Turski ministar turizma i kulture Numan Kurtulmus izjavio je da je pred Turskom osnovni zadatak da osnaži demokratske snage i učvrsti se na tom putu te uspostavi mehanizam koji više nikada i nikome neće dati priliku da pomisli, a kamo li i pokuša izvesti vojni udar.
U hotelu The Green Park Kartepe u Kocaeliju danas je počeo dvodnevni Samit Kartepe, “Međunarodni simpozijum o vojnim udarima i 15. julu“, a Kurtulmus je kao počasni predsjedatelj skupa u uvodnom izlaganju istakao da je plan da to postane “turski Davos“ na kojem će se govoriti o vojnim udarima kao najgrubljem napadu na demokraciju.
Kurtumus je kazao da je glavno pitanje da li je važnije ono što kažu i žele centri moći na sastancima iza tamnih vrata ili je važnija volja naroda.
Na početku samita, čiji globalni medijski partner je Anadolu Agency, Kurtulmus je naglasio da osnovni postulat demokracije nalaže da moć odlučivanja o ekonomskim, političkim i drugim pitanjima bude u rukama naroda, a ne u rukama šačice ljudi.
“Višestoljetna borba je dala rezultat i demokracija nije privilegija nekih zemalja, već cijelog čovječanstva. Srž toga je da se poštuje volja naroda. U tom kontekstu smo svjesni uske veze između razvoja demokracije i ekonomije. Skoro sve zemlje koje su bile često poprište vojnih udara su zemlje u razvoju ili nerazvijene zemlje. To je jasan pokazatelj kako vojni udari blokiraju ekonomski razvoj“, kazao je Kurtulmus.
Kazao je da je historija razvoja demokracije Turske bila isprepletena vojnim udarima i da su različiti politički pokreti, poput Demokratske partije, Partije nacionalnog spasa, AK Partije i Anavatan partije predvodili borbu za poštivanje volje naroda i jačanja demokratskog i višestranačkog sistema.
“Najkraće rečeno, ta politička borba se svodila na borbu između onih koji su bili uz narod i onih koji su bili protiv volje naroda. AK Partija je stala uz narod i štiti njegovu volju i dostojanstvo“, kazao je Kurtulmus.
On je kazao i to da su vojni udari u Turskoj donosili i česte političke zabrane te je podsjetio da je u Turskoj do sada zatvoreno 68 političkih partija i uvođene brojne zabrane političkog djelovanja.
“Međutim, Turska je sa svojim narodom prevazišla te poteškoće, platila ceh i sada ide putem demokracije. Mi smo jedna od nacija koja je vodila najopsežniju borbu za demokraciju. To je potvrdila i hrabra reakcija turskog naroda i rukovodstva koji su spriječili vojni udar 15. jula prošle godine i zlatnim slovima ušli u historiju. Taj 15. juli je bio važan pokazatelj da su država i narod Turske postali nerazdvojiva cjelina“, kazao je Kurtulmus.
Obračajući se skupu na kojem učestvuju predstavnici iz različitih dijelova svijeta, Kurtulmus je kazao da postoji nekoliko stvari koje Turska mora uraditi nakon prošlogodišnjeg pokušaja vojnog udara kojeg je izvela teroristička organizacija FETO.
Kao prvo je naveo da izdajnička četa koja je digla ruku na državu i narod mora odgovarati za to, a kao drugo da se demokratski sistem Turske uspostavi na način da ne ovisi ni o kojoj stranci ili osobi pojedinačno. Naveo je i neophodno jačanje saradnje i veza između vojske i naroda u kontekstu da sva odgovornost i ovlasti budu u rukama civilne vlasti koju narod direktno bira. Dodao je da to neće oslabiti, već znatno ojačati odbrambene kapacitete zemlje.
“Četvrta stvar je da se uspostavi mehanizam da više nikad niko ne pokuša osvojiti državu. Pokušaj puča od strane FETO-a nam je svima otvorio oči. Zato je potrebno ojačati mehanizam državnog aparata koji služi svom narodu. Država nije vlasništvo ničijeg oca“, poručio je Kurtulmus.
Osvrnuvši se na posljednje vojne udare koji su se događali u Grčkoj, Španiji, zemljama Latinske Amerike i Egipta, Kurtulmus je kazao da je jedan od važnijih faktora u pozadini tih pučeva bilo to što je narod bio udaljen od aparata odlučivanja.
“Isto tako, niti jedan vojni udar u svijetu nije se dogodio bez uticaja vanjskih sila. Nemojte me tjerati da o tome više govorim. Ne radi se tu samo o Turskoj, već je generalno poznato da iza svakog vojnog udara stoje neke tamne sile iz unutrašnjosti, ali i neki zli i podli krugovi iz vana. Zato je važno da ostavimo međusobne razlike po strani i ujedinimo se oko pitanja nacionalne, kulturne, ekonomske i tehnološke nezavisnosti“, zaključio je Kurtulmus.
(AA)
