Fikh

Uvjeti obaveznosti davanja zekata

549pregledi
Piše: Muhammed Ikanović

Prije samog pojašnjenja uvjeta (šartova) zekata za svaku vrstu imetka na koji se daje zekat, neophodno je navesti i opće uvjete obaveznosti zekata, a to su: Sloboda, tj. da osoba nije rob. Iako to danas praktično ne postoji, islamski učenjaci napominju i taj uvjet kako bi se znalo da je i to jedan od uvjeta obaveznosti izdvajanja zekata.

Musliman rob nije obavezan davati zekat zato što je njegov imetak vlasništvo njegovog gazde.

-Da je osoba musliman jer zekat nije obavezan nevjerniku, ateisti ili pripadniku neke druge vjere osim islama. Iako će na Sudnjem danu biti pitani za obaveze islama, od njih se ti ibadeti ne primaju jer je islam uvjet za primljenost svakog ibadeta. U hadisu koji prenosi Muaz ibn Džebel, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “…pozovi ih da potvrde da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Božiji poslanik, pa ako se odazovu, reci im da je Allah propisao pet namaza…” (muttefekun alejhi). Hadis nam govori da tek nakon  primanja islama osoba počinje izvršavati svoje obaveze prema Uzvišenom Allahu.

-Posjedovanje nisaba, a to je šerijatom precizirana količina imetka.

-Da imetak pregodini, a to se odnosi na pojedine vrste imetka na koje se daje zekat, što ćemo pojasniti u narednim tekstovima, uz Allahovu pomoć. Dokaz je hadis: ‘’Zekat nije obavezan sve dok ne proðe godina dana od njegovog posjedovanja” (Ibn Madže).

-Da je osoba stvarni vlasnik tog imetka i da je to u njegovom vlasništvu, tj. da on u potpunosti raspolaže tim imetkom.

Zekat na imetak umno poremećene osobe i djeteta

Ako se desi da postoji nisab kod imetka djeteta koje još nije u stanju da raspolaže imetkom na pravi način ili je u pitanju umno poremećena osoba koja je imala imetak prije bolesti ili je naslijedila od nekoga veći dio imetka, obaveza je starateljima tih osoba da izdvoje zekat u njihovo ime. Možda se neko pita kako je zekat obaveza takvim osobama kada im nisu obavezne druge vrste ibadeta, kao namaz, post i slično. Odgovor je sljedeći: zekat je ibadet povezan sa imetkom, tj. njegova obaveznost je povezana sa posjedovanjem imetka. Pa ako taj imetak postoji u tolikoj količini koju je šerijat precizirao, onda je njegovo izdvajanje obavezno. Pa tako i imetak djeteta, jetima ili ludaka ne izlazi iz okvira obaveze, s obzirom da postoji osoba koja raspolaže tim imetkom, tj. staratelj tih obaveznika davanja zekata i on za njih nijeti davanje zekata.

Zekat na društveni imetak

Od samog nastanka pa do današnjeg dana čovjek živi u društvenim zajednicama. Način funkcioniranja tih zajednica bio je različit tokom perioda kroz koje je prošlo ljudsko društvo. Već od davnina, društvene zajednice funkcionišu na principima u kojima postoji opće dobro, tj. društveno vlasništvo. U islamskoj državi to se naziva bejtul-mal, a u našim sistemima budžet ili, bolje rečeno, državno vlasništvo. U to ulaze i vakufi koji se ostavljaju da služe muslimanima ili jednoj odreðenoj grupi ljudi, kao što su siromasi i sl. Na tu vrstu imetka nije obavezno izdvajanje zekata, tj. za njih ne postoji zekat. Islamski učenjaci pojašnjavaju ovaj propis navodeći da su upravo te institucije one u koje se slijeva zekat i uopćeno rečeno društveno vlasništvo, pa kako opet da izdvajamo iz državne kase u državnu kasu, to jednostavno nije potrebno. Takoðer vakufi, njihova namjena je opća korist i to uglavnom biva za one kategorije kojima se upravo daje zekat i opet se gubi svrha uzimanja zekata iz tih dobara jer se on upravo koristi za ono za što je propisan zekat. Izuzetak čine vakufi koje vakif ostavi pojedincu ili svome potomstvu. Recimo da neko uvakufi poslovne prostore za svoje unuke da oni sebi uzimaju kiriju i slično tome. Ukoliko ti vakufi ispunjavaju uvjete zekata, iz njih se izdvaja zekat.

Da li spada obaveza izdvajanja zekata ukoliko strada imetak?

I ovo je jedna od važnih mes’ela. Vrlo je moguće da se dogodi nešto slično, odnosno da vlasnik imetka izgubi imetak na koji je dužan dati zekat. Da bi nam bilo jasnije, pojasnit ćemo primjerom. Naprimjer, čovjek je imao prodavnicu i prošla je godina dana i on je dužan da izdvoji zekat na trgovačku robu koju posjeduje, a čija je vrijednost veća od nisaba. Tog istog dana kada se napuni godina dana ili možda koji dan kasnije, desi se požar u prodavnici koji mu uništi čitavu prodavnicu. Ukratko rečeno, propis je sljedeći, ukoliko je vlasnik imetka izdvojio zekat prije nego što je imetak stradao, dužan je dati zekat onima kojima pripada bez obzira što je imetak stradao. A ako nije izdvojio zekat prije stradanja imetka, tj. nije uspio da to uradi, što znači da nije odugovlačio namjerno, onda nije dužan izdvojiti zekat.

Da li smrću vlasnika spada obaveza zekata?

Ako bi vlasnik imetka na koji se treba dati zekat preselio na ahiret prije izdvajanja zekata, obaveza njegovog izdvajanja ne prestaje smrću vlasnika. Zekat će se izdvojiti prije podjele imetka. Dokaz je predaja koju bilježe Buharija i Muslim u kojoj je neki čovjek pitao Poslanika da li će postiti za majku koja je ostala dužna da naposti  mjesec, pa mu je Poslanik rekao: ‘’Da je tvoja majka imala dug, da li bi ga vratio?’’ čovjek reče: ‘’Da’’, pa Poslanik, alejhis-selam, nastavi: ‘’Pa Allahov dug je najpreči da se vrati.”

Prvi put objavljeno: utorak, 21 Listopad 2008 19:00