Vijestiiiiii

UN briše lažne veze BiH sa terorističkim organizacijama!

268views

Komitet Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koji se bavi El-Kaidom, talibanima i s njima povezanim pojedincima i organizacijama, započeo je proces eliminiranja veza Bosne i Hercegovine s organizacijama koje se nalaze na listi terorističkih organizacija i pojedinaca, saznaje “Dnevni avaz” iz pouzdanih izvora.  

Prema dokumentima Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je naš list dobio u posjed, a koji su krajem prošlog mjeseca upućeni Predsjedništvu BiH, Komitet Vijeća sigurnosti UN-a odlučio je ukloniti reference na našu državu u slučaju tri organizacije koje se vežu za finansiranje terorističkih organizacija.

Državni vrh

Radi se o tri organizacije, “Global Relief Foundation”, “Benevolence International Foundation” i “Bosanska Idealna Futura”, koje će ostati na listi, ali više neće ni na koji način biti vezane za Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je, kako saznajemo, jedan od prijelomnih trenutaka u borbi za odbacivanje nametnute hipoteke povezanosti BiH s terorističkim aktivnostima unutar međunarodnih institucija.

Riječ je, zapravo, o tome da Ujedinjeni narodi, odnosno njihov Izvršni komitet, više ne smatraju pojedince i neke organizacije s “crne liste” povezanim s našom zemljom. Komitet je te promjene usvojio još u aprilu ove godine, a onda obavijestio bh. vlasti i državni vrh.

UN-ova Konsolidirana lista je javni dokument dostupan svim vladama svijeta, a na kojoj se nalaze imena pojedinaca i organizacija s detaljnim obrazloženjem o njihovim vezama s terorizmom, El-Kaidom, talibanima ili finansiranjem terorističkih mreža aktivnosti ili pojedinaca.

Za značajan broj organizacija i pojedinaca koji su na važećoj listi u obrazloženju se spominje naša zemlja, bilo da se navodi da je organizacija imala filijalu na nekoj adresi u BiH ili je pojedinac imao bh. pasoš ili prebivalište u našoj zemlji. To je našu zemlju dovelo u poziciju da se često spominje kao odredište i lokacija djelovanja sumnjivih organizacija i pojedinaca.

Međutim, mnoge od tih informacija nisu bile utemeljene na stvarnim činjenicama, već na neprovjerenim glasinama i propagandi, zbog čega ih UN sada revidira i mijenja.

Na taj način se, u određenoj mjeri, ispravlja nepravda nanesena BiH, a posebno Bošnjacima, koji su posebno nakon 11. septembra neutemeljeno povezivani s terorističkom mrežom iako su od samog početka bili u čvrstom savezništvu u okviru globalne koalicije za borbu protiv terorizma. Komitet UN-a koji je nadležan za listu iz opisa ove tri organizacije izbrisao je svako spominjanje BiH, pokazuju dokumenti.

Proces brisanja referenci u odnosu na BiH, a koje nemaju nikakvo utemeljenje, pokrenuo je već odavno, kako saznajemo, Odjel za borbu protiv terorizma pri Ministarstvu sigurnosti BiH na čijem čelu je Sead Hodžić. No, u cijelu aktivnost su bile uključene i druge bh. institucije, među kojima je i Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH.

U saradnji s Institucijom ombudsmena iz UN-a zaduženog za ova pitanja izvršene su dodatne provjere navoda s Konsolidirane liste te utvrđeno da nema nikakvog razloga da se spomenute organizacije na bilo koji način više povezuju s BiH.

Nije kraj

Proces, kako saznajemo, neće bit zaustavljen samo na ove tri organizacije, s obzirom na to da se na Konsolidiranoj listi u velikom broju slučajeva BiH navodi kao lokacija na kojoj su prijavljene različite organizacija, iako to u stvarnosti nije slučaj.

Organizacije, mahom humanitarne, koje se navode na listi u vezi sa BiH, već godinama ne postoje niti djeluju u BiH, a neke nikada nisu ni postojale, ali je informacija o tome na određeni način poslata Ujedinjenim narodima, te je u mjesecima nakon terorističkih napada na Ameriku 11. septembra to evidentirano na listi, bez daljnjih provjera.

Najbolji primjer kako se hipoteka veze s terorizmom nametala BiH je i afera iz prošle godine s fantomskom listom od 45 organizacija, a koja je od pojedinaca iz Ministarstva sigurnosti BiH još prošle godine poslata UN-u.

Podsjetimo, radilo se o izmišljenoj listi i falsificiranom dokumentu, za koji je i Tužilaštvo BiH utvrdilo da je bezvrijedan dokument, ali je u Njujork otišao iz odjela kojim je rukovodio nekadašnji visoki zvaničnik ministarstva Vjekoslav Vuković.

Iako se tada iz ovog ministarstva tvrdilo da lista nije poslata u UN, ipak je Vijeće ministara BiH moralo poništi sporni akt Ministarstva u kojem se poziva upravo na nepostojeću listu terorističih organizacija. Kako sada stvari stoje, proces je pokrenut u drugom smjeru te se, umjesto neutemeljenog povezivanja BiH sa sumnjivim organizacijama, nametnute i izmišljene veze počinju presijecati.

Uloga ombudsmena u slučaju Safeta Durgutija

Proteklog mjeseca je sa UN-ove liste u istom procesu nakon nekoliko godina skinut i Safet Durguti, profesor Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku. On je nekoliko godina bio na listi, zbog čega mu je imovina zamrznuta, a imao je velikih problema s putovanjima.

Nakon opsežnih provjera utvrđeno je da je Durguti bez osnova povezivan s terorističkim aktivnostima te je konačno skinut s liste. Veliku ulogu u procesu skidanja Durgutija s liste odigrao je Ured ombudsmena pri Ujedinjenim narodima, koji vodi još 11 slučajeva u kojima države ili pojedinci zahtijevaju skidanje s liste.

No, imajući u vidu štetu koju je pretrpio zbog neopravdanih optužbi i sankcija, nije isključeno da Durguti pokrene i sudski postupak tražeći satisfakciju za nanesenu štetu.

Hoće li Vuković biti vraćen na posao

Iako je ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović najavio da će provesti opsežnu istragu i imenovati odgovorne za aferu kojoj se zvanični organ BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, u komunikaciji s Ujedinjenim narodima pozivao na falsificirani dokument, Ahmetović je stvar zataškao. Vijeće ministara BiH poništilo je akt, a Ahmetović nije, iako je bio dužan pokrenuti disciplinski postupak.

Stvar se zakomplicirala dodatno kada je njegov pomoćnik, inače čelnik odjela koji je poslao sporni dokument, Vjekoslav Vuković uhapšen u Hrvatskoj i optužen za pomaganje u planiranju krivičnog djela.

Hrvatsko pravosuđe je nedavno predmet protiv Vukovića, u kojem je on bio osuđen na devet mjeseci zatvora, vratilo na početak. Međutim, prema posljednjim informacijama, uprkos tome, Vuković bi se uskoro mogao i vratiti na posao u Ministarstvo sigurnosti.

Činjenicom da nikada protiv njega nije pokrenuo disciplinski postupak zbog afere s izmišljenom listom od 45 terorističkih organizacija ili procesa koji se odvija u Hrvatskoj, Ahmetović mu je tako ostavio širom otvorena vrata, iako su njegove aktivnosti uveliko poljuljale međunarodno povjerenje u bh. institucije.

Pasoš BiH bio najjeftiniji na tržištu

Zahtjev za brisanje sa Konsolidirane liste, prema dopisu koji je bh. vlastima poslao ombudsmen iz Njujorka, podnio je izvjesni Mondher ben Mohsen ben Ali el-Bazaoui, za kojeg se tvrdi da je imao pasoš BiH. No, Ministarstvo sigurnosti BiH izvršilo je provjere i utvrdilo da ta osoba nema državljanstvo BiH.

U dopisu koji je iz Ministarstva vanjskih poslova o ovom slučaju poslat Predsjedništvu BiH, navodi se da je El-Bazaoui u svom zahtjevu za skidanje s liste naveo kako je “u jednom trenutku bio primoran kupiti pasoš, te da je najjeftiniji koji je mogao naći bio pasoš BiH”.

S tim u vezi Ministarstvo vanjskih poslova BiH predložilo je Predsjedništvu da se uopće ne očituje u vezi s tim zahtjevom, imajući u vidu da on nema nikakve veze s našom zemljom. 

(Avaz)