Notice: Trying to get property 'post_excerpt' of non-object in /var/www/vhosts/minber.ba/httpdocs/2020/wp-content/themes/minbertheme/templates/template_single_post.php on line 1084
Kur'an

Želiš li više imetka i djece?-Kur’anske zanimljivosti (9. dio)

439views

Priredio: Nermin Avdić

1. Naši ispravni prethodnici govorili su: “Ko želi da mu se poveća imetak i porod (djeca), neka čini istigfar”, pa koji se dokaz za to navodi u Kur’anu časnom?

“I govorio[1]: ‘Tražite od Gospodara svoga oprosta jer On, doista, mnogo prašta. On će vam kišu obilnu slati i pomoći vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.’” (Nuh, 10–12)

Važno je napomenuti, kako kaže uvaženi učenjak današnjice Muhammed el-Munedždžid, Allah ga sačuvao, da čovjek ne treba činiti istigfar samo i isključivo zbog toga da mu Allah Uzvišeni podari potomstvo i imetak, nego treba iskreno tražiti oprosta od svoga Gospodara, a potomstvo i imetak će doći kao posljedica spomenutog djela.

A Allah Uzvišeni najbolje zna!

 

2. Ko su bili najpoznatiji učenjaci u generaciji poslije tabiina (asruttedvin) koji su se bavili tumačenjem Kurana plemenitog?

To su bili:

Jezid b. Harun es-Sulemi (umro 117. h.g.),

Šu‘be b. El-Hadždžadž (um. 160.),

Vekia b. El-Džerrah (um. 197. h.g.),

Sufjan b. Ujejna (um. 198. h.g.),

Abdurrezzak b. Hemmam (um. 211. h.g.) i mnogi drugi.

Asrut-tedvin je period 2. stoljeća po Hidžri u kojem je počelo pisanje hadisa po različitim poglavljima te je također obuhvatilo i gradivo vezano za tefsir, tako da su neki učenjaci sakupili predaje koje su u vezi tumačenja Kur’ana prenesene od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili od ashaba ili od tabiina.

Spomenuti učenjaci bili su imami u hadisu, a njihove sakupljene predaje  vezane za tumačenje Kur’ana zabilježene su u poglavljima hadiskih zbirki. Ništa od njihovog tefsira – tumačenja, nije ostalo sačuvano u pisanoj formi do današnjeg vremena, osim rukopisa Tefsira Abdurrezzaka b. Hemmama.

 

3. Kaže Allah Uzvišeni: “هَلْ فِي ذَلِكَ قَسَمٌ لِذِي حِجْرٍ ” (El-Fedžr, 5). Šta znači riječ “hidžr” spomenuta u ajetu?

Riječ “hidžr” znači “razum” i u ovom ajetu spomenuta je u ovom značenju jer razum sprečava čovjeka da se upušta u riječi i djela koja mu, kao razumnom biću, ne dolikuju. Istovremeno, ovo je  i zakletva vremenom u kojem se obavljaju obredi – ibadeti, i zakletva samim obredima, poput hadža, namaza i slično, kojima se Allahu približavaju Njegovi bogobojazni i pokorni robovi.

A prijevod ajeta glasi: “Zar to pametnom (razumnom) zakletva nije?”[2]

 

4. Koja je to “velika sura En-Nisa”, a koja “mala sura En-Nisa”?

– “Velika sura En-Nisa” je 4. sura u Kur’anu koja i nosi naziv En-Nisa, što znači Žene, ima 176 ajeta i objavljena je u Medini, a “mala sura En-Nisa” je 65. sura, a to je sura Et-Talak, što znači Razvod braka, a ima 12 ajeta i također je objavljena u Medini.

 

5. U tedžvidu postoji pravilo koje se zove “propisi nun sakina i tenvina”, šta to znači?

“Nun sakin”, to je kada na harfu (slovu) nun (ن) nema nijednog vokala, kao što je primjer harfa nun u riječi: min (مِنْ) ili an (عَنْ) i slično, a može biti u imenici, glagolu ili prijedlogu (čestici ar. harf).

“Tenvin” je kada je harf nun sakin, tj. sa sukunom koji je dodat na kraju imenice, ali pod uvjetom da nije nun za potvrdu, i on se samo izgovara, a ne piše se.

Npr. u riječi: زيدٍ  (Zejdin) može se predstaviti na sljedeći način زيدِنْ ali se, kao što je spomenuto u prethodnoj definiciji, tako ne piše, nego je ispravno: زيدٍ – Zejd.

Postoje četiri pravila u vezi propisa nun sakina i tenvina, a to su: izhar, idgam, iklab i ihfa.[3]

 



[1]  Misli se na Nuha, alejhis-selam, prvog Allahovog poslanika na Zemlji.

[2]  Vidjeti: Ibn Kesir, Tefsir, str. 1497.

[3]  O spomenutim pravilima više će riječi biti u narednom tekstu, uz Allahovu pomoć.