Vijesti

U općinama širom BiH je 1992. godine počinjen genocid!

351views

Zadovoljni smo što će Pretresno vijeće u predmetu Radovan Karadžić s punom pažnjom razmotriti našu tvrdnju da je u općinama širom Bosne i Hercegovine u toku 1992. godine počinjen genocid, rekao je u intervjuu za Agenciju Fena glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Serge Brammertz rezimirajući rezultate rada Tužilaštva u prošloj godini. Istovremeno je veoma mali napredak napravljen u pravcu finaliziranja devet od 13 predmeta druge kategorije, koje je Tužilaštvo Međunarodnog suda proslijedilo u Bosnu i Hercegovinu od 2005. do 2009. godine, kaže Brammertz.

Govoreći o aktivnostima u ovoj godini, tužilac Brammertz kaže da je najveći prioritet Tužilaštva da se preostali posao uspješno završi što ekspeditivnije te da je značajan napredak u tom pravcu ostvaren time što je Tužilaštvo u Haagu završilo dokazni postupak u preostalim suđenjima.
 
– Izvođenje dokaza u predmetu Karadžić završili smo u maju 2012. godine. U oktobru 2013., godinu dana nakon početka suđenja, završili smo  izvođenje dokaza u predmetu Goran Hadžić. U decembru 2013., samo godinu i po dana nakon početka suđenja, pozvali smo posljednjeg svjedoka u predmetu Ratko Mladić. Čim pretresna vijeća finaliziraju preostala proceduralna pitanja, odbrana će početi  izvođenje svojih dokaza u predmetima Mladić i Hadžić, čime će se Međunarodni sud znatno približiti okončanju posla koji mu je preostao – rekao je Brammertz.
 
Naglašava da je to ogromno dostignuće.
– Ova suđenja spadaju među najvažnija i najteža koja smo vodili u povijesti Međunarodnog suda, a posao smo završili efikasno i u skladu s najvišim standardima. To možemo pripisati ogromnom trudu našeg osoblja. Nažalost, očekivali smo da presuda u predmetu Vojislav  Šešelj bude izrečena u toku 2013. godine, ali to se nije dogodilo. Završili smo izvođenje dokaza 2010. godine, a dokaznog postupka odbrane nije bilo. Tu presudu u datim okolnostima treba donijeti što prije i nadamo se da će tako i biti – kaže Brammertz.
 
U nastavku razgovora naglašava da je i presuda u predmetu Jadranko Prlić bila veliki uspjeh za Tužilaštvo.
 
– Time što smo dokazali van razumne sumnje da su zločini počinjeni radi provođenja udruženog zločinačkog poduhvata kako bi se u Bosni i Hercegovini uspostavio hrvatski teritorijalni entitet osigurali smo osuđujuću presudu za svu šestoricu optuženih. Međutim, po našem mišljenju, kazne od 10 do 25 godina zatvora su očigledno neadekvatne, i po toj osnovi smo uložili žalbu na presudu – kaže glavni haški tužilac.
 
Njegova je ocjena da nezavisno od onog što je urađeno na Međunarodnom sudu, prošle godine je u Bosni i Hercegovini trebalo uraditi više na procesuiranju ratnih zločina na nacionalnom nivou.
 
– Kao što sam iznio u svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a, veoma mali napredak napravljen je u pravcu finaliziranja devet od 13 predmeta druge kategorije, koje je Tužilaštvo Međunarodnog suda proslijedilo u Bosnu i Hercegovinu od 2005. do 2009. godine. Isto tako, nedovoljan napredak ostvaren je i u odnosu na nacionalnu strategiju procesuiranja ratnih zločina. Ključni resursi i obuka za sudove na nivou entiteta sada će biti osigurani i ove godine se nadamo vidnom napretku – kaže Brammertz.
 
Na pitanje čime je posebno nezadovoljan, tužilac Brammertz odgovara kako su i Tužilaštvo i javnost bili veoma nezadovoljni presudom Žalbenog vijeća u predmetu  Momčilo Perišić i presudom Pretresnog vijeća u predmetu Jovica  Stanišić i  Franko Simatović.
 
– Obje ove presude temeljile su se na novom konceptu “konkretne usmjerenosti” na osnovu kojeg su optuženi oslobođeni odgovornosti za pomaganje i podržavanje zločina. Tužilaštvo je kasnije iznijelo tvrdnju da žalbena presuda u predmetu Perišić sadrži grešku u primjeni prava zato što se  prvi put u povijesti Međunarodnog suda tražio dokaz o postojanju “konkretne usmjerenosti” – pojašnjava Brammertz.
 
Podsjeća da je nedavno u predmetu Nikola Šainović, Žalbeno vijeće prihvatilo argumentaciju Tužilaštva, zaključivši da je predmet Perišić u direktnom i suštinskom sukobu s međunarodnim običajnim pravom i poništivši uvjet “konkretne usmjerenosti”.
 
– No, ovdje se ne radi samo o odluci s kojom se ni mi ni javnost, uz dužno poštovanje, nismo složili. Poništivši pogrešan pravni zaključak u predmetu Perišić, Žalbeno vijeće je doprinijelo jačanju vladavine prava i međunarodnog krivičnog pravosuđa. Greške se događaju. Pitanje je kako će neka institucija na njih reagovati. Ne samo da je Žalbeno vijeće u predmetu Šainović ispravilo grešku iz predmeta Perišić, nego je detaljno objasnilo svoje obrazloženje i zaključak. To pitanje je također izazvalo zabrinutost javnosti, taj nedostatak obrazloženja u nekim nedavnim žalbenim presudama. Svako kome je stalo do vladavine prava i do međunarodne pravde može biti zadovoljan takvim razvojem događaja. Nadamo se da Sud sada može nastaviti ponovo da gradi odnos povjerenja sa žrtvama i preživjelima, kao i s pravnom profesijom u cjelini – kaže Brammertz.
 
Navodi da još jedan momenat iz žalbenog postupka u predmetima Šainović i Vlastimir  Đorđević zaslužuje više pažnje nego što je do sada dobio.
 
– Žalbeno vijeće je prihvatilo argumentaciju Tužilaštva da su Đorđević, Šainović, Pavković i Lukić krivi za krivična djela seksualnog delikta. Te osobe su učestvovale u kampanji nasilja nad  stanovništvom, pri čemu su bile svjesne rizika i preuzele su rizik da će i u toku te kampanje biti počinjeni seksualni delikti. One su stoga prema pravu odgovorne za silovanja i seksualne delikte koji su se dogodili. Žalbeno vijeće u predmetu Đorđević je naglasilo da se seksualni delikti ne smiju tretirati drugačije od ostalih zločina samo zbog svoje seksualne komponente. Mi se, naravno, slažemo i zahvalni smo Sudu što je uvažio ovu činjenicu. Zadovoljni smo i zbog toga što će se Pretresno vijeće u predmetu Karadžić s punom pažnjom razmotriti našu tvrdnju da je u općinama širom Bosne i Hercegovine u toku 1992. godine počinjen genocid – naglašava Brammertz.
 
Ocjenjuje da za svakog u Bosni i Hercegovini, kao i u Tužilaštvu, najveće razočaranje mora biti to što još  ima porodica koje ne znaju gdje su zakopana tijela njihovih najmilijih.
 
– Mi dajemo snažnu podršku radu Međunarodne komisije za nestale osobe, i naravno da smo zadovoljni otkrićem masovne grobnice u Tomašici 2013. godine. Dobro je što je lokacija te grobnice otkrivena. Međutim, treba uraditi više. Svako ko ima neku informaciju treba da je iznese, tako da sve žrtve mogu konačno počivati u miru – kaže Brammertz.
 
Na kraju razgovora tužilac Brammertz je rezimirao završetak mandata MKSJ-a.
 
– Tužilaštvo je završilo dokazni postupak u preostalim suđenjima, a očekujemo da ćemo ove godine završiti i  iznošenje argumentacije u preostalim žalbenim postupcima. Nakon toga, koncentrirat ćemo se na to da odgovorimo na tezu odbrane i iznesemo završnu argumentaciju. Sud trenutno predviđa da će se suđenja okončati do sredine 2016. godine, a da će se rad na drugostepenim postupcima završiti do kraja 2017. godine – rekao je u intervjuu za Agenciju Fena glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz.

(FENA)