Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska sastao se sa Jasminkom Džumhur, ombudsmenkom za ljudska prava Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci, koju je upoznao sa sistemskom diskriminacijom s kojom se susreću Bošnjaci u RS-u.
Govoreći o primjerima, Salkić je kazao da “diskriminacija seže od procedure u Ustavnom sudu RS-a, koji se tiče mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, pa sve do nemogućnosti da Bošnjaci u institucijama obezbijede ravnopravnost i konstitutivnost”.
Kako se navodi u saopćenju iz kabineta Salkića naglašena je i diskriminacija i kršenje prava prilikom zapošljavanja, ali i diskriminacija onih koji su zaposleni u institucijama entiteta, te je istaknuto da u bh. entitetu RS nije ispoštovan član 97. Ustava kojim je predviđeno da će zastupljenost u javnim institucijama biti po popisu iz 1991. godine.
“Najteži oblik diskriminacije je u obrazovanju, gdje je onemogućeno izučavanje nastave na bosanskom jeziku i gdje je zabranjena upotreba naziva ‘bosanski jezik’. Ovo je suprotno Ustavu i Zakonu entiteta RS, gdje je Bošnjacima, kao i Srbima i Hrvatima, ostavljena mogućnost da odrede ime svog jezika. Više od polovine građana ove zemlje se izjasnilo da govori bosanskim jezikom i mi očekujemo da prestane ova vrsta diskriminacije koja nije zabilježena u svijetu”, naveo je.
‘Drastično malo bošnjaka u MUP-u’
Također, jedan od težih oblika diskriminacije je i u MUP-u RS, gdje radi drastično malo Bošnjaka, dodaje Salkić.
“I oni koji su zaposleni, uglavnom su na najnižim pozicijama, bez mogućnosti da napreduju. Izrazito malo Bošnjaka je zaposleno i u Narodnoj skupštini, Vladi, palati predsjednika, lokalnim zajednicama i entitetskim agencijama”, kazao je nakon sastanka Salkić, napominjući da je diskriminacija prisutna u svim porama društva.
On je pozvao ombudsmene da se “više angažuju na uklanjanju diskriminacije u obrazovanju, ali i kompletnom sistemu, čiji je cilj nastavak etničkog čišćenja i odlazak Bošnjaka sa prostora ovog entiteta.”
Salkić je pozvao ombudsmene da posjete učenike i njihove roditelje u zvorničkom naselju Liplje, gdje je započeo bojkot nastave zbog nepriznavanja bosanskog jezika, ali i učenike edukativnim centrima u Novoj Kasabi i Vrbanjcima gdje se već nekoliko godina izvodi nastava po planu i programu kantona iz Federacije BiH.
(Agencije)
