Vijesti

Ratovanje za Rusiju: Državljani BiH ponovo odlaze na strana ratišta, postoje li dvostruki standardi

1.3kviews

Nedavno su se na društvenim mrežama pojavili snimci dva državljanina Bosne i Hercegovine koji ratuju za Rusiju u njenoj agresiji na Ukrajinu. Tim povodom, o problemu odlaska na strana ratišta razgovarali smo sa stručnjakom za sigurnosnu politiku Safetom Mušićem.

Mušić podsjeća da se Bosna i Hercegovina kroz historiju susretala sa sa pojavom odlaska svojih građana na strana ratišta, motivi su se možda razlikovali, ali suština je ista – odlazak u druge države zahvaćene sukobima kako bi bili dio oružanih snaga jedne od zaraćenih strana.
Za konkretnije podatke kaže da postoje od perioda španskog građanskog rata (1936-1939), kada je više desetina boraca sa prostora BiH ratovalo na strani Republike. U periodu socijalističke Jugoslavije bilježili su se uglavnom odlasci u francusku Legiju stranaca i neke privatne vojne kompanije u svijetu.
“Prvi ozbiljniji talas odlaska državljana BiH zabilježen je 2012. godine i to na sirijsko-iračko ratište. U prvoj fazi radilo se o podršci pobunjeničkim snagama koje su se borile protiv režima Bashar al Assada, da bi kasnije neke od tih grupa prihvatile terorističku ideologiju. Poslije toga osnovana je teroristička organizacija tzv. Islamska država koja je formirana 2014. godine, a konačno poražena 2019. godine”, govori Mušić.

On kaže kako prema podacima EU TE-SAT zaključno sa 2017. godinom otprilike 300 osoba putovalo iz BiH u Irak i Siriju.

“Sa druge strane odlasci na ratište u Ukrajinu su počeli 2014. godine, a prema podacima ukrajnske obavještajne službe (SBU) iz 2019. godine iz Srbije je na ruskoj strani ratovalo oko 300 osoba. U taj broj su uključeni i strani borci iz BiH, a objavljeni su podaci sa slikama za nekoliko državljana BiH koji imaju i srbijansko državljanstvo. Protiv jedne osobe je zbog pridruživanja proruskim snagama Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu, ali je isti odlukom Suda BiH iz 2020. godine oslobođen”, pojašnjava Mušić.

Strani borci kao sigurnosna prijetnja

Mušić kaže da u skladu sa vlastitim praktičnim iskustvom u oblasti obavještajno-sigurnosnih insistira na tome se svi sigurnosni izazovi i prijetnje posmatraju jedinstveno i prema profesionalnim standardima da se rade procjene na nivou cijele BiH.

“Još prije 10 godina sam tvrdio da sigurnosni izazov za BiH predstavljaju svi oni koji su iz bilo koji razloga ratovali na stranim ratištima, nevezano iz kojih motiva i u kojem kraju svijeta. Jer svi strani borci prođu borbenu obuku i steknu ratno iskustvo, te se većina onih koji prežive, kao takvi vraćaju u matične države”, kaže Mušić.

Ističe da osim što što su to sa sigurnosnog aspekta interesantna lica, takođe i u psihološkom smislu predstavljaju izazov za zajednicu u koju se vraćaju, jer je normalno da svaki od njih doživi neku vrstu traume, a nerijetko se vraćaju i sa psihičkim teškoćama tipa anksioznosti, pretjerane agresivnosti, depresije i sl.

“Napominjem da naše obavještajno-sigurnosne agencije imaju dovoljno iskustva i kapaciteta da se mogu uspješno nositi sa ovim sigurnosnim izazovom, što su pokazali prethodnih godina, posebno dok su bili aktuelni odlasci državljana BiH na sirijsko-iračko ratište. Naravno važna je saradnja na svim nivoima policijskih i sigurnosnih agencija unutar BiH, ali je značajna i saradnja sa međunarodnim partnerskim agencijama, što je do sada bilo na zavidnom nivou”, kazao je Mušić.

Društveni odgovor na odlaske na strana ratišta

Mušić govori da osim operativnih mjera i rada nadležnih sigurnosnih agencija važan odgovor drugih institucija države te šire zajednice, prvenstveno civilnog društva u prevenciji.
“Iskustvo je pokazalo da kao društvo sporo reagujemo na negativne društvene pojave, pa tako i one povezane sa nasiljem, u ovom slučaju fenomen stranih boraca. Vrlo je važno da se kroz obrazovni sistem ukaže na sve rizike ponašanja koje vodi u prihvatanje ekstremnih uvjerenja, da mladi razumiju opasnosti i posljedice koje sa sobom nosi priključivanje stranim oružanim grupama. Takođre je od krucijalnog značaja da se uključe i religijske zajednice u preventivne aktivnosti, jer često mladi ljudi kao motiv vide upravo ‘pomoć braći po vjeri’, na šta se može ukazati kroz pravovremeno reagovanje religijskih autoriteta”, rekao je Mušić.

On ističe i da su se ovim bitnim fenomenom bavili nekompetentni ljudi, samozvani stručnjaci bez bilo kakvog praktičnog iskustva ili neki teoretičari koji su samo razmišljali kako je to dobra tema za projekte koje finansiraju međunarodne organizacije i da to nije donijelo posebne rezultate u smislu prevencije i smanjenja ekstremističkih stavova, čak je bilo i suprotnih primjera gdje su nastajale nove ekstremističke organizacije i regrutovane nove pristalice.

Dvostruki aršini sa povratnike iz Ukrajine i Sirije/Iraka

Javnost u regionu je upoznata sa negativnim primjerom različitih sudskih aršina u Srbiji, na šta su upozorili iz Beogradskog centra za bezbedonosno politiku, a to je da se učesnicima rata u Ukrajini sudi za učešće u oružanom sukobu na teritoriji strane države, dok se učesnicima u sirijskom ratu sudi za djela vezana za terorizam.

Mušić kaže kako je uloga pravosudnog sistema nešto što može dosta doprinijeti umanjenju ovog problema, jer ispravno, dosljedno i pravedno sankcionisanje je jedan od načina odvraćanja, koji utiče na potencijalne strane borce da se odluče na takav korak.

“BiH je prva u regionu, znači još 2014. godine, izmjenila Krivični zakon te su za učešće na stranim ratištima propisane kazne zatvora i do 10 godina. Zakonsku osnovu imamo, ostalo je na pravosudnim organima da budu dosljedni i imaju isti odnos prema svakom pojedinačnom slučaju odlaska na strana ratišta, a sve u skladu sa Zakonom”, poručuje Mušić.

Mušić na kraju kaže kako da ne treba da dozvoliti da upadamo u politikanstvo kada je riječ o stranim borcima, pa i o ovom zadnjem slučaju, kako javnost, tako mediji i stručna zajednica.

“Bitno je da prepustimo profesionalcima da se bave sigurnosnim izazovima koji prate fenomen stranih boraca. Jer na žalost u ranijem periodu smo imali loše primjere da se ova problematika koristila i u dnevno političke svrhe od strane nekih političara iz BiH ali i onih iz regiona-to, kao što vidimo, nikome nije bilo od koristi”, zaključio je Mušić.

(Klix.ba)


Notice: Funkcija WP_Scripts::localize je neispravno pozvan. Parametar $l10n mora biti array. Kako bi proslijedili proizvoljne podatke skripti, upotrijebite wp_add_inline_script() funkciju. Pročitajte Debugging in WordPress za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 5.7.0.) in /var/www/vhosts/minber.ba/httpdocs/2020/wp-includes/functions.php on line 5865

Notice: Funkcija WP_Scripts::localize je neispravno pozvan. Parametar $l10n mora biti array. Kako bi proslijedili proizvoljne podatke skripti, upotrijebite wp_add_inline_script() funkciju. Pročitajte Debugging in WordPress za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 5.7.0.) in /var/www/vhosts/minber.ba/httpdocs/2020/wp-includes/functions.php on line 5865

Notice: Funkcija WP_Scripts::localize je neispravno pozvan. Parametar $l10n mora biti array. Kako bi proslijedili proizvoljne podatke skripti, upotrijebite wp_add_inline_script() funkciju. Pročitajte Debugging in WordPress za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 5.7.0.) in /var/www/vhosts/minber.ba/httpdocs/2020/wp-includes/functions.php on line 5865

Notice: Funkcija WP_Scripts::localize je neispravno pozvan. Parametar $l10n mora biti array. Kako bi proslijedili proizvoljne podatke skripti, upotrijebite wp_add_inline_script() funkciju. Pročitajte Debugging in WordPress za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 5.7.0.) in /var/www/vhosts/minber.ba/httpdocs/2020/wp-includes/functions.php on line 5865