Društvo i politika

SAD: Vjera predsjedničkih kandidata važnija nego na prošlim izborima

491pregledi
Preveo: Edin Draganović

Pitanje vjere nije novo u američkoj politici no u posljednje vrijeme demokratski i republikanski kandidati za idućeg predsjednika češće govore o svojoj vjeri poglavito nakon prijetnje evangelističkih kršćana da će podržati kandidata treće stranke ako predsjednički kandidat Republikanske stranke postane jedan od ‘svjetovnijih’ političara.

Republikanci iz redova evangelista smatraju se jednom od najvećih i najutjecajnijih skupina koja čini i do jednu petinu biračkog tijela u Sjedinjenim Državama. Oni su čvrsto podržali predsjednika Busha 2004. godine no sada su podijeljeni oko podrške za kandidata na izborima slijedeće godine. Evangelisti su naročito podijeljeni oko bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudolpha Giulianija, zbog njegove podrške pravu na pobačaj, a sporan im je i bivši guverner Massachusettsa Mit Romney, zbog mormonske vjere i nejasnog stava oko prava na pobačaj.

Politiolog Allen Hertzke, direktor vjerskih studija pri Sveučilištu Oklahome, kaže da povezanost vjere i politike može promijeniti izbornu scenu na izborima 2008. godine: “Kod republikanaca postoji napor čelnika konzervativnih kršćana da oslabe kandidaturu Rudolpha Giuliania. Drugo pitanje je činjenica da je u utrka za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke jedan mormon. U svijetu evangelističkih kršćana mormonstvo nije isto što i kršćanstvo. Takav stav mogao bi doći do izražaja ukoliko Mitt Romney izbije u prvi plan.”

Hertzke tvrdi da je vjerska dinamika važna i kod demokratskih predsjedničkih kandidata. Ankete pokazuju da je predsjedničkim izborima 2004. godine za demokratskog kandidata Johna Kerrya glasovalo svega 21 posto evangelika, a na kongresnim izborima prošle godine samo 27 posto glasovalo je demokratske kandidate za Kongres.

Steven Waldman, urednik vodećeg vjerskog Internet sajta Beliefnet, kaže da je to razlog zašto su demokrati agresivno pokušavaju pridobiti birače kojima je vjera važno pitanje: “Demokrati govore o svojoj vjeri više nego ikada ranije, naročito Barack Obama, Hillary Clinton i John Edwards. Oni govore o važnosti vjere i Boga u njihovim životima, najdražim odlomcima iz Biblije i kako je vjera utjecala na njihove političke stavove. Oni pokušavaju odbaciti predodžbu o demokratima kao svjetovnoj stranci u kojoj vjernici nisu dobrodošli.”

Na prošlim predsjedničkim i kongresnim izborima demokrati nisu dobili glasove većine američkih katolika. Katolici, pojašnjava Hertzke, osciliraju izmeðu demokrata i republikanaca, a pomogli su u izbornim pobjedama Billa Clintona 1990. godine i Georgea Busha 2004. godine:  “Katolici čine jednu četvrtinu biračkog tijela. Oni uglavnom glasuju jednom ovako, drugi put onako – svake četiri godine. Na slijedećim izborima mogli bi glasovati pretežito za demokrate zbog toga što ih brine sve veća nejednakost u Americi, ekonomske prava, rat u Iraku i okoliš. Neki od katolika uvjereni su republikanci, drugi su čvrsti demokrati no velik broj njih glasa ovisno od aktualnih pitanja i kvalitete kandidata.”

Većina analitičara vjeruje da su takve promjene meðu katolicima odraz vjerskih, društvenih, političkih i etničkih podjela unutar katoličke zajednice. Premda su evangelisti i katolici veliki izborni blokovi, analitičari podsjećaju da kandidati trebaju pridobiti glasove i drugih vjerskih zajednica – muslimana, Židova i manjih protestantskih denominacija. Većina analitičara slaže se da će vjera imati važnu ulogu u odlučivanju tko će biti slijedeći predsjednik Sjedinjenih Država.

(voanews)

 
Prvi put objavljeno: petak, 11 Siječanj 2008 13:44