Nakon dvodnevnih razgovora posvećenih problemima civila koji su pod opsadom u Homsu i tisuća zatvorenika i nestalih u sirijskom sukobu, pregovarači režima Bashara al-Assada i opozicije u ponedjeljak će raspravljati o najosjetljivoj temi – prijelaznoj vladi.
To je pitanje već mjesecima “crvena crta” za oba pregovaračka izaslanstva. Načelo “tijela prijelazne vlade” izloženo u završnoj izjavi sa Ženeve I koju su Rusi i Amerikanci strpljivo pisali u juni 2012., podijelilo je pristaše i protivnike predsjednika Assada.
Podijelilo je isto tako Ruse i Irance, “pokrovitelje” sirijske vlade, Zapad i monarhije Perzijskog zaljeva koje podupiru opoziciju.
Opozicija koja se bori od marta 2011. misli da je Ženeva I sinonim za prijelaznu vladu i odlazak Assada koji je na vlasti od 2000.
Safi: Režim oteže
Režim pak smatra da ona utire put proširenoj vladi nacionalnog jedinstva. Damask izbjegava pitanje predsjednikova odlaska ističući da će Sirijci sami izabrati svog predsjednika na biralištima.
“Počinjemo razgovarati o prijelazu s diktature na demokraciju”, rekao je Louai Safi, član opozicionog izaslanstva, nekoliko sati prije trećeg dana pregovora.
“Režim očito nije oduševljen i oteže”, dodaje Safi. “Vidjet ćemo pristaje li režim na političko rješenje ili ostaju pri vojnom rješenju”, rekao je.
Nakon lošeg početka u petak, na pregovorima je prevladalo ozračje “međusobnog poštovanja”, rekao je UN-ov posrednik Lakhdar Brahimi.
Pregovarači dviju neprijateljskih strana imali su radne sastanke zajedno, u istoj prostoriji, ali su razgovarali preko Brahimija.
Na redu politička pitanja
Poslijepodne su se pregovori održavali u posebnim dvoranama između kojih je UN-ov posrednik šetao. Slično će biti i danas, kada će se na dnevnom redu naći “politička pitanja”.
Brahimi je zapravo dobio obećanje režima da će žene i djecu pustiti da odu iz središta Homsa gdje su već mjesecima u okruženju.
No, ta je vijest sa sumnjom primljena u pobunjeničkim četvrtima Homsa gdje opozicija traži “jamstva” da režim neće zarobiti civile pri izlasku iz grada.
U nedjelju su se pregovarači bavili problemom zatvorenika i nestalih, kojih je broj u naglom porastu otkako se prosvjedni pokret što je počeo u marta 2011. pretvorio u krvav građanski rat u kojemu je poginulo više od 130.000 ljudi a milijuni su izbjegli i raseljeni.
Nema točnih podataka o broju zatvorenika i nestalih, ali Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR), nevladina organizacija, govori o 17.000 nestalih i o “desecima hiljada” zatočenih u zatvorima režima.
SOHR usto navodi da su naoružane skupine, posebno pripadnici Islamske države u Iraku i na Levantu (ISIL) i Fronte al-Nosre te pobunjeničke skupine otele i zarobile hiljade ljudi.
(AJ Balkans)
