Preveo: Salih ef. Haušić
Hvala Allahu Uzvišenom kao što dolikuje plemenitosti lica Njegova i veličini Njegove vlasti. Njemu pripada najljepša zahvala na plemenitosti i dobru koje nam čini. Svjedočimo da nema istinskog boga osim Allaha, Jednog Jedinog, koji nema sudruga, i priznajemo Njegova prava koja ima kod nas i zahvalni smo Mu na blagodatima.
Svjedočim da je Muhammed Njegov poslanik, Njegov odani sluga, jedno od Njegovih najboljih stvorenja i pečat poslanika. Na Oprosnom hadždžu, Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ”Kamate iz doba džahilijjeta se ukidaju, a prva dokinuta kamata je kamata moga amidže Abbasa ibn Abdul-Muttalliba.” Salavat i selam neka je na njega, njegovu porodicu, ashabe, tabiine i sve koji njih slijede dok postoje nebesa i Zemlja.
A zatim:
Bogobojaznost preporučujem i sebi i vama, jer to je ono što Uzvišeni Allah naređuje i onim prvim i ovim posljednjim od Svojih stvorenja:
”Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha. A ako ne budete vjerovali – pa, uistinu, Allahovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji, Allah nije ni o kome ovisan i On je hvale dostojan!” [1]
U bogobojaznosti je spas i uspjeh, sreća i smirenost, ona je najbolja zamjena za sve, upućivač svakom dobru i zaštita od svakog zla.
”A onome ko se bude Allaha bojao – On će preko ružnih postupaka njegovih preći i još mu veliku nagradu dati.” [2]
Islam je pravedna vjera koja za život nudi ispravan program u kome se traži da se čovjek hrani lijepim jelima, daleko od sumnjivih i zabranjenih namirnica. Mnogi ljudi u današnje vrijeme ne vode o tome računa, nego trče i natječu se za prolaznim ovosvjetskim dobrima, ne gledajući da li je to halal ili haram, baš onako kako je to navijestio Vjerovjesnik, s.a.v.s : ”Doći će vrijeme kada ljudi neće mariti da li je ono što uzimaju (zarađuju) haram ili halal.”[3]
Najveća nesreća je to što mnogi ljudi posluju sa kamatom, uzimaju je, daju, i kupoprodaju zasnivaju na kamatnom poslovanju. Kamata je veliki grijeh, koji poništava bereket, upropaštava imovinu i briše čovjekova dobra djela. Kamata je jedan od najvećih i upropaštavajućih grijeha koji čovjeka sprečava da postupa ispravno i slijedi istinu. Zabranjena je mnogim kur’anskim tekstovima, riječima Allahovog Poslanika, s.a.v.s , ashaba, tabiina i uleme iz prvog doba islama, kao i iz svih drugih perioda. Svi oni ukazuju na pogubnost kamate i opasnosti koje sa njom dolaze. Uzvišeni Allah obraća se vjernicima i traži od njih da se klone kamate:
”O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici.”[4]
”O vjernici, bezdušni zelenaši ne budite, i Allaha se bojte, jer ćete tako postići šta želite.”[5]
Njegov Poslanik, r , svrstava kamatu među sedam upropaštavajućih grijeha. Od Ebu Hurejre, r , preneseno je u dva Sahiha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Klonite se sedam grijeha koji će vas uništiti.” Prisutni su upitali: ”Koji su to grijesi, Allahov Poslaniče?” Rekao je: ”Širk, sihir, ubistvo osim kada pravda zahtijeva, kamata, trošenje siročetovog imetka, bježanje s bojnog polja i potvora čestitih i nevinih vjernica.” [6]
I ne samo to, nego je prokleo onoga ko posluje s kamatom: ”Allah je prokleo onoga koji uzima kamatu, onoga ko je daje, njenog zapisničara i svjedoke koji budu pristuni njenom davanju, svi su oni u ovom slučaju isti, tj. imaju isti grijeh.” [7]
Koliko je poslovanje s kamatom odvratan grijeh, vidi se iz poređenja koje je naveo Vjerovjesnik, s.a.v.s , Naime, Poslanik je rekao da je najmanja kamata ravna spolnom odnosu s majkom koja ga je nosila, rodila i dojila, i umjesto da se prema njoj ophodi s puno dobročinstva, on sa njom bludniči.
Hakim, a i drugi, bilježe od Ibn Mes’uda, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: ”Kamata ima sedamdeset i tri ogranka od kojih je najbezazleniji kao da čovjek bludniči sa svojom majkom; najgora kamata je oštetiti muslimana u njegovom imetku i njegovoj časti.”[8]
Da li poslije ovog postoji veći grijeh, Allahovi robovi!?
Blud je strogo zabranjen po islamskom učenju, a Allahov Poslanik, s.a.v.s, kamatu poredi s bludom pa kaže: ”Dirhem (srebrenjak) od kamate, kod Allaha je gori od trideset i šest učinjenih zinaluka.” [9]
Koliki je kamata grijeh vidi se iz toga što Uzvišeni Allah kamatu poredi s dva najveća grijeha: pripisivanjem Allahu saučesnika (širkom) i nepravednim ubistvom onoga koga Allah zabranjuje da se ubije. Uzvišeni Allah kaže:
”…i oni koji se mimo Allaha drugom bogu ne klanjaju, i koji ne ubijaju one koje je Allah zabranio, osim kada pravda zahtijeva, i koji ne bludniče – a ko to radi, iskusit će kaznu.” [10]
Od Abdullaha ibn Mes’uda , r.a., prenosi se da je rekao: ”Allahov Poslaniče, koji je najveći grijeh?” Odgovorio je: ”Da Allahu pripišeš druga, a On te je stvorio.” Rekoh: ”Koji onda?” ”Da ubiješ svoje dijete iz bojazni da ga nećeš moći hraniti.” Upitah: ”A onda?” ”Da počiniš blud sa komšijinom ženom.” [11]
Braćo, jedna bludna radnja je tako veliki grijeh, a koliki je onda grijeh počiniti blud trideset i šest puta! To što je kamata raširena i što je mnogi prakticiraju, ne znači da neće biti sankcionirana. Iako se čini da se kamtom stiće mnogo novca , zapravo na kraju ostaje malo novca.
Uzvišeni Allah kaže:
”Allah uništava kamatu, a unapređuje milosrđa (sadaku). Allah ne voli nijednog nevjernika, grješnika” [12];
”O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam onda, nek znate – rata od Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostat će vam glavnice imetaka vaših, nećete nikoga oštetiti, niti ćete oštećeni biti.” [13]
Uzvišeni Allah nikome nije objavio rat osim onima koji posluju sa kamatom. Ibn Abbas, r.a. , kaže: ”Onima koji su poslovali s kamatom, na Sudnjem danu bit će rečeno: ‘Uzmi svoje oružje i pripremi se za rat protiv Allaha.’ A protiv Allaha niko ne može pobijediti.”
Uzvišeni Allah najgore je opisao one koji jedu kamatu, poredeći ih sa ludom osobom koju je šejtan svojim dodirom izbezumio:
”Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: ‘Kamata je isto što i trgovina.’ A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.” [14]
Imam Buharija, a i drugi, bilježe predaju od Ebu Hurejre, r.a., u kojoj se kaže da je Poslanik, s.a.v.s , rekao: ”U noći Isra i Miradža vidio sam skupinu ljudi sa ogromnim stomacima, i kad neki od njih pokuša da ustane, strovali se na putu faraonove porodice kada se oni, jutrom i večerom, izlažu vatri džehennemskoj, i ta ih grupa ljudi pregazi. To im je kazna u kaburu sve do Sudnjeg dana. Pitao sam Džibrila: ‘Ko su oni?’, a on mi odgovori: ‘Ovo su oni koji su jeli kamatu…”’ To im je kazna u kaburu.
”A patnja na onom svijetu bit će, uistinu, bolnija i vječna.” [15]
Allah na ovom svijetu ima mnoge vojske da kazni one koji posluju s kamatom. Nekada na njih pošalje katastrofu kojom ih uništi, ili pak, iz njihovih imetaka podigne bereket, i imeci, iako su veliki, postanu beskorisni. Imetka ima, plata je velika, ali bereketa nema, plodova je sve manje i vlasnik imetka ne može nikakvo dobro da tim imetkom učini, tako da mu imetak postaje suvišan teret zbog koga se mnogo muči na ovom svijetu, a na onom svijetu čeka ga teška kazna. Kamo sreće da je on toga svjestan!
Tri su glavna uzroka ovakvog stanja: ne udjeljuju od svog imetka u hajr, ne izdvajaju zekat i posluju sa kamatom.
Uzvišeni Allah poredi kamatu i sadaku, pa kaže:
”A novac koji dajete da se uveća novcem drugih ljudi neće se kod Allaha uvećati, a za milostinju koju udijelite da biste se Allahu umilili – takvi će dobra djela svoja umnogostručiti.” [16]
Bereket uništavaju i njihovi postupci: rasipništvo, stjecanje i postupanje sa imetkom, koji je Allahovo vlasništvo, na pogrešan način. Tako to obično biva sa imetkom s kojim se pomiješa kamata. Zelenaš ne zna cijeniti imetak zato što je na lahak način do njega došao, a da se namučio dok ga je stjecao, znao bi ga bolje cijeniti i čuvati.
Braćo muslimani!
Arapska riječ ribā – kamata – znači povećanje. Poslušajte opise kojima Allah opisuje jevreje, a zbog kojih su zaslužili da budu prokleti do Sudnjeg dana:
”I zbog teškog nasilja jevreja, Mi smo im neka lijepa jela zabranili koja su im bila dozvoljena, i zbog toga što su mnoge od Allahova puta odvraćali i zato što su kamatu uzimali, a bilo im je zabranjeno, i zato što su tuđe imetke na nedozvoljen način jeli. A za nevjernike među njima Mi smo kaznu bolnu pripremili.” [17]
Uzvišeni Allah zabranio je kamatu zato što se putem kamate nepravedno uzurpiraju imeci drugih. Lihvar od imetaka drugih uzima bespravno višak koji mu ne pripada, a da oni koji sa njim rade nemaju nikakve koristi. Time se najviše nanosi šteta siromašnima i slabima, jer se njihovi dugovi umogostručuju i tada postanu nesposobni da ih vraćaju. Na taj način prestaje se činiti dobro drugima i davati beskamatni krediti, a sve više se izdaju kamatni krediti koji dodatno opterećuju slaba pleća siromašnih. Kamatni sistem smanjuje sposobnost stjecanja, trgovanja i poslovanja, a bez toga je život težak, zato što je lihvar do imetka došao putem kamate, bez truda i rada, i on ne vidi drugog načina za dodatno bogaćenje. Duša čovjekova ne voli napor, a ljenčarenje i stjecanje na lahak način draži su joj od rada i umaranja.
Braćo! Postoje dvije vrste kamate:
- Ribā nesieh – kamata odgađanja duga
Kamata odgađanja duga je produženje roka isplate duga pod uvjetom povećanja duga. Ova vrsta kamate bila je rasprostranjena u predislamsko doba, a sa ništa manjim intenzitetom prisutna je i danas. Ova kamata naziva se dodatnim zaduživanjem dužnika, a to se dešava na sljedeći način. Naime, čovjek pozajmi drugom čovjeku dio imetka do određenog roka, a kada dođe vrijeme vraćanja duga, a dužnik ga ne može vratiti, vlasnik imetka mu kaže: ”Ili mi vrati novac ili ćemo povećati tvoje dugovanje pa ću ti produžiti rok vraćanja duga.” Tada mu odgađa vraćanje do dogovorenog vremena uz određeno povećanje duga. Tako se dugovi siromaha umnožavaju i uvećavaju i dodatno ga opterećuju. Ova vrsta kamate zabranjena je po konsenzusu sve islamske uleme i svih muslimana, i sušta je suprotnost općim načelima islama koji podstiču na tolerantnost i pomaganje onih koji su u teškom materijalnom položaju, kao što kaže Uzvišeni Allah:
”A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, nek znate, da dug poklonite.”[18]
- Ribā fadl – kamata s viškom
Kupoprodajna kamata (kamata s viškom) prisutna je u trgovanju i obrtanju kamatnom robom. Ova vrsta kamate dešava se pri prodaji koja je ustvari razmjena jedne robe za istu vrstu robe, tako da razmjena bude iz ruke u ruku uz razliku u količini robe, kao npr. da se kilogram datula proda za dva kilograma…
Kupoprodajna kamata spomenuta je u hadisu[19] Ubade ibn Samita i Ebu Seida el-Hudrija, r.a.: ”Onaj ko bude prodavao zlato za zlato, srebro za srebro, pšenicu za pšenicu, ječam za ječam, datule za datule i so za so, neka strogo pazi da budu jednake količine i da se prodaja vrši iz ruke u ruku. A ako se radi o različitim vrstama (robe)[20], neka prodaje kako želi, iz ruke u ruku.” [21]
Iz teksta ovog hadisa islamska ulema pronašla je illeh – zajednički razlog zabrane prodaje spomenutih robnih vrsta i zaključili su da ta vrsta kamate postoji samo u tim vrstama robe, zbog zajedničkog razloga zabrane prisutne u njima. Islam je pravedan pa isti propis dodjeljuje vrstama u kojima se nalazi isti illeh. Zajednički razlozi zabrane (illeh) su:
- hrana koja se može mjeriti i vagati, kao što su datule, pšenica, meso i sl.;
- platežna sredstva, poput zlata i srebra, čiju je ulogu danas zamijenio novac, kojim se danas plaća, kao što su rijal, džunejh, dolar i sl.
U robama u kojima se nalazi jedan od dva spomenuta razloga zabrane može se pojaviti i kamata ako se pri razmjeni iste vrste robe pojavi višak, kao npr. kada se datulama kupuju datule, ili pak, zlatom zlato, pa jedna količina datula bude veća ili jedna težina zlata bude veća.
U ovakvoj prodaji može se pojaviti i nova vrsta kamate – ribā nesieh, a to je kamata uz odgodu. Kada se roba koju kupujemo plaća istom takvom robom, kao što je kupovina pšenice drugom pšenicom, zlata drugim zlatom, ili se pak, plaća drugom vrstom, kao kada bi neko plaćao srebro zlatom, pri čemu je jedna roba prisutna i kupac je prihvata po sklopljenom kupoprodajnom ugovoru, a druga će biti naknadno predata. Zbog te odgode onaj ko naknadno plaća daje više, a taj višak je zabranjena kamata – ribā nesieh.
U zabranjene vrste kamate spada i prodaja ineh – fiktivna kupoprodaja koja sadrži kamatu. To je vrsta prodaje robe za određenu vrijednost na odgodu, zatim kupovanje te iste robe za manju vrijednost u gotovini. Nazvana je ”ineh” zato što čovjek vraća (kupuje) svoju robu istom tom robom. Osnovni dokaz zabranjenosti viška do koga se pri tome dođe jeste hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: ”Kada se budete uhvatili za repove krava, trgovali s kamatom zvanom ineh, i napustite džihad[22] – Allah će na vas spustiti poniženje koje se sa vas neće podići sve dok se ne vratite svojoj vjeri.” [23]
Što se tiče kupovine novca, ako se vrši razmjena u istoj valuti, dozvoljeno je kupiti dolar za dolar, pod uvjetom da se preuzme iz ruke u ruku i da bude u istoj vrijednosti, kao npr. rijal za rijal.
Danas je rašireno i zabranjeno kamatno poslovanje kamatnim kreditima – kard. Čovjek uzima kredit od kamatne banke ili druge osobe pod uvjetom da vrati veći iznos novca.
Zabranjena kamata, također, postoji i u čuvanju novca uz naknadu onoga ko taj novac čuva – ‘‘idaa”. To je čuvanje novca do dogovorenog vremena uz naknadu. Banka sa tim novcem radi do određenog roka, a potom vlasniku novca daje dogovoreni postotak uz glavnicu, kao npr. 5 % ili 10 % mjesečno ili godišnje.
Allaha molim da se okoristimo časnim Kur’anom, njegovim ajetima i mudrostima. Allaha molim za oprost, pa i vi Ga molite za oprost, jer On voli opraštati i milostiv je.
Drugi dio hutbe
Neka je sva hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, na način kako samo Njemu dolikuje, Njegovoj veličini i moći. Svjedočim da nema istinskog boga osim Allaha, Sveznajućeg i Najmudrijeg. Neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pečata svih vjerovjesnika, koji je kao milost poslan svim ljudima.
A zatim:
O ljudi, bojte se Allaha i znajte da kamata spada u najopasnije i najpogubnije grijehe. Lihvar kamatom na sebe navlači Allahovu srdžbu, prokletstvo i propast, i zbog nje izostaje Allahova podrška i pomoć. Allah Uzvišeni prijeti vječnim ostankom u džehennemskoj vatri onima koji, nakon što saznaju da je kamata haram, ponovo nastave poslovati s kamatom:
”Oni koji se kamatom bave dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio, zato što su govorili: ‘Kamata je isto što i trgovina.’ A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka Gospodara njegova – pa se okani, njegovo je ono što je prije stekao, njegov slučaj će Allah rješavati; a oni koji to opet učine – bit će stanovnici Džehennema, u njemu će vječno ostati.”[24]
Danas mnogi smatraju dozvoljenim – halalom jedenje kamate, i za to iznalaze razna opravdanja, kako bi prevarili ljude i Allaha, ali Allah te njihove varke razotkriva. Slično su radili jevreji koji su činili harame koje su pravdali na razne načine, međutim, njihove isprike ne umanjuju grijeh, nego ga još i povećavaju.
Braćo muslimani, u naše doba raširila se jedna vrsta poslovanja – trgovanja zvana beju’ et-teverruk[25], pod kojom se podrazumijeva da čovjek kupi neki proizvod čiju isplatu uvjetuje do određenog roka. Nakon toga on je prodao taj isti proizvod nekom drugom i za to dobija gotov novac, a još uvijek nije isplatio proizvod onome od koga ga je kupio zbog potrebe koju on osjeća za zarađenim novcem. U ovoj vrsti trgovine nema kamate jer čovjek koji je kupio dotični proizvod prodaje isti sasvim drugom čovjeku, a ne onom od koga je kupio i pored toga što je njemu ostao dužan. Ili pak, neko u salonu za prodaju automobila ili u banci sklapa ugovor o kupovini auta i pri tome uvjetuje da ga isplati kasnije, a potom ga prodaje kako bi došao do novca. Jedna skupina islamskih učenjaka to smatra zabranjenim, međutim, pretežnije je mišljenje da je to dozvoljeno uz sljedeće preduvjete:
- da ta osoba ne može doći do novca na drugi način,
- da tu robu proda drugoj osobi, a ne onoj od koje je i kupila, kako to ne bi bila kamata zvana bejul-ineh, o kojoj smo već govorili,
- da je toj osobi potreban taj novac.
Braćo, ako je islam zabranio poslovanje s kamatom i naredio da muslimani budu što dalje od nje, dopustio im je i propisao mnoge druge alternativne načine da dođu do imetka i zarade na halal način i da tako ostvare svoje potrebe daleko od zabranjenih načina. Od dozvoljenih načina je i selem – pozajmica do određenog roka.
”O vjernici, zapišite kada jedan od drugog pozajmljujete do određenog roka…” [26]
Kod ovakvog načina trgovanja korist ima onaj koji prodaje robu tako što unaprijed dobiva novac koji mu je potreban, ali i kupac zato što dobiva robu po manjoj cijeni od stvarne.
Islam poznaje način poslovanja poznat kao mudareba, a ogleda se u tome da neko investira svoj novac u partnerstvu sa određenom osobom, institucijom ili firmom, koja će poslovati s tim imetkom u različitim oblicima obrta, a profit i gubitak će se međusobno dijeliti shodno dogovoru obje strane.
Među muslimanima se prakticira i lijep zajam, na koji podstiče Uzvišeni Allah:
”Ko je taj koji će Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga On mnogostruko vrati? – A Allah uskraćuje i obilno daje, i Njemu ćete se povratiti.”[27]
En-Nesai i Ibn Madže bilježe hadis Ibn Mes’uda, y , koji šejh Albani svrstava u hasen hadise, a u kome se od Vjerovjesnika, r, prenosi: ”Neće musliman dati pozajmicu drugom muslimanu dva puta a da mu se to neće smatrati kao da je dao sadaku.”
Postoje mnogi načini poslovanja koje islam dozvoljava, tako da musliman nema potrebe za haramom. Braćo, bojte se Allaha, upoznajte propise Njegove vjere, budite oprezni ako želite da se spasite, ne ulazite u trgovačke poslove sve dok ne budete sigurni da su halal i čisti od bilo kakvog vida kamate, a ako vam nešto nije jasno, pitajte učene, jer samo tako ćete sačuvati sebe i svoje imetke od harama.
Mnogo i često donosite salavat na Poslanika, s.a.v.s., milost darovanu ljudskom rodu i Allahovu blagodat oličenu u liku Muhammeda ibn Abdullaha.
Bože, blagoslovi Muhammeda, s.a.v.s., i njegovu porodicu kao što si blagoslovio Ibrahima ,a.s., i njegovu porodicu! Bože, obaspi Svojim blagodatima Muhammeda s.a.v.s., i njegovu porodicu kao što si blagodatima obasuo Ibrahima ,a.s. , i njegovu porodicu! Ti si, uistinu, hvale i slave dostojan!
Allahu, budi zadovoljan i sa suprugama Svoga Poslanika, s.a.v.s., majkama svih muslimana, i sa ashabima, tabiinima i onima koji ih slijede u dobročinstvu do Sudnjega dana. Allahu naš, budi zadovoljan i sa pravednim vladarima: Ebu Bekrom, Omerom, Osmanom i Alijom!
Bože, uputi na pravi put ovaj ummet, tako da u njemu bude ugledan onaj ko je Tebi pokoran, a ponižen onaj ko Tebi prkosi i griješi, i pomozi muslimanima da naređuju dobro, a sprečavaju zlo. Bože, oprosti grijehe vjernicima i vjernicama, muslimanima i muslimankama. Bože, pomozi islam i muslimane! Bože, otkloni nesreće koje su zadesile ummet Muhammeda, s.a.v.s.! Bože, smiluj se ummetu Muhammeda, s.a.v.s.! Bože, smiluj im se! Bože, izliječi tužna srca vjernika, vrati muslimanima one koji su nasilno zatvoreni ili protjerani, izliječi njihove bolesnike i ranjenike, pomozi one koji su u teškom položaju i otkloni od njih dugove koji ih opterećuju. Bože, budi milostiv prema nama koji smo tako slabi, sakrij naše nedostatke, oprosti nam grijehe i sačuvaj nas od nesreća. Bože, smiluj nam se i onoga dana kada pred Tebe stanemo radi polaganja računa. Bože, tog dana učini naša srca svijetlim i ukaži nam počast uvođenjem u Svoj Džennet i Svoje zadovoljstvo. Bože, vrati muslimansku omladinu u Svoju vjeru na lijep način! Bože, sačuvaj naše žene, sestre i kćeri od podavanja strastima i smutnjama! Bože, omrazi im uljepšavanje radi onih pred kojima im je uljepšavanje zabranjeno! Uslišaj ove naše dove, Gospodaru svjetova, Ti si naš zaštitnik i samo se na Tebe oslanjamo i u Tebe uzdamo. Bože, budi uz nas, a nemoj biti protiv nas. Bože, daj da život završimo na lijep način, čineći dobra djela s kojima si Ti zadovoljan. Uslišaj nam dove, naš Gospodaru, Ti to možeš. Ti sve možeš, Gospodaru svjetova!
[1] En-Nisa, 131.
[2] Et-Talak, 5.
[3] Buharija.
[4] El-Bekare, 278.
[5] Ali Imran, 130.
[6] Buharija i Muslim.
[7] Muslim.
[8] Hadis bilježi Hakim i kaže da je prenesen po šartima dva Sahiha.
[9] Hadis bilježe Ahmed i Taberani, a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim, Sahihul-Džami’.
[10] El-Furkan, 68.
[11] Muttefekun alejhi.
[12] El-Bekare, 276.
[13] El-Bekare, 278-279.
[14] El-Bekare, 275.
[15] Taha, 127.
[16] Er-Rum, 39.
[17] En-Nisa, 160-161.
[18] El-Bekare, 280.
[19] Op. prev.: Radi pojašnjenja ovog hadisa navest ćemo sljedeći primjer: Čovjek koji posjeduje kilogram zlata od osamnaest karata ne smije prodati to zlato po cijeni od dva kilograma zlata od četrnaest karata. Znači, ako su u pitanju proizvodi iste prirode, onda je zabranjeno vrednovati ih zbog njihovih različitih karakteristika. Prenosi se da je jedan čovjek rekao Poslaniku, r, kako posjeduje nekvalitetne datule koje je želio zamijeniti za bolje, ali niko mu nije htio dati bez viška koji bi on dao kao naknadu za kvalitetnije datule koje će dobiti. Tada mu Poslanik, r , reče: “Prodaj svoje datule i zarađenim novcem kupi bolje.”
[20] Npr. datule za pšenicu.
[21] Hadis bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima.
[22] Razlog njihovog poniženja je ostavljanje džihada u vremenu kada je obavezan fardu ‘ajn na svakom pojedincu, a predanost dunjaluku i dunjalučkim poslovima.
[23] Hadis bilježi Ebu Davud, a po šejhu Albaniju hadis je sahih.
[24] El-Bekare, 275. (Ovdje se vjerovatno misli na dugotrajan ostanak u Vatri ili na vječni ostanak za onoga ko je ohalalio kamatu, jer, po islamskom vjerovanju, počinilac velikog grijeha neće vječno ostati u Vatri, nap. rec.)
[25] Bej’u teverruk je da čovjek kupuje određeni proizvod ne zbog svoje lične potrebe već da bi ga prodao po većoj cijeni kako bi se okoristio novčanom vrijednošću proizvoda, a ne samim proizvodom, onda se ta vrsta kupoprodaje naziva beju’ et-teverruk. Ulema se razišla po pitanju ove vrste trgovine, tako da neki smatraju da je ona zabranjena, neki smatraju da je ona samo pokuđena jer se tom vrstom trgovine želi kupiti novac s novcem, a plasirani proizvod predstavlja samo neku vrstu posrednika u tom poslu. Međutim, ima uleme koja smatra da je ovo dozvoljena vrsta trgovine jer ljudi kojima je potreban novac možda nisu u stanju pozajmiti potrebnu sumu a da im pozajmljivač ne uvjetuje kamatu i oni smatraju da je ova trgovina u sklopu riječi Uzvišenog: ”…i dozvoljava Allah trgovinu, a zabranjuje kamatu…” (El-Bekare, 275); ”O vjernici, zapišite kada jedan od drugog pozajmljujete do određenog roka…” (El-Bekare, 282).
[26] El-Bekare, 282.
[27] El-Bekare, 245.
