Ranije ovog mjeseca liderka ove zemlje Aung San Suu Kyi odbacila je navode o genocidu na Međunarodnom sudu pravde (ICJ).
UN-ova rezolucija koja je usvojena u petak izražava uzbunu zbog kontinuiranog priliva Rohinja u Bangladeš tokom posljednje četiri decenije, a nakon zločina koji čine sigurnosne i oružane snage Mijanmara. Istakli su nalaze nezavisne međunarodne misije u kojima se navode gruba kršenja ljudskih prava i zlostavljanje muslimana Rohinja i drugih manjina, a koje vrše sigurnosne snage, što su opisali kao najteža krivična djela po međunarodnom pravu.
Rezolucijom se poziva Mijanmar da zaštiti sve grupe i osigura pravdu za sva počinjena kršenja ljudskih prava. Usvojena je tako što su 134 države glasale “za”, devet “protiv” i 28 je bilo “suzdržano”.
Rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu pravno obavezujuće, ali održavaju svjetsko mišljenje. Ambasador UN-a za Mijanmar Hau Do Suan kazoa je da je ova rezolucija još jedan klasični primjer dvostrukih standarda i selektivne i diskriminatorne primjene normi ljudskih prava. Dodao je da je dizajnirana tako da se izvrši neželjeni politički pritisak na Mijanmar i da nije pokušala naći rješenje za složenu situaciju u državi Rakhine.
Zaključno sa 30. septembrom u Bangladeš je došlo 915.000 Rohinja izbjeglica koje su smještene u kampove. Blizu 80 posto ih je stiglo samo u periodu od augusta do decembra 2017. godine, a Bangladeš je u martu ove godine saopćio kako ih više neće primati. Planiraju oko 100.000 izbjeglica izmjestiti na mali otok Bashan Char, ali se 39 humanitarnih i drugih agencija protivilo tome.
