Vijestiiiiii

Rifat Sait, član turskog parlamenta: Brisel podržava balkanski parlament!

186views

Turska želi povezati cijeli Balkan ili jugoistočnu Evropu da bi zajedno ostvarivali interese te prevazišli razlike, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz” Rifat Sait, član Velike skupštine Turske. On je došao u fokus javnosti nakon što je pokrenuo inicijativu za osnivanje parlamenta balkanskih država.

Sait našem listu otkriva da ima podršku turskog premijera Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan), ali i Evropske unije, te najavljuje razgovore o ovoj temi uskoro u Beogradu.

Nastavak procesa

Šta Vas je navelo da pokrenete inicijativu za osnivanje parlamenta balkanskih država (BALPA) i u kojoj ste fazi njene realizacije?

– Otkad sam izabran za narodnog poslanika u Velikoj narodnoj skupštini Turske ispred AK partije za okrug Izmir, djelujem u parlamentu u odjelu za povećanje saradnje između balkanskih zemalja. Uspio sam u parlamentu izdejstvovati otvaranje posebne komisije za Balkan. Od tada radim u cilju poboljšanja saradnje u svim područjima s balkanskim zemljama. Imam veliku podršku predsjednika parlamenta Džemila Čičeka. U toku je proces uspostave saradnje među svim parlamentima na Balkanu. Očekujemo da Beograd bude domaćin nastavka procesa zakazivanjem sastanka predstavnika svih skupština zemalja jugoistočne Evrope.

Koje države bi, prema Vašem mišljenju, ušle u parlament BALPA? Jeste li primili do sada bilo kakvu reakciju?

– Kao što sam rekao, proces se nastavlja, a imam vrlo pozitivne reakcije. Očekujem da u BALPA parlament uđu sve države jugoistočne Evrope i Balkana. Uz Tursku, to su BiH, Srbija, Bugarska, Kosovo, Makedonija i Grčka. Sjedište bi bilo u Izmiru, a prvi članovi bi bili poslanici, akademici, pisci, novinari, javne ličnosti, od čega najmanje 30 posto žena. Inicijativu u posljednje vrijeme podržava i Brisel i daje nam podršku da radimo na tome.

Kako na to gledaju premijer Erdoan i ministar vanjskih poslova Turske Davutolu (Davutoglu)?

– Predsjednik turske skupštine, koju čini 550 narodnih poslanika, Čiček i premijer Erdoan te ministar Davutolu imaju identično mišljenje i u svemu usaglašeno podržavaju uspostavu BALPA parlamenta. Premijer Erdoan ima vrlo pozitivne poglede na Balkan. Turska pridaje veliki značaj Balkanu i uspostavi najboljih odnosa. To je među našim prioritetima.

Negativne konotacije

Nakon što je objavljena Vaša inicijativa bilo je različitih reakcija. Mnogi u tome vide povratak Osmanskog carstva. Kako to komentirate?

– Želja nam je da imamo mir na Balkanu, da pozitivno gledamo na zajednička stajališta u korist bolje budućnosti za našu djecu. Umjesto ratova, vodimo računa o bogatoj kulturi Balkana koju mi u Turskoj želimo dovesti do punog izražaja. Mi želimo, bez obzira na razlike koje imamo, sarađivati u rješavanju ekonomskih problema i uspostavi zajedničkih procesa kulturne i komercijalne saradnje. Ne vidim ko bi imao bilo šta protiv osnivanja zajedničkog parlamenta. Zašto se u startu traže negativne konotacije, ja to ne znam. Naše perspektive treba razvijati na temelju obostranog interesa i pristupa. Mi smo ljudi iste geografije. Za oba osmanska perioda kao i za vrijeme naše bogate povijesne i kulturne baštine na Balkanu smo imali iste saveznike. Zar ne možemo danas opet imati iste ciljeve? Radimo na onome što nas može povezati, a to i jeste cilj uspostave BALPA parlamenta, nazovite ga vi balkanskim ili jugoistočnim parlamentom, kako hoćete.

Blizu 20 miliona Balkanaca je u Turskoj

Koliko ljudi porijeklom s Balkana danas živi u Turskoj?

–  Najviše ljudi s prostora Balkana živi u evropskom dijelu Trakije, regionu oko Mramornog i Egejskog mora, uključujući i druge regione. Njihovih potomaka ima blizu 20 miliona. Žive u Izmiru, Istanbulu, Bursi, Samsunu, Adani… Samo u Istanbulu i Izmiru danas živi više od 1,5 miliona potomaka tih doseljenika. Najveći talas doseljavanja u Tursku bio je 1912. godine, nakon balkanskih ratova, i u dva perioda od 1924. i 1956., nakon sporazuma o imigraciji iz Jugoslavije i s Balkana. Posljednja dva perioda velikih doseljavanja su iz Bugarske 1989. i iz perioda agresije na BiH te ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1990.-2001. godine.(Avaz)