Aktuelno

U susret mjesecu ša´banu

335pregledi
Piše: Mr. Safet Kuduzović

Uzvišeni Allah odlikovao je jedne svjetove nad drugima, jedne ljude nad drugim ljudima, jedna mjesta nad drugim mjestima, kao što je odlikovao jedna vremena nad drugim vremenima. Nakon časnog ramazana, mjesec ša’ban zauzima posebno mjesto.

Stoga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, postio u ša’banu više nego u drugim mjesecima. (Vidjeti: Lataiful-mearif, str. 247.) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je upitan zbog čega puno posti u mjesecu ša’banu, odgovorio je: “To je mjesec prema kome je svijet nemaran, on je izmeðu redžeba i ramazana, u njemu se dižu djela Stvoritelju svjetova, stoga volim postiti u njemu.” (Nesai, Ahmed, 16/84/21650 i Tahavi u Šerhu meanil-âsâr, 2/82. Imam Ebu Davud Sidžistani i Busiri ovaj hadis smatraju ispravnim, a šejh Albani dobrim. Vidjeti: Ithafil-mehere, 3/423, Avnul-mabud, 3/362, Es-Silsiletus-sahiha, 4/522 i Sahihul-džamia, 1/691.) Aiša, majka vjernika, kaže: “Nisam vidjela Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da posti i u jednom mjesecu (osim ramazana) više nego u mjesecu ša’banu; postio ga je cijelog osim nekoliko dana.” (Muttefekun alejhi) Na osnovu ove i drugih predaja, Ibn Kajjim tvrdi da Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nije nikada postio cijeli mjesec osim ramazana. (Vidjeti: Zadul-mead, 2/56.)

U vjerodostojnom sunnetu navode se predaje iz kojih se zaključuje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio cijeli ša’ban. Ummu Seleme kaže: “Nisam vidjela Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da posti dva mjeseca uzastopno osim ša’bana i ramazana.” (Tirmizi, 3/376/736, sa ispravnim lancem prenosilaca.) Meðutim, nema stvarne kontradiktornosti meðu ovim hadisima. Predaje koje ukazuju da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, postio cijeli ša’ban, njima se mislilo na skoro cijeli ša’ban. Ovaj smisao zaključuje se iz prethodnog hadisa koji prenosi Aiša. Tako bismo uskladili značenja ovih hadisa.

Ibn Abdil-Berr navodi da neki učenjaci smatraju lijepim napraviti pauzu dan ili više izmeðu ša’bana i ramazana, kako se ne bi pomiješalo dobrovoljno sa obaveznim, kako su činili Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi. (Ovo se prenosi od Ibn Abbasa i Ebu Hurejre sa vjerodostojnim lancima prenosilaca koje je zabilježio Abdur-Rezzak, 4/158. Vidjeti: El-Istizkar, 10/328.)

 
Meðutim, od Vjerovjesnika se prenosi da je spajao post ša’bana sa ramazanskim postom. (Nesai, 2349, 2352, Ebu Davud, 2431, Ibn Huzejme, 2077, Hakim, 1/434 sa lancem prenosilaca za koji Hakim i Zehebi tvrde da ispunjava Buharijine i Muslimove kriterije. Vidjeti, takoðer Sahihus-sunen, 2/152-153, Sahihut-tergib, 1/597 i Sahihul-džamia, 2/838.) Nije vjerodostojan hadis u kome se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se posti dan prije ramazana. (Bejheki, 4/208, koji ga je cijenio slabim, kao i Nevevi u El-Medžmua, 6/441, i Ibn Turkmani u El-Dževherun-nekijju, 4/208.)

Bitnoje navesti da većina učenjaka smatra dozvoljenim post u drugoj polovini ša’bana. Što se tiče hadisa u kome Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Kada se upolovi ša’ban, ne postite do ramazana ” (Tirmizi, 738), odbacila ga je većina hadiskih stručnjaka kao što su: Ahmed, Ibn Mein, Ebu Zura, Tahavi, Bejheki, Sanani i drugi. (Vidjeti: El-Feth, 5/2488.) Kada bismo prihvatili ovaj hadis, on bi se odnosio na one koje bi izmorio post u ša’banu, pa ne bi izdržali postiti ramazan. Ovako je imam Tahavi protumačio spomenuti hadis, pomirivši ga sa drugim predajama. Hafiz Askalani podržao je Tahavijino mišljenje. (Vidjeti: El-Feth, 5/2488.) Drugi način pomirenja ovoga hadisa sa prethodnim predanjem jeste da se ta zabrana odnosi na onoga koji nije običavao postiti drugu polovinu ša’bana. (Vidjeti: Tuhvetul-ahvezi, 3/362, i Fikhus-savm, str. 70.)

Meðutim, pored ovoga, nema vjerodostojnih predaja koje ukazuju na posebne vrline mjeseca ša’bana, osim hadisa u kome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Allah pogleda Svoje robove petnaeste noći ša’bana, pa oprosti svima, osim mnogobošcu i onome koji ima razmirica sa svojim bratom muslimanom.” (Ibn Hibban, 5665, Taberani, 20/108.-109., i u Musneduš-šamijjine, 1/130, i u El-Evsatu, 7/36, Bejheki u Eš-Šuabu, 3/380, Ibn Ebi Asim u Es-Sunne, 524, Ebu Nuajm u El-Hilije, 5/191, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca. Vidjeti: El-Medžmea, 8/65, Sahihut-tergib, 1/597, Es-Sahiha, 4/, i opaske šejha Arnauta na El-Ihsan, 12/481. Imam Busiri ukazao je na pojačavanje ove predaje. Vidjeti: Itihaful-hiretil-mehere, 3/423.) Ono što se pripisuje Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: “Ša’ban se odlikuje nad ostalim mjesecima kao što se ja odlikujem nad ostalim vjerovjesnicima” izmišljena je predaja, koja se ne smije uzimati kao argument. (Vidjeti: Muadžemul-menahil-elfazijje, str. 316, od šejha Bekra b. Abdullaha Ebu Zejda)

Hadiski stručnjaci takoðer su ocijenili apokrifnom predaju u kojoj se navodi pohvala posta i noćnog namaza petnaestog dana ša’bana. (Ibn Madže, 1407, Bejheki u Eš-Šuabu, 3542, i u Fedailul-evkat, 24.) U lancu prenosilaca ovoga hadisa ima Ebu Bekr b. Abdullah b. Muhammed Kureši, koji je izmišljao hadise, kako kažu imam Ahmed, Ibn Adi, Ibn Hibban i drugi. (Vidjeti: El-Kamil, 7/90, Et-Taruhus-sagir, 2/184, El-Medžruhin, 3/147, El-Mugni, 1/546. Vidjeti takoðer Daifus-sunen, 261,  Ed-Daife, 2132, Daiful-džamia, 652, Tenkihul-kelam, str. 596.) Druge, dakako izmišljene predaje navode da se namaz u ovoj noći sastoji od stotinu rekata. Na svakom rekatu uči se deset puta sura Ihlas. (Vidjeti: Mevsuatul-ehadis, 8/435.) A Allah najbolje zna.

 
Prvi put objavljeno: Utorak, 29 Srpanj 2008 02:00