Aktuelno

Štetnosti kamate po ekonomiju i društvo

249views
Piše: Abdulvaris Ribo
Jedna od glavnih intencija šerijata jeste postizanje općeg dobra i blagostanja na Zemlji. Uzvišeni Allah naređuje sve ono što će doprinijeti ovom dobru, a zabranjuje sve ono što ga narušava i onemogućava. Nažalost, sam čovjek svojim postupcima, svojom neobazrivošću i pohlepom remeti red koji Allah uspostavlja Svojim pravednim propisima i onemogućava uspostavljanje pravde i blagostanja u društvu u kojem živi. Jedna od osnovnih zabrana Kur’ana jeste i zabrana bespravnog uzimanja tuđeg imetka, što je primjer kako šerijat štiti imetak kao univerzalnu ljudsku vrijednost. U stvari koje su zabranjene s ciljem zaštite imetka ubraja se kamata.
Poznato je da je kamata strogo zabranjena tekstom i Kur’ana i sunneta. Kaže Uzvišeni Allah: «O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. Ako ne učinite, eto vam onda, nek znate – rata od Allaha i Poslanika Njegova.» (El-Bekare, 278 -279) Što se tiče zabrane kamate u sunnetu, prenosi se da je Džabir, radijallahu anhu, rekao: ”Allahov Poslanik prokleo je onoga ko uzima kamatu, onoga ko ju daje, pisara i svjedoke, i rekao: ‘Oni su isti.”’ ( Muslim, 3/1219)
Oni koji pomno prate zbivanja u svijetu ekonomije znaju da je kamata kataklizma modernog društva i institucija koja sa sobom donosi katastrofalne posljedice po ekonomiju i privredni razvoj. Mi ćemo pokušati da u ovome tekstu navedemo najvažnije posljedice koje  kamata ostavlja na ekonomiju i društvo.

Štetnosti kamate po moral

Uzvišeni Allah objavio je Svoju vjeru da ljude uputi na Pravi put i da ih učini istinskim Božijim robovima, koji će se preko te vjere uzdići do najviših stupnjeva duhovnosti i moralnosti. Islam želi da očisti ljudske duše i djela od svih skrivenih i vidljivih negativnosti i s tim ciljem izrečene su sve Božije zabrane i naredbe. Kaže Uzvišeni Allah: «Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih time očistiš i blagoslovljenim ih učiniš.» (Et-Tevbe, 103) Tako islam zabranjuje sve ono što je uzrok egoizma i pohlepe za imetkom, i zabranjuje sve ono što čovjeka čini robom tog imetka. Također zabranjuje svaku eksploataciju i zloupotrebu stanja u kojima se drugi ljudi nalaze i sve ono što ugrožava tuđu imovinu. Zbog toga islam zabranjuje i kamatu koja duboko nagriza ljudski moral, usađujući u čovjeku negativna svojstva poput pohlepe, škrtosti, egoizma i robovanja imetku. Moral je bit i suština čovjeka i on je, u islamu, usko povezan sa njegovim postupcima, u smislu da su postupci produkt i rezultati morala. Uspješnu ekonomiju i privređivanje ne možemo zamisliti bez morala. Analizirajući kamatu i kamatna poslovanja naći ćemo da je ona nastala iz želje za brzom i sigurnom zaradom i gomilanjem imovine, što neminovno povlači eksploataciju drugih, egoizam, robovanje materiji i neproduktivnost. Sve ovo je u suprotnosti sa uzvišenim islamskim zakonom i moralom koji je utemeljen na duhovnoj čistoti, plemenitosti, darežljivosti, suosjećanju sa drugima. Onoga ko uzima kamatu, Uzvišeni Allah opisuje kao velikog nezahvalnika i grješnika, i kaže: «Allah ne voli nijednog nezahvalnika i grješnika.» (El-Bekare, 276) Ibn Kesir kaže: «To je zbog toga što takav nije zadovoljan sa halalom koji mu je Allah dodijelio i nije mu dovoljno dozvoljeno stjecanje imetka koje mu je propisao, pa nastoji da bespravno uzima tuđi imetak, različitim načinima zabranjenog privređivanja. On niječe blagodati kojima je obasut i čini nepravdu i grijeh, jedući bespravno tuđi imetak.» (Tefsir Ibn Kesir, Vidi komentar 276. ajeta sure El-Bekare)

Poremećaj odnosa u društvu

Društvo u kojem se ljudi međusobno ne pomažu, osim iz koristoljublja, i u kojem jedni druge iskorištavaju, u takvom društvu će slabi raditi za jače i bogatije, što će dovesti da će uvijek
klasa bogatih postajati još bogatija, a klasa siromašnih ostajati i dalje siromašna ili još siromašnija. Ovakav odnos među pojedincima i klasama će, neminovno, izroditi međusobnu mržnju, neprijateljstvo i sukob. Jedno društvo ne može normalno postojati ako jedinke tog društva nisu međusobno povezane ljubavlju, potpomaganjem i samilošću. Pojedinci u društvu, koji se ne osvrću na patnje, nevolje i boli svoje braće, su poput paralizovanog dijela tijela koji je izgubio svaki osjećaj i vezu sa ostalim dijelovima tijela. Onima koji iskorištavaju siromašne i slabe, u ovom slučaju oni koji ljudima daju kamatne kredite, srca okamene do te mjere da svoje dužnike, na jedan klasičan način porobljavaju i uzurpiraju im imovinu, ako ovi ne mogu da im na vrijeme vrate dugove i nagomilane kamate. Tako je danas, a tako je bilo i prije. Poznato je da je Ebu Leheb nasilno poslao El-Asa ibn Hišama u Bitku na Bedru, jer mu je bio dužan, pa je umjesto vraćanja duga morao ići u bitku. Sličnih primjera, različitih formi imamo i danas. Društvo u kojem vladaju ljudi koji preko kamate i kamatnih poslovanja, na jedan način, otimaju tuđi imetak i druge čine ovisnim, ne može biti sretno i živjeti u blagostanju. Kako da se u jednom društvu njegovi pojedinci međusobno vole i uvažavaju ako u takvom društvu vlada kamatni sistem, u kojem moćni i bogati satiru slabe i siromašne!?

Kamata razara ekonomiju

Ako kamata pogodi ekonomiju jedne države, u njoj se širi i satire je kao što rak satire ljudsko tijelo. Kao što su liječnici nemoćni da u potpunosti stanu ukraj raku tijela i njegovim posljedicama, tako su isto i mislioci, političari i ekonomisti ovoga savremenog doba nemoćni da eliminišu nevolje koje prouzrokuje kamatni sistem. Čudno je i zanimljivo da mnogi ljudi misle i vjeruju da ja kamata dobro i da je od koristi ljudima. Takvi su poput onih koji misle da su natekline i nezdrave izrasline u tijelu zdrave i bezopasne. Nije svako zadebljanje na tijelu dobro i zdravo. Maligni tumori su ustvari neprirodne i nezdrave izrasline na tijelu koje čovjeku ne donose nikakvu korist, naprotiv, uništavaju njegovo zdravlje i život. Isti je slučaj i sa kamatom koja razara i uništava ekonomiju jednog društva.
Jedna od negativnih posljedica kamate po ekonomiju jeste i zarobljavanje ljudskih kapaciteta, radnih sposobnosti i moći, a podsticanje na ljenčarenje i nerad. Čovječanstvo može napredovati samo ako uloži sve svoje moći i sposobnosti, kako intelektualne tako i fizičke. Onaj ko zarađuje putem kamate, zarađuje na jedan veoma lahak način koji mu garantira egzistenciju i život, ali s druge strane navikava ga na lijenost i  zanemarivanje posla. Takvi ne pomišljaju da se bave korisnim zanatima i proizvodnjom. Kamata, ne samo da sputava radne i proizvodne mogućnosti onih koji daju kamatne pozajmice, ona umanjuje ili onemogućava radne sposobnosti mnogih radnika i privrednika. To je iz poznatog razloga što kamatni krediti privrednike dovode u teške ekonomske probleme i nagomilane dugove koje ne mogu vratiti ili ih vraćaju s velikim poteškoćama, što im ne da napretka. U kapitalističkim društvima privrednici koji zapadnu u finansijske probleme, pomoć mogu zatražiti samo od kamatnih banaka koje im daju kredite uz visoke kamatne stope, pa ih tako još dublje gurnu u provaliju. Kao što kamata djelimično blokira produktivne ljudske sposobnosti, tako isto zarobljava imovinu i ne dozvoljava joj da se obrće i uvećava. Imetak u jednom društvu je kao krv u tijelu ili voda koja natapa usjeve i polja, pa ako se njegovo obrtanje zaustavi, društvu i ekonomiji će se nanijeti nesagledive štete.
Uzvišeni Allah propisao je takve propise koji će garantirati prilijevanje imetka do svih pojedinaca društva tako da imetak ne bi kružio samo u rukama bogatih. Uzvišeni kaže: «…da ne bi prelazilo iz ruku u ruke bogataša vaših.» (El-Hašr, 7)

Porast cijena na tržištu

Od negativnih posljedica kamate jeste i konstantan porast cijena. Poznato je da rast cijena može biti prirodan i neprirodan. U neprirodne uzroke porasta cijena zasigurno se ubraja i kamata. Izuzetno visoke kamatne stope prisiljavaju trgovce i uslužne djelatnike da podižu cijene svojih roba i usluga.