod Njegovih robova je da Ga se istinski boje i to je naredba upućena svim ljudima od Adema, alejhis-selam, do posljednjeg čovjeka na Zemlji.
Dakle, bogobojaznost je Allahova, dželle še’nuhu, naredba svim ljudima i to je oporuka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovom ummetu.
Kada se Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike obratio ashabima, dirljivim govorom, oni su pomislili da je to njegov oproštajni govor, pa rekoše: “Oporuči nam nešto, Allahov Poslaniče!” Reče:أُوصِيكُمْ بِتَقْوَى اللهِ، وَالطَّاعَةِ وَإِنْ كَانَ عَبْدًا حَبَشِيًّا “Preporučujem vam bogobojaznost i pokornost, pa makar bio abesinski rob!”
U citiranom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam na prvom mjestu preporučuje takvaluk, a potom pokornost pretpostavljenom, makar on bio abesinski rob, nakon što je izabran i postavljen na taj položaj, sve dotle dok bude ispunjavao svoje obaveze! Ove preporuke Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pripadnici ummeta u vremenu našeg življenja pogrešno i površno razumiju, te se stoga nameće obaveza njihovog temeljitog razumijevanja i primjene.
Ebu Bekr Es-Siddik, radijallahu anhu, je jedne prilike kazao okupljenim muslimanima: “Savjetujem vam da se Allaha bojite i da Ga hvalite kako Njemu priliči! Nađite mjeru između straha od Njegove kazne i nade u Njegovu milost i ustrajte u svojim dovama! Zaista je Allah pohvalio Zekerijaa i njegovu porodicu riječima: …إِنَّهُمْ كَانُوا يُسَارِعُونَ فِي الْخَيْرَاتِ وَيَدْعُونَنَا رَغَبًا وَرَهَبًا وَكَانُوا لَنَا خَاشِعِينَ“…oni su se trudili da što više dobra učine i obraćali su Nam se u nadi i strahu i bili su Nam pokorni.” ( Suretu El-Enbija; 90)
Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, je napisao svome sinu Abdullahu: “Zaista te ja savjetujem da se Uzvišenog Allaha bojiš! Ko se Njega boji, On ga štiti, ko Mu se pokori, On će ga nagraditi i ko Mu zahvaljuje, On će mu uvećati blagodat. Neka ti strah od Njega bude uvijek na umu i u dubini srca!”
Riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: اتَّقِ اللهَ حَيْثُمَا كُنْتَ “Boj se Allaha gdje god bio…” aludiraju na to da se čovjek treba bojati Allaha tajno i javno, tj. i kada ga ljudi vide i ne vide, jer ga Allah, subhanehu ve te’ala, uvijek vidi i On je čovjeku odredio čuvare – pisare, koji bilježe ono što on radi.
Imam Šafija veli: “Tri su stvari najteže čovjeku: 1) da udjeljuje kada je i sam u potrebi, 2) pobožnost u samoći i 3) govoriti istinu pred onim od koga se nada i strahuje!”
Riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: وَاتَّبِعِ السَّيِّئَةَ الْحَسَنَةَ تَمْحُهَا “…poslije lošeg djela uradi dobro djelo, čime ćeš ga izbrisati…”, aludiraju na to da vjernici svojim dobrim djelima brišu loša djela, pa zato se trudimo da činimo što više dobrih djela, kako bi izbrisali naša loša djela.
U dva Sahiha bilježi se od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je neki čovjek poljubio neku ženu. Potom je došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i ispričao mu svoj slučaj. Poslanik mu nije ništa odgovorio sve dok nije objavljen 114. ajet Sure Hud: وَأَقِمِ الصَّلاةَ طَرَفَيِ النَّهَارِ وَزُلَفًا مِّنَ اللَّيْلِ إِنَّ الْحَسَنَاتِ يُذْهِبْنَ السَّيِّئَاتِ ذَلِكَ ذِكْرَى لِلذَّاكِرِينَI obavljaj namaz početkom i krajem dana i u prvim časovima noći! Dobra djela poništavaju hrđava. To je pouka za one koji pouku žele.” Nakon toga Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, pozva čovjeka i prouči mu objavljeni ajet, nakon čega neko upita: “Da li to važi samo za njega?” “Ne, to važi za sve ljude”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Muslim)
Omer ibn Abdu-l-Aziz je u jednoj svojoj hutbi rekao: “Ljudi! Ko od vas učini dobro djelo, neka zahvali Allahu! Ko učini loše djelo, neka zatraži oprost od Allaha i neka se pokaje!”
Riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: وَخَالِقِ النَّاسَ بِخُلُقٍ حَسَنٍ “…i lijepo postupaj prema ljudima” govore o odlikama i svojstvima bogobojaznosti bez kojih se ona ne može upotpuniti. Ona su spomenuta zasebno radi nužnosti njihova objašnjenja, jer mnogi ljudi misle da je bogobojaznost izvršavanje Allahovih naredbi, dok u isto vrijeme zanemaruju prava ljudi.
Mnogo je ljudi koji ispunjavaju obaveze prema Allahu, dželle še’nuhu, priželjkujući Njegovu ljubav, Njega se boje i pokorni su Mu, ali pored toga, oni se nemarno odnose i potpuno zanemaruju ili uskraćuju prava drugih ljudi. Izvršavanje Allahovih, dželle še’nuhu, i ljudskih prava je vrlo teško i to mogu postići samo poslanici i iskreni mu’mini.
Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilježi imam Ahmed:
عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: “أَكْثَرُ مَا يُدْخِلُ النَّاسَ الْجَنَّةَ، تَقْوَى اللّهِ وَحُسْنُ الْخُلُقِ” (أحمد)
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Najviše što će ljude uvesti u Džennet je bogobojaznost i lijepo ponašanje.” (Ahmed)
Braćo i sestre, bojmo se Allaha gdje god bili, budimo poslušni našim roditeljima, odgajajmo našu djecu u islamu i stalno imajmo na umu da ćemo za njih biti pitani na Sudnejm danu, učimo Kur’an i vladajmo se po njemu, očistimo naša srca od rija’a (pokazivanja drugima), čuvajmo se dvoličnosti, ispunjavajmo sve preuzete obaveze, pomažimo jedni drugima i volimo se kao istinska braća, izmirimo zavađene muslimane i natječimo se u dobru, kako bi postigli doboro ovog i budućeg svijeta!
Molim Allaha, dželle še’nuhu, da pomogne našoj ugroženoj i obespravljenoj braći u Palestini, Siriji, Iraku, Egiptu i na svakom drugom mjestu, da nam pomogne da sačuvamo svjetlo islama, da nas učini predvodnicima bogobojaznih i od onih koji slijede sunnet Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, da nas sačuva iskušenja koja ne možemo podnijeti, da našu djecu i potomke učini radostima naših očiju i srca i da nam bude milostiv na Sudnjem danu i u Džennetu nas počasti društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!
وَ السَّلَامُ عَلَيْكُمْ وَ رَحْمَةُ اللهِ!