Nakon što je u subotu ujutro, u Vijeću sigurnosti jednoglasno usvojen nacrt nove rezolucije o Siriji, iza kojeg je ponajviše sa svojim prijedlozima stajala Rusija, a kao kosponzor i Kina, ipak je bilo jasno da je konsensus oko rješenja sirijske krize u Ujedinjenim narodima još uvijek daleko. Uoči usvajanja rezolucije, koje je najavljeno još u petak – zapadne diplomate na East Riveru su insistirale, da je predloženi nacrt rezolucije bio “ujedinjeni tekst” ruskih i zapadnih prijedloga. Ipak, u konačnici među sponzorima nije se našla niti jedna zapadna zemlja.
Vijeće sigurnosti UN-a važnije od “Prijatelja Sirije”
U manje od sedam dana usvojene su dvije rezolucije o rasporedu UN promatrača u Siriji, koji će se shodno ovoj drugoj rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a (br. 2043) uvećati na skoro 300 nenaoružanih pripadnika monitoring misije u Siriji (UNSMIS). No, odmah nakon usvajanja, na površinu su izbile sve razlike nominalno jedinstvenog Vijeća sigurnosti. Tako je ruski predstavnik u UN-u, Vitalij Čurkin koji je prvi dobio riječ poslije glasanja naglasio da ova rezolucija šalje “važan signal da se kriza u Siriji može riješavati samo u Vijeću sigurnosti”. A to je očito u punoj suprotnosti sa incijativom Aarapske lige i većine zapadnih zemalja, koje žele imati alternative za moguće iznova blokirano Vijeće sigurnosti oko Sirije.
Čurkin je rekao da se svi pokušaji rješavanja tekućih sirijskih problema ne mogu rješavati u okviru neformalnih grupa poput “Prijatelja Sirije”, u kojoj je preko 70 zemalja, uključujući i BiH i Hrvatsku. Ruski predstavnik je isto tako poentirao, kako je od izrazitog značaja da se zemlje koje su bile ili su involvirane u naoružavanje sirijske opozicije, prije svega Katar i Saudijska Arabija uzdrže od toga. Čurikin je posebno naglasio da je za Moskvu, u Siriji, neprihvatljivo ponavljanje “libijskog modela” i najavio da će Rusija nastaviti da prati situaciju u Siriji, kako se to ne bi dogodilo.
Zapad svjesno preuzeo rizik
Već u prvom obraćanju ambasadora zapadnih zemalja bilo je međutim jasno, da je postignuto jedinstvo Vijeća sigurnosti oko Sirije više kozmetičko nego suštinsko. Stalni predstavnik Francuske u UN-u, ambasador Gerard Araud, rekao je da je pristanak na ovu rezoluciju “svjesno prihvatanje rizika”.
Reagovali su i predstavnici Velike Britanije i Njemačke – najavljujući da se za vladu u Siriji spremaju adekvatne mjere ukoliko se odmah ne prestane s nasiljem. Njemački ambasador Peter Wittig to je artikulirao kao “oštre”, a britanski ambasador Mark Lyall Grant – kao “robustne” sankcije.
Amerikanci uvjetno glasali za rezoluciju
Najjasnija je međutim bila stalna predstavnica SAD u UN-u, aktualna predsjednica Vijeća siurnosti za ovaj mjesec Susan Rise. Ona je najavila, kako američki pristanak na ovu rezoluciju, nipošto ne znači da će Washington – nakon 90 dana, koliko se dugo autorizira UN promatračka misija u Siriji – ponovo glasati za produženje ove misije. Rice je nagovjestila da se to neće dogoditi, ukoliko režim u Siriji ne prestane sa nasiljem prema opoziciji i ne prihvati sve odredbe Anannovog plana.
To što je američka ambasadorica zapravo sasvim jasno zaprijetila da Sjedinjene Države i njeni zapadni saveznici spremaju “adekvatne mjere” – pokazuje da je diplomatska borba oko Sirije još daleko od solucije. Zapadne zemlje su jednoglasno izrazile svoj stav, da je ovaj pristanak na rusko-kineski prijedlog rezolucije – zapravo prije svega podrška Ananovom planu od šest tačaka.
(Avaz)
