Vijestiiiiii

Srbija otima objekte vrijedne 4 milijarde KM

407pregledi
S obzirom na to da je jučer istekao rok koji je srbijanska vlada dala preduzećima iz BiH, Hrvatske i Slovenije da reguliraju status svoje imovine, Srbija će preuzeti skoro 1.000 objekata bh. firmi, koji se vrijedni čak četiri milijarde maraka! Srbijanske vlasti će tako moći slobodno prodavati ove objekte, što otvara mogućnost za najveću poslijeratnu pljačku imovine naše države.

Pravne radnje

Prema spiskovima koje posjeduje Vanjskotrgovinska komora BiH, a koji su u posjedu “Avaza”, bh. kompanije imaju 693 objekta u Srbiji. Na spiskovima su navedena imena firmi koje su vlasnici tih objekata, adrese objekata i njihova namjena. No, pretpostavlja se da jedna trećina objekata u vlasništvu firmi iz BiH uopće nije evidentirana. Prema tome, vjeruje se da u Srbiji postoji skoro 1.000 objekata bh. firmi.
Faksimil spiska dijela imovine bh. firmi u Srbiji

Faksimil spiska dijela imovine bh. firmi u Srbiji

U pasivnom podbilansu “Šipad komerca” su 52 objekta koje ta firma posjeduje u Srbiji. Njihova ukupna površinu je nevjerovatnih 46.000 kvadratnih metara. Riječ je o 28 salona namještaja, 11 stovarišta građevinskog materijala, pet skladišta namještaja, te čak 2.336 kvadratnih metara poslovno-uredskih prostora, uključujući i poslovnu zgradu u Lenjinovoj ulici u Beogradu.

Konfekcijski gigant “Borac” iz Travnika u Srbiji ima 31 objekt. Prema dostupnoj dokumentaciji, KTK iz Visokog ima ukupno 28, a velikokladuški div “Agrokomerc” 21 objekt u Srbiji, od čega je čak 14 u Beogradu i to mahom na atraktivnim lokacijama. Preduzeće “Ključ-Šik” vlasnik je ukupno 27 maloprodajnih objekata na srbijanskom području, a banjalučki “Rudi Čajevec” i “Jugoduvan” imaju ukupno pet objekata. Četiri objekta posjeduje “Kula” Gradačac, pet “Mladost” iz Mrkonjić-Grada, četiri sarajevski “Zadrugar”. Osam objekata je u vlasništvu Fabrike duhana Sarajevo… Ovo su samo neke od bh. kompanija koje imaju imovinu u Srbiji.

Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović tvrdi da je otimačina bh. imovine u Srbiji dokaz da “naši pojedini premijeri i ministri rade za interes drugih zemalja”.

– To je neodrživo. Pozivam Tužilaštvo da utvrdi odgovornost Pravobranilaštva BiH, Ministarstva finansija i trezora BiH, ali i svih koji su morali zaštititi državnu imovinu. Tužilaštvo BiH posebno mora utvrditi zašto Pravobranilaštvo BiH nije vršilo knjiženje i sve pravne radnje koje su bile potrebne da se sačuva državna imovina u Srbiji. Ono je odgovorno za upravljanje državnom imovinom i, dakako, za njeno gubljenje. Krajnje je vrijeme da tužilaštva počnu raditi – Kasumovićev je stav.

Bivši član Komisije za državnu imovinu Muharem Cero smatra da bi morala biti utvrđena odgovornost onih u vlastima BiH koji nisu iskoristili mehanizme predviđene Međunarodnim sporazumom o sukcesiji radi zaštite pasivnog podbilansa države u zemljama bivše Jugoslavije.
Cero: Ko je odgovoran

Cero: Ko je odgovoran

– U pitanju su milijarde maraka bh. imovine koja će otići u nepovrat! Mora se utvrditi ko je odgovoran za ovakvu situaciju i pored činjenice da je Srbija ostavila rok da se zaštiti naša imovina u toj zemlji. Vijeće ministara BiH nije ništa poduzelo u smislu zaštite državne imovine. Slovenija i Hrvatska su iskoristile ovaj rok i zaštitile se. Po meni, najodgovorniji su premijer Nikola Špirić, Ministarstvo pravde, te Ministarstvo finansija i trezora – kaže Cero.

Recipročne mjere

On je mišljenja da je imovina kompanija iz BiH sada na odstrelu i da će biti predmet brojnih špekulativnih prodaja u Srbiji.

– Posebno će biti na udaru imovina firmi iz Federacije BiH, jer su firme iz RS svoju imovinu zaštitile specijalnim odnosima tog entiteta sa Srbijom. S druge strane, mi smo vratili imovinu Srbiji. Ako ništa drugo, sada bi trebalo uzvratiti recipročnim mjerama i blokirati imovinu preostalih firmi iz Srbije u BiH – rekao je Cero.

Samo “Šipadovi” objekti vrijede 90 miliona KM

Ukupna vrijednost “Šipadovih” objekata u Srbiji iznosi više od nevjerovatnih 90 miliona maraka! Tako se vrijednost 28 salona namještaja “Šipad komerca” procjenjuje na oko 34,6 miliona KM. Skoro 36,5 miliona je vrijednost 12 stovarišta građevinskog materijala, a 3,7 miliona KM vrijednost skladišta namještaja. Također, sedam “Šipadovih” poslovno-uredskih prostora, uključujući i poslovnu zgradu, vrijedno je 12,4 miliona maraka.

 
(Avaz)