Zdravlje

Zdrava ishrana

424pregledi
Priredila: Ummu Muhammed
 
Vašem tijelu potrebna je zdrava kombinacija različitih namirnica i tekućina, a sve zbog toga da bi dobro funkcioniralo i ostalo zdravo. Ravnoteža je ključna riječ kada govorimo o ishrani. Zdravo uravnotežena ishrana obuhvata tri temeljne vrste hranjivih sastojaka –proteine, ugljikohidrate i masti – u pravilnim omjerima za optimalno zdravo tijelo. Hrana potrebna vašem tijelu ovisit će o tome koliko aktivno živite: ako je vaš posao tjelesno zahtjevan, vaše su energetske potrebe veće nego kod osobe koja radi za stolom.

U svijetu postoje različiti načini hranjenja i ishrane, a proučavanja pokazuju da su u izravnoj vezi s prevladavanjem odreðenih bolesti.

PROBLEMI POVEZANI S ISHRANOM

čitav niz problema s probavnim traktom, kao što su hemoroidi, divertikuloza crijeva i začep. U povećanju je i pojava gojaznosti u razvijenom svijetu. Istraživači pretpostavljaju da je taj porast povezan s velikim količinama masti te s namirnicama koje su bogate šećerima.

ŠTA JE ZDRAVA ISHRANA?

U zdravoj ishrani treba biti uravnoteženo konzumiranje triju temeljnih hranjivih sastojaka – ugljikohidrata, proteina i masti – te minerala i vitamina. Najzdravija ishrana uglavnom se oslanja na izvore ugljikohidrata i proteina, a manje na masti.

IZVOR UGLJIKOHIDRATA

Ugljikohidrate – šećer i škrob – najviše sadrže hljeb, krompir, riža, žitarice i tjestenina, a većina njih bogata je i vlaknima. Integralne i nepreraðene namirnice, kao što su integralna tjestenina, smeða riža i crni hljeb, predstavljaju najzdravije izvore ugljikohidrata, meðutim ugljikohidrate sadrže i normalna tjestenina, bijela riža i bijeli hljeb.

IZVORI PROTEINA

Meso i riba bogati su izvori proteina te brzo dostupne energije. Bijelo meso, kao što je pileće i pureće, sadrži mnogo manje masti nego crveno meso poput govedine i janjetine. Jaja, mliječni proizvodi, orasi, grah, grašak i leća izvori su proteina, sadrže malo masti i obiluju vlaknima.

IZVORI MASTI

Masti su važan izvor energije i opskrbljuju temeljne gradivne dijelove tjelesnih stanica, a ujedno omogućuju apsorpciju odreðenih vitamina. Meðutim, veoma je važna ravnoteža  jer previše masti, osobito previše zasićenih masti, može dovesti do različitih zdravstvenih problema.

Najveći dio masti pokušajte tijelu osigurati od zdravijih nezasićenih masti. Smatra se da te masti pružaju odreðenu zaštitu od srčanih bolesti, dok zasićene masti potiču nakupljanje taloga u arterijama (arterioskleroza).

Visoke razine zasićenih masti pronaðene su u crvenom mesu, maslacu, nekim sirevima, nekim sladoledima i mnogim keksima, kolačima i čokoladama. Mlijeko i mliječni proizvodi mogu obilovati mastima, ali predstavljaju i bogat izvor vitamina i minerala.  

STEPEN ZASIćENOST

Masti i ulja koja koristite za kuhanje takoðer se računaju kao unos masti. Kad god je to moguće odaberite one nezasićene kako biste unos zasićenih masti zadržali na najmanjoj mjeri.

Polinezasićene masti: šafranovo ulje, suncokretovo ulje, kukuruzno ulje.

Monozasićene masti: ulje kikirikija, maslinovo ulje.

Zasićene masti: maslac, kokosovo ulje.

VITAMINI I MINERALI

Ovih mikronutrijenata najviše ima u svježem voću i povrću, orašastim plodovima, grahu, integralnim žitaricama, mesu i ribi. Većina ljudi dovoljno vitamina i minerala dobiva iz redovne prehrane te ne moraju svakodnevno uzimati stvari koje će im to nadomjestiti. Meðutim, u odreðenim periodima, kao što su to trudnoća i dojenje, ženi je potrebno više vitamina i minerala, kao i ljudima koji boluju od odreðenih bolesti, kao što je celijakija, bolest probavnog trakta.  

Prvi put objavljeno: petak, 21 Ožujak 2008 22:54