Vijesti

Vlasti u Engleskoj prijete islamskim humanitarcima

226views

Britanske vlasti uznemiravaju, prijete i ometaju pojedince i islamske humanitarne organizacije koje isporučuju potrebnu pomoć Siriji, čak i dok Vlada odaje počast britanskom taksisti kojeg su ubili pripadnici Islamske države Irak i Levant (ISIL) nakon što se pridružio konvoju pomoći za Siriju.

Alana Henninga, jedinog nemuslimana u grupi volontera koji su putovali u Siriju prije nego što je otet prošlog decembra, svi hvale kao humanitarca heroja nakon što je postao četvrti talac sa Zapada kojeg je ISIL ubio.

David Cameron, britanski premijer, je rekao da je Henning bio „ljubazan, nježan, brižan, i suosjećajan čovjek koji je jednostavno otišao kako bi pomogao drugima“, dok ga je Nick Clegg, zamjenik premijera nazvao „čovjekom koji se preselio kako bi nesebično pomagao onima kojima je ta pomoć najpotrebnija“.

Pa ipak, muslimanski volonteri koji putuju u Siriju iz istog razloga, uključujući i Henningove prijatelje i kolege, suočavaju se sa sumnjom, ispitivanjem i prijetnjama hapšenjem kada se vrate u Veliku Britaniju, a humanitarne organizacije kažu da se ometaju njihovi napori da sakupe novac i dostave pomoć.

„Situacija je trenutno jako teška. Sada je normalno da vas policija maltretira“, rekao je za Al Jazeeru Majid Freeman, volonter koji je tri puta putovao u Siriju i koji je bio sa Henningom kada su ga oteli.

„Sada postoji veoma mali broj konvoja pomoći. Veliki broj humanitarnih organizacija se boji, jer ako je neko spreman poslati konvoj pomoći, sve oči će automatski biti uprte u njih“.

Sve manji broj konvoja

Od kada su sukobi počeli, konvoji kola hitne pomoći i drugih vozila, često označeni imenima gradova iz kojih dolaze volonteri, natrpani hranom, medicinskim sredstvima i drugim potrepštinama, su redovno putovali iz muslimanskih zajednica u Velikoj Britaniji do sjevera Sirije.

Ali broj i veličina konvoja je smanjen u posljednjih nekoliko mjeseci zato što Komisija za humanitarnu pomoć, britanski regulator humanitarnih organizacija, istražuje veliki broj organizacija koje učestvuju u organizaciji konvoja, uključujući i organizacije Human Aid, Al-Fatiha Global i Children in Deen.

Komisija je početkom ove godine upozorila da postoji rizik da konvoji olakšavaju putovanje Britancima koji imaju namjeru da se bore u Siriji, dok ministri i visoki policijski dužnosnici kažu da će se oni koji se vrate sa ratišta najvjerovatnije biti uhapšeni i ispitani.

Al Jazeera je također upoznata sa još jednom humanitarnom organizacijom koja je predmet krivične istrage u vezi sa novcem koji je oduzet članovima konvoja na granici Velike Britanije u decembru 2012. godine. Policija i dalje istražuje slučaj i novac je ostao u posjedu policije, ali niko nije optužen.

Jahanghir Mohammed, konsultant koji radi sa nekoliko dobrotvornih organizacija koje su pod istragom, rekao je za Al Jazeeru da izgleda kao da su vlasti namjerno pokrenule kampanju sa ciljem da onemoguće i prekinu aktivnosti humanitarnih organizacija.

Humanitarnim organizacijama koje su pod istragom je zabranjeno da skupljaju donacije preko interneta, te su prisiljene da mole ljude da uplaćuju novac direktno na njihove bankovne račune, kaže Mohammed.

Nekim muslimanskim humanitarnim organizacijama su također ukinute bankovne usluge, kao što je Al Jazeera prenijela u augustu.

„Novac i dalje pristiže, ali veliki broj humanitarnih organizacija je prikupilo puno manje novca za Siriju nego prethodnih godina. Oni dobivaju novac, ali ga šalju partnerima iz inostranstva koji bi trebali uraditi nešto sa njim. To ih je prisililo da promjene pristup te je ograničilo neke aktivnosti“, rekao je Mohammed.

Pritisak na volontere

Dok je u ranijim konvojima bilo i do 60 vozila, konvoj koji je nedavno organizovala humanitarna organizacija One Nation isporučio je samo šest vozila hitne pomoći za bolnice u područjima koja kontrolišu pobunjenici. Druga humanitarna organizacija, World Aid Convoy, napisala je na svojoj Facebook stranici da se nada da će u novembru poslati konvoj.

Freeman kaže da su mnogi volonteri također bili prisiljeni da prestanu isporučivati pomoć zato što su oni i njihove porodice bili izloženi pritisku i uznemiravanju. On kaže da je policija često posjećivala ili kontaktirala muslimane koji su bili u Siriji, te da su ih pozivali na „neformalne razgovore“. Mnogi su također bili podvrgnuti ispitivanju nakon napuštanja i vraćanja u Veliku Britaniju.

„Ponekad ljudi, porodični ljudi sa ženama i djecom, nemaju drugu opciju zato što će i njihove porodice doživjeti to uznemiravanje“, rekao je Freeman. „Zbog toga mnogo ljudi odustaje od ovog posla“.

Kako je organizovanje konvoja pomoći postao veći izazov, većina humanitarnih organizacija šalje pomoć u kontejnerima koji se distribuiraju putem lokalne mreže po dolasku na jug Turske.

„Prije smo slali konvoje, ali naša nova metoda slanja pomoći Siriji je da je pošaljemo kontejnere u Tursku, a onda da transportujemo pomoć preko granice. To znači da ne moramo slati britanske radnike ili volontere tamo, jer je jednostavno previše opasno“, rekla je za Al Jazeeru Buthaynah Ahmed, šefica Odsjeka za odnose sa javnošću Hand in Hand for Syria, humanitarne organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, koja je aktivna tri i po godine.

Kriza koja eskalira

Humanitarna kriza u Siriji se pogoršava. Prema procjeni Ujedinjenih naroda, postoji najmanje 4,7 miliona ljudi kojima je potrebna pomoć, a koji se nalaze u opkoljenim i teško dostupnim područjima.

„Potrebe, uzrokovane nasiljem, nastavljaju da premašuju naš odgovor“, rekao je prošlog mjeseca Ban Ki-moon, generalni sekretar UN-a.

Veliki dio humanitarnog rada koji obavljaju međunarodne humanitarne organizacije koordinira UN, ali Vijeće sigurnosti je tek u julu odobrilo direktnu isporuku pomoći na područja koja kontrolišu pobunjenici, bez saglasnosti Assadove Vlade.

Ahmed je rekla da mnoge velike organizacije i dalje ovise o manjim organizacijama da im pomognu pri slanju pomoći teško dostupnim područjima.

„Razumljivo je da oni ne žele da pošalju svoje osoblje jer nije sigurno. Mi djelujemo tako što koristimo naše čvrste veze na terenu. To nam omogućava da obavljamo posao koji druge, veće organizacije nisu u mogućnosti da obave“.

Ali, negativan publicitet o operacijama humanitarnih organizacija u Siriji je postao veliki problem, kaže ona.

„Primijetili smo veliki pad u iznosu donacija koje smo primali. Veliki broj ljudi je veoma skeptičan kada su u pitanju donacije za Siriju. Ljudi se boje i ne žele da budu povezani sa tim“.

„To utječe na sve. Postoje problemi sa bankama i problemi sa dostavljanjem pomoći. Mi smo humanitarna organizacija koja je registrovana u Velikoj Britaniji i Vlada zna čime se mi bavimo, ali mi se i dalje susrećemo sa poteškoćama. Svaki put kada se naše osoblje vrati, njih policija na aerodromu satima maltretira“.

Komisija odbacila navode

U govoru održanom prošlog mjeseca, William Shawcross, šef Komisije za humanitarnu pomoć je rekao da „apsolutno nije tačno“ da Komisija „cilja ili se neproporcionalno fokusira na humanitarne organizacije koje imaju veze sa muslimanskim zajednicama“.

Ali je rekao da su mnoge organizacije koje djeluju u Siriji „neiskusne i izložene potencijalnom iskorištavanju“.

„Ključna uloga Komisije je da zaštiti muslimanske humanitarne organizacije od terorista“, rekao je on.

Glasnogovornica Komisije je rekla za Al Jazeeru da mnoge humanitarne organizacije rade „odličan posao“ u Siriji, ali je dodala da je Komisija upozorila one koji su uključeni u organizaciju konvoja da mogu biti suočeni s ispitivanjem.

„Mi imamo obavezu da ispitamo i zaštitimo povjerenje koje javnost ima u humanitarne organizacije“, rekla je ona.

Freeman je rekao da je mnoge ljude koji su uključeni u organizaciju konvoja naljutilo Cameronovo odavanje počasti Alanu Henningu, vjerujući da britanska Vlada nije uradila dovoljno da osigura njegovo oslobađanje te da je iskoristila njegovu smrt kako bi osigurala podršku za učešće Velike Britanije u zračnim napadima protiv ISIL-a u Iraku.

„Dali smo sve od sebe kako bi pozvali Vladu da uradi nešto kako bi mu pomogla, a ne da ga napuste. Umjesto toga, oni su mu mu odali lažnu počast i uputili prazne riječi. Čini se da je odgovaralo Vladinim ciljevima da Alan bude ubijen“, rekao je Freeman.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova je rekao da su bilo kakve tvrdnje da je učešće Velike Britanije u kampanji protiv ISIL-a povezano sa smrću Henninga i Davida Hainesa, još jednog ubijenog britanskog taoca „u potpunosti pogrešne“.

„Svi koji su imali ikakve nedoumice o ISIL-u sada mogu vidjeti koliko je ta organizacija odvratna i barbarska“, rekao je glasnogovornik koji je želio ostati anoniman, prema pravilima britanske Vlade.

„Kao što je premijer obećao, mi ćemo nastojati da privedemo ubice pred lice pravde, bez obzira koliko dugo će nam trebati da to uradimo. Vlada je učinila svaki napor da vrati Alana Henninga kući. Mi podržavamo njegovu porodicu u ovim teškim trenucima“.

Freeman je rekao da će udruženi zračni napadi u Siriji samo pogoršati teško stanje ljudi koji su već zaprepašteni napadima snaga sirijske Vlade.

Ali, prisjećajući se patnje koju je vidio i opasnosti sa kojom se susreo kada je prvi put posjetio Halep, on i drugi su odlučni učiniti sve što mogu kako bi pomogli.

„Čak i u glavnoj bolnici, većina ambulantnih kola koja se koriste dolaze iz konvoja pomoći. Moramo nastaviti raditi jer su nas ti ljudi molili, govoreći nam ‘Trebamo vas, nemojte prestati raditi to što radite’.“

„Znaš da ti je život na kocki, ali svoj život moraš odvagati naspram onih čiji život ovisi o tebi koji se nalaziš sa druge strane. Svaki život je vrijedan i postoje hiljade ljudi koji će umrijeti ako prestanemo slati pomoć“, rekao je Freeman.

Simon Hooper (Al Jazeera)