Vijestiiiiii

Vlast poručuje muslimanima da idu u kampove

214views

Deseci hiljada protjeranih ljudi i dalje žive u izbjegličkim kampovima u državi Rakhine u Mijanmaru, nakon sukoba muslimana Rohingyja i Rakhine budista u junu u kojima je poginulo više desetaka ljudi.

Budisti i muslimani optužuju jedni druge za zločine počinjene tokom konflikta.

Al Jazeera je dobila ekskluzivni pristup kampovima oko grada Sittwe, prijestolnice države Rakhine, gdje, prema navodima Ujedinjenih naroda, živi 70.000 ljudi koji su ostali bez domova.

Reporterka Al Jazeere Florence Looi posjetila je selo Sanpya, gdje su ranije živjeli Rakhini i Rohingyje. Selo je uništeno, kuće spaljene, a mještani su pobjegli.

Velike predrasude

Etnički sukobi započeli su u junu nakon izvještaja da su tri Rohingyja muslimana silovala i ubila jednu pripadnicu naroda Rakhine.

Kasnije je otkriveno da je tu ženu ubio, također, budista, ali je potom njeno tijelo ostavio u blizini jednog muslimanskog sela, nakon čega je već ranije okupljena masa počela unaprijed pripremljen pokolj nad muslimanskom manjinom Sittwea i Maungdave.

U nasilju je smrtno stradalo nekoliko desetaka ljudi, dok je 90.000 njih ostalo bez domova.

“Iako su obje strane optužene za zločine, tokom posljednjih nemira na vidjelo su izašle dugoročne predrasude protiv Rohingyja”, izvijestila je Looi.

Oo Ku Maar Ka, upravnik manastra Gade Chay u Sittweu, kaže o Rohingyjama:
“Oni su vrlo okrutni, vrlo strašni. Imaju loš karakter, kao sam đavo. Ti đavoli dolaze iz druge zemlje, Bangladeša.”

Generacije Rohingyja žrtve su diskriminacije, a skoro 800.000 njih nema pravo na državljanstvo, po zakonu koji je usvojen prije 30 godina.

Policija često patrolira između naselja dvije etničke grupe, a deci hiljada ljudi i dalje žive u privremenom smještaju.

Rohingyje žive u šatorima u selima i preživljavaju od humanitarne pomoći.

“Želim ići kući, jer kada pada kiša ovdje u kampu, voda se digne. Ako ne mogu kući, želim otići u drugu zemlju. Nije zdravo da djeca budu u kampu”, kaže izbjeglica Mar Bibi.

Nejasno dugoročno rješenje

Prema riječima menadžera kampa Soe Myinta, “ljudi su bili vrlo preplašeni, pa su zato došli u kamp. Sada Vlada savjetuje Rohingyjama da idu u izbjegličke kampove”.

Kako pojašnjava Looi i Rakhini su izbjegli. Oni koji su izgubili svoje domove u sukobima premješteni su u manastire, gdje je život ipak udobniji nego u kampovima.

Manastir Tat Oo nalazi se u blizini tržnice, te tako izbjegli Rakhini mogu zadržati neke osnove normalnog života.

Na tržnici nije bilo kupaca Rohingyja u vrijeme kada ju je posjetila ekipa Al Jazeere, a štandovi čiji su vlasnici nekada bili muslimani bili su zatvoreni.

“Vlada Mijanmara nedavno je rekla da će prihvatiti pomoć zbog velikog broja raseljenih lica. Ali ako ne dođe do pomirenja dvije zajednice, nejasno je kakvo je dugoročno rješenje”, istakla je Looi.

HRW krivi snage sigurnosti

Ranije ovog mjeseca Human Rights Watch izvijestio je da mijanmarske snage sigurnosti ubijaju, siluju i masovno hapse Rohingya muslimane nakon sektaških sukoba na sjeveroistoku zemlje u junu, izvijestio je Human Rights Watch (HRW), te dodao da vlasti nisu učinile dovoljno da spriječe nemire.

Humanitarnim radnicima zabranjen je ulaz u zemlju, te su hapšeni tokom napada državnih snaga na najveću etničku zajednicu bez države u jugoistočnoj Aziji, navodi HRW.

Organizacija Amnesty International je saopćila da je nasilje u Mijanmaru usmjereno na manjinsko Rohingya muslimansko stanovništvo u toj zemlji.

U saopćenju ove međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava navodi se da je uprkos proglašenju vanrednog stanja u Mijanmaru nastavljeno nasilje, za koje se odgovornim smatraju snage sigurnosti i lokalni Rakhine budisti.

(Al Jazeera)