Vanjskopolitički odbor američkog Senata odobrio je rezoluciju o vojnom udaru na Siriju.
Članovi Odbora glasali su 10:7 u korist rezolucije, a samo tri republikanca dala su glas za zahtjev predsjednika Baracka Obame. Među njima je bio i senator John McCain, javio je iz Washingtona reporter Al Jazeere Ivica Puljić.
McCain je tražio više raketnih napada nego što je to stajalo u samoj rezoluciji.
Očekuje se da će Senat u punom sastavu glasati o rezoluciji sljedeće sedmice.
Rezolucija predviđa da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama može narediti ograničeni vojni udar na Siriju, koji ne bi trajao duže od 90 dana i ne bi uključivao kopneni angažman.
U toku je rasprava Vanjskopolitičkog odbora Predstavničkog doma.
Senat i Predstavnički dom moraju uskladiti rezoluciju ukoliko ona bude u potpunosti usvojena, prije nego bude proslijeđena na potpis Obami.
Američki državni sekretar John Kerry, ministar odbrane Chuck Hagel i general Martin Dempsey predstavili su plan za intervenciju u Siriji tom Odboru.
Finansiranje intervencije
Kerry, Hagel i Dempsey pokušavaju uvjeriti kongresmene da SAD ne želi ići u duži rat, da je u pitanju državni kredibilitet , te da postoje uvjerljivi dokazi da je režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada koristio hemijsko naoružanje, javio je Puljić.
“Neke od arapskih zemalja su rekle da će one podnijeti troškove ukoliko su Sjedinjene Američke Države spremne da sve preduzmu na način na koji su to ranije činile drugdje. Eto koliko su one tome posvećene”, rekao je Kerry.
On je naglasio da je ponuda “prilično velika”, ali je i istakao da “još ništa nije izvjesno”.
Hagel je kazao da bi ograničeni vojni udari mogli koštati desetine miliona dolara.
Hagel je istakao da bi planirani vojni udar značajno umanjio Assadove vojne kapacitete, te da postoji “velika vjerovatnoća” da bi Assad ponovo mogao upotrijebiti hemijsko oružje bez intervencije SAD-a.
Kerry je kazao: “Uprkos višestrukim upozorenjima, Assadov režim i neosporno samo Assadov režim je izvršio napad hemijskih oružjem protiv svojih građana. Ovdje smo jer su diktator i njegova porodica bili spremni koristiti hemijski otrov koji je ubio čitave porodice u predgrađu Damaska”.
“Neki ljudi, na nekim mjestima, prosto nevjerovatno, iako imaju tolike dokaze se pitaju d ali se taj napad desio. I ja ponavljam – samo zlokobna politička volja može reći da se ovo nije desilo. A desilo se! Bashar Al-Assad i njegov režim su to učinili! Sirija je važna američkoj sigurnosti i našoj zemlji iz više razloga. Ne smijemo previdjeti opasnost koju ovo oružje predstavlja našim prijateljima i saveznicima na Bliskom istoku. I zbog toga se trebamo lišiti Assada i smrtonosnog oružja. Rizik nedjelovanja je mnogo veći od rizika djelovanja! Ako se povučemo, poslali smo jasnu poruku – a to je poruka dopuštenja korištenja oružja masovnog uništenja”, zaključio je američki državni sekretar.
Američki predsjednik Barack Obama ranije je kazao da međunarodna zajednica ne može ostati nijema suočena s “barbarstvom” sirijskog režima, koji krivi za smrtonosni napad hemijskim oružjem nad civilima.
Obama je izjavio u srijedu da bi nikakva reakcija na ovakav napad “samo povećala rizik novih napada i mogućnost da će i druge države koristiti ovakvo oružje”.
Američki presjednik se obratio novinarima u Švedskoj uoči sastanka zemalja članica G20 u Sankt Peterburgu u Rusiji.
“Razmotrili smo naše procjene, a [švedski premijer Fredrik Reinfeldt] i mi se slažemo da suočena s takvim barbarstvom, međunarodna zajednica ne može ostati nijema”, kazao je Obama.
Dodao je kako se nada da će se njegov ruski kolega Vladimir Putin predomisliti, te podržati vojnu intervenciju u Siriji.
“Uvijek se nadam. Konačno, možemo zaustaviti smrt što brže ako Rusija drugačije pristupi ovim problemima”, kazao je Obama.
Njegovi komentari dolaze nekoliko sati nakon što je Putin upozorio Sjedinjene Američke Države protiv jednostrane vojne intervencije u Siriji.
Međutim, dodao je da Rusija “ne isključuje” mogućnost podržavanja rezolucije Ujedinjenih naroda koja bi odobrila vojne udare.
Ekipa Al Jazeere Balkans ušla u Siriju
Sirijske izbjeglice s kojima je razgovarala ekipa Al Jazeere Balkans na sirijskoj teritoriji nedaleko od turske granice nadaju se kako će doći do skore međunarodne vojne intervencije.
Reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo i snimatelj Faris Bajrić ekskluzivno su se javili iz izbjegličkog kampa Atma, gdje, prema neslužbenim procjenama, živi 20.000 do 25.000 sirijskih izbjeglica. Više od polovine njih su djeca.
Čorkalo javlja da izbjeglice “očekuju veliku pomoć SAD-a u nastojanju da se svrgne režim Bashara al-Assada”.
Životni uvjeti u kampu su izuzetno loši, žale se izbjeglice. Ljudi žive u šatorima, a neki su počeli graditi i kuće. Nedostaje im hrane, vode i lijekova, a izgradnja škole je u toku.
Za medicinsku njegu izbjeglica brinu se samo četiri doktora, a kako kažu, na dnevnoj bazi prisutan je samo jedan doktor.
“Mnogi ljudi su ovdje već tri godine, a većina je stigla prije godinu i pol dana. Kapaciteti se popunjavaju iz dana u dan. Nekoliko autobusa sirijskih izbjeglica došlo je danas”, javio je Čorkalo.
“Ljudi većinom podržavaju snage opozicije i vojnu intervenciju, no primijetio sam veliki pesimizam. Većina imaju dojam kako nikada neće napustiti kamp, a manji dio njih smatra da će vojna intervencija ipak doprinijeti svrgavanju režima Assada, te da će se oni u dogledno vrijeme vratiti kućama.”
Ekipa Al Jazeere također je posjetila improviziranu vojnu bazu Slobodne sirijske vojske u školskoj zgradi u Atmi.
Regionalni zapovjednik Idliba kazao je za Al Jazeeru da snage opozicije kontroliraju veći dio sjevera Sirije, te da imaju dovoljno ljudi, ali nedovoljno oružja.
Vojnici FSA podržavaju intervenciju, te se nadaju da će do nje doći što ranije, ali “ne žele da ijedna inozemna vojna čizma stupi na sirijsko tlo, jer smatraju da bi to moglo dodatno zakomplicirati situaciju u Siriji”, javio je Čorkalo.
Stavovi Francuske i Turske
Poslanici Francuskog parlamenta raspravljaju treba li Francuska podržati vojnu intervenciju u Siriji zbog navodne upotrebe hemijskog oružja kod Damaska.
U obraćanju parlamentarcima, francuski premijer Jean-Marc Ayrault poručio je kako nema sumnje da je sirijska Vlada izvela smrtonosni napad hemijskim oružjem, te da bi izostanak reakcije ohrabrio Bashara al-Assada da ponovi sličan napad.
Debati prisustvuje i predsjednik države Francois Hollande. Ipak, nije predviđeno da francuski Parlament glasa o eventualnoj vojnoj akciji u Siriji, niti je njegov stav obavezujući za šefa države.
Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius kazao je ranije da francuske vlasti imaju mogućnost da traže dozvolu Parlamenta u vezi sa eventualnom vojnom intervencijom u Siriji, prenosi agencija Anadolija.
Fabius je kazao da trenutno nisu ispunjeni svi preduvjeti za vojnu intervenciju, ali da Vlada može tražiti dozvolu Parlamenta ukoliko se odluči na takav korak.
Fabius je istakao da Francuska čeka odluku američkog Kongresa, te da neće djelovati sama ukoliko odgovor američkog Kongresa bude negativan.
Prema istraživanju javnog mišljenja, 74 posto Francuza smatra da Parlament treba donijeti odluku o vojnoj intervenciji na Siriju.
Predsjednik Parlamenta Sirije apelirao je u srijedu na Francusku da “ne žuri” sa intervencijom protiv Sirije.
Ranije je predsjednik Francuske Francois Hollande obećao da će Damask biti “kažnjen” zbog navodnog napada otrovnim gasom 21. augusta za koji Zapad optužuje sirijski režim.
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan izjavio je u srijedu da će njegova zemlja učestvovati u svakoj međunarodnoj koaliciji protiv Sirije, ali nije precizirao da li je pod tim mislio i na vojnu akciju.
“Već smo rekli da smo spremni da učestvujemo u bilo kakvoj koaliciji na koju mi gledamo kao koaliciju dobrovoljaca”, rekao je Erdogan.
(AJ Balkans)
