Stanje u Siriji

Ženeva II: Rasprava o prijelaznoj vladi

217views

Nakon dvodnevnih razgovora posvećenih problemima civila koji su pod opsadom u Homsu i tisuća zatvorenika i nestalih u sirijskom sukobu, pregovarači režima Bashara al-Assada i opozicije u ponedjeljak će raspravljati o najosjetljivoj temi – prijelaznoj vladi.

To je pitanje već mjesecima “crvena crta” za oba pregovaračka izaslanstva. Načelo “tijela prijelazne vlade” izloženo u završnoj izjavi sa Ženeve I koju su Rusi i Amerikanci strpljivo pisali u juni 2012., podijelilo je pristaše i protivnike predsjednika Assada.

 

Podijelilo je isto tako Ruse i Irance, “pokrovitelje” sirijske vlade, Zapad i monarhije Perzijskog zaljeva koje podupiru opoziciju.

Opozicija koja se bori od marta 2011. misli da je Ženeva I sinonim za prijelaznu vladu i odlazak Assada koji je na vlasti od 2000.

Safi: Režim oteže

Režim pak smatra da ona utire put proširenoj vladi nacionalnog jedinstva. Damask izbjegava pitanje predsjednikova odlaska ističući da će Sirijci sami izabrati svog predsjednika na biralištima.

“Počinjemo razgovarati o prijelazu s diktature na demokraciju”, rekao je Louai Safi, član opozicionog izaslanstva, nekoliko sati prije trećeg dana pregovora.

“Režim očito nije oduševljen i oteže”, dodaje Safi. “Vidjet ćemo pristaje li režim na političko rješenje ili ostaju pri vojnom rješenju”, rekao je.

Nakon lošeg početka u petak, na pregovorima je prevladalo ozračje “međusobnog poštovanja”, rekao je UN-ov posrednik Lakhdar Brahimi.

Pregovarači dviju neprijateljskih strana imali su radne sastanke zajedno, u istoj prostoriji, ali su razgovarali preko Brahimija.

Na redu politička pitanja

Poslijepodne su se pregovori održavali u posebnim dvoranama između kojih je UN-ov posrednik šetao. Slično će biti i danas, kada će se na dnevnom redu naći “politička pitanja”.

Brahimi je zapravo dobio obećanje režima da će žene i djecu pustiti da odu iz središta Homsa gdje su već mjesecima u okruženju.

No, ta je vijest sa sumnjom primljena u pobunjeničkim četvrtima Homsa gdje opozicija traži “jamstva” da režim neće zarobiti civile pri izlasku iz grada.

U nedjelju su se pregovarači bavili problemom zatvorenika i nestalih, kojih je broj u naglom porastu otkako se prosvjedni pokret što je počeo u marta 2011. pretvorio u krvav građanski rat u kojemu je poginulo više od 130.000 ljudi a milijuni su izbjegli i raseljeni.

Nema točnih podataka o broju zatvorenika i nestalih, ali Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR), nevladina organizacija, govori o 17.000 nestalih i o “desecima hiljada” zatočenih u zatvorima režima.

SOHR usto navodi da su naoružane skupine, posebno pripadnici Islamske države u Iraku i na Levantu (ISIL) i Fronte al-Nosre te pobunjeničke skupine otele i zarobile hiljade ljudi.

(AJ Balkans)