Vijesti

Srbija mlade generacije podiže na modelu negiranja genocida

474views

Priznavanje genocida u Srebrenici osnovni je korak na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji (EU), navedeno je u amandmanu koji je Evropski parlament, na inicijativu slovenačkog zastupnika Igora Šoltesa, usvojio u okviru rasprave o Izvještaju o napretku Srbije.
“Parlament žali zbog ponovljenog poricanja genocida u Srebrenici od nekih srbijanskih zvaničnika, te ih podsjeća da puna saradnja s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmom koji ga je naslijedio također uključuje puno prihvatanje i primjenu njegovih presuda i odluka”, kaže se u amandmanu.

Rezoluciju o Srbiji europarlamentarci su u konačnom tekstu usvojili sa 503 glasa za, 85 protiv i 47 suzdržanih.

Ne igrati se više temom genocida

Osnivač Fonda za humanitarno pravo i regionalna koordinatorica Koalicije za REKOM Nataša Kandić smatra da je upozorenje iz EU Srbiji došlo zbog istupa njene premijerke Ane Brnabić, koja je nedavno u intervjuu za Deutsche Welle, po drugi put ove godine, ustvrdila da se u Srebrenici nije desio genocid.

Kandić u razgovoru za Vijesti.ba napominje kako treba imati u vidu da aktuelni političari u Srbiji vrlo često zaboravljaju sve ono što je njihova država uradila u vezi s optužbama za genocid.

– Srbija kao država ispunila je sve zahtjeve koji se tiču hapšenja i predavanja Haškom tribunalu onih koji su optuženi. Tačno je da je bilo odugovlačenja i da su Ratko Mladić i Radovan Karadžić godinama skrivani u Srbiji, ali su na kraju ipak – ne kao nevini, već kao optuženi za genocid – isporučeni Haškom tribunalu – pojašnjava Kandić.

Stoga je, dodaje, apsolutno neophodno pojedine srbijanske političare stalno upozoravati i podsjećati da njihova država nikada nije rekla da neće isporučiti Mladića i Karadžića zato što nije izvršen genocid.

– Upravo pojedinačne izjave političara nanose najveću štetu Srbiji i evropske institucije dovode u duboku sumnju da je njena namjera pridruživanja Evropskoj uniji iskrena – poručuje Kandić.

Na kraju dodaje kako će Srbija morati da obaveže svoje političare – aktuelne i buduće – da se više ne igraju s temom genocida u Srebrenici, jer se radi o presudi Međunarodnog krivičnog tribunala u vezi s kojom je Srbija već do sada postupala.

U Srbiji pojačan trend negiranja genocida

Osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da EU po prvi put počinje realnije da sagledava probleme u toj zemlji, prema kojoj je do sada imala benevolentan stav, očekujući da će ispuniti ono što se od nje i zahtijeva – da normalizuje odnose s Kosovom i u suoči se s prošlošću.

– Nažalost, Srbija ni u jednom tom pravcu nije ozbiljno krenula i posljednjih mjeseci pokazalo se da je na neki način i odustala od EU – kaže Biserko za Vijesti.ba.

Naglašava da je u Srbiji posljednjih mjeseci, ali i godina, odnosno otkako su na vlasti naprednjaci, došlo do dramatične regresije u pogledu njenog suočavanja s prošlošću.

– Do 2012. godine bio je primijetan očigledan napredak, pogotovo u segmentu u kojem je civilni sektor jako puno doprinosio. Međutim, od 2012. to je takoreći nestalo, a pojačan je trend revizije, negiranja i poricanja svega onog što se desilo, posebno kada se radi o ratu u BiH i genocidu u Srebrenici – navodi Biserko.

Prema njenim riječima, taj negativan trend došao je do jedne tačke koja je krajnje ponižavajuća, ne samo za žrtve, nego uopšte i za sve one koji žive u BiH.

– Mislim da je ova vlast doprinijela međunarodnom ponižavanju Srbije više nego iko dosad, osim onog dijela s početka 90-ih godina. Mislim da su oni na neki način do dna doveli i taj pokušaj da se ovdje otvori unutrašnji dijalog o prošlosti – smatra Biserko.

Na sceni u Srbiji u posljednje vrijeme, dodaje naša sagovornica, sve je prisutnije glorifikovanje ratnih zločinaca, omogućavanje njihovog prisustva u javnom prostoru, promovisanje njihovih knjiga i ideja…

– Taj narativ opasan je iz dva razloga: prvo – podiže tenzije u regionu, znači Srbija se i dalje konfrontira sa svim svojim susjedima, posebno sa BiH, mada stalno govori suprotno; i drugo – što se mlade generacije na neki način podižu na tom modelu negiranja genocida, što je također dugoročno gledano jedan faktor nestabilnosti u regionu – kazala je Biserko.

Ističe kako joj je teško vjerovati da će vlasti u Srbiji u narednom periodu promijeniti svoj odnos prema srebreničkom genocidu.

– U svakoj situaciji kada se dođe do odgovornosti Srbije kao države, to se kolektivizuje kao krivica i onda se javnosti nudi kao osuda čitavog srpskog naroda – ocjenjuje Biserko.

Smatra da ta kolektivizacija odgovornosti zapravo sprječava da se uopšte i otvori pitanje individualne odgovornosti režima i određenih dijelova elite.

– To nikako ne treba zaboraviti i zanemariti s obzirom da su oni prošli skroz nekažnjeni, a isto tako nije bilo prave osude ni od strane međunarodne zajednice. Oni i dalje žive taj program, tu iluziju da će u nekim međunarodnim okolnostima ipak doći do rekompozicije Balkana. To vidimo na djelu svakodnevno, pogotovo oko ove ideje o podjeli Kosova, što je samo uvod onome što oni hoće u BiH – upozorava Biserko.

Legitimisanje njihovih zahtjeva, nastavlja, veoma je opasno, jer bi to bio presedan koji bi iskoristili “ne samo ovi u Beogradu, nego i drugdje na Balkanu, u istočnoj Evropi i ko zna sve gdje”.

– Naravno, Kosovo ne bi bilo problem da nije bilo onih dešavanja iz 90-ih. A ovdje se Kosovo tretira isključivo kroz optiku intervencije NATO-a. Ali i ne objašnjava da je do tog došlo zato što su srpska vojska i policija uradile to što su uradile na Kosovu – poručuje Biserko.

Rezolucija o Srbiji, kaže, po prvi put na jedan ozbiljniji način adresira pitanje prošlosti, jer to je u suštini ključ svega onoga što se sad dešava u regionu.

Biserko napominje kako nije sigurna da u Srbiji ima spremnosti da Bosni i Hercegovini isporuči presuđene ili optužene ratne zločince koji se u njoj kriju.

– Mislim da u ovom trenutku te spremnosti i dalje nema. Ali pošto Srbija u velikoj mjeri zavisi od EU i njenih pojedinačnih članica, u smislu finansijske, razvojne i drugih vidova podrške, možda će se, kada dođe u situaciju da to izostane, drugačije ponašati. Međutim, nisam baš sigurna da je elita u Srbiji sad spremna da se ponaša onako kako to međunarodna zajednica, a prije svega Evropa, priželjkuju – dodaje Biserko.

Jasna poruka iz Evropskog parlamenta

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić ističe kako je sama Rezolucija pravno neobavezujuća, ali i da podsjeća na bitne činjenice.

– Ovdje, prije svega, valja podsjetiti da je prihvatanje svih presuda Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) jedna od obaveza koje je Vlada Srbije preuzela u poglavlju 23 u okviru pregovora o članstvu u EU – navodi on.

Naime, zemlje članice EU, kao jedno od mjerila pripremljenosti Srbije za članstvo u EU, utvrdile su i prihvatanje svih presuda ICTY-a.

– S obzirom na nedavne izjave koje su došle od zvaničnika Srbije, a vezano za genocid u Srebrenici, te nekoliko drugih poteza Vlade Srbije, usvajanje amandmana može se vidjeti i kao jedno vrlo jasno podsjećanje vlasti u Srbiji na njihove ranije preuzete obaveze u sklopu procesa približavanja EU – naveo je Ćerimagić.

Srbija treba da se suoči s prošlošću

Predsjednik beogradskog Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović podsjeća da je EU saglasna s presudom Međunarodnog suda iz 2007. godine u vezi sa Srebrenicom, te da je sasvim jasno kako je taj stav samo ponovljen Šoltesovim amandmanom.

Iako, kako kaže, ne misli da će jedino od tog pitanja zavisiti evropski put Srbije, naglašava kako bi ipak bilo dobro da se svi na Balkanu suoče sa prošlošću.

– Bilo bi dobro da se u regiji poštuju presude međunarodnih sudova. Iskreno se nadam da će se sve države u regionu uspješno suočiti sa prošlošću i u konačnici postati zemlje članice EU – dodaje Đukanović.

(Vijesti.ba)