Fikh

Propis dženaze-namaza unutar mezarluka

1.38Kpregledi
Piše: Mr. Safet Kuduzović

Najbolje je dženazu klanjati na posebnom mjestu predviðenom za dženazu-namaz. Tako je, uglavnom, činio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Vidjeti: Zadul-mead, 1/500.). Dozvoljeno je klanjati dženazu namaz u džamiji i na svakom drugom mjestu na kome je dozvoljeno obaviti propisane namaze.

Imam Muslim, 7/35/973, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao dženazu Suhejlu b. el-Bejda’ i njegovom bratu u džamiji. Ovo je stav većine islamskih učenjaka kako tvrdi imam Nevevi. (Vidjeti El-minhadž, 7/35.). Što se tiče klanjanja propisanih ili dobrovpljnih namaza na mezaru, to je zabranjeno po odabranom mišljenju islamskih učenjaka. U ovom pogledu nema razlike izmeðu starijh i novijih mezarja, izmeðu mezarja muslimana i nemuslimana. (Vidjeti: El-insaf, 1/489 i El-muhalla, 4/30.). Na ovu činjenicu ukazuju brojni hadisi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima se proklinju oni koji uzimaju kaburove svojih poslanika mjestom na kome će obavljati namaz.

Kada je u pitanju dženaza namaz u mezarju, islamski učenjaci imaju dva mišljenja.
Prvo, da je pokuðeno klanjati dženazu unutar mezarja. Ovo je stav nekih hanefijskih pravnika, zatim malikijskih i šafijskih učenjaka i jedna verzija u hanbelijskoj pravnoj školi. (Vidjeti: Bidajetul-mudžtehid, 1/238, El-medžmua, 5/231, El-insaf, 1/490 i El-bahrur-raik, 2/209.) Većina islamskih učenjaka koristi naredne argumente:

1. Ebu-Seid el-Hudri prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zemlja je sva čista za namaz osim mezarja i kupatila.” (Tirmizi, 2/229/317, Ibn-Hibban, 6/92/2321. Ispravno je da citirani hadis ima slab lanac prenosilaca, mursel je. Tako tvrde: Imam Tirmizi, Darekutni, Bejheki, Ibn-Abdil-Berr, Nevevi i Ibn-Hadžer. Vidjeti: Et-temhid, 5/220-221, Hulasatul-bedril-munir, 1/150-151, Et-telhisul-habir, 2/455-456, Tuhfetul-ahvezi, 2/231. Druga skupina islamskih učenjaka smatra ovaj hadis dobrim ili vjerodostojnim. Vidjeti: Iktidaus-siratil-mustekim, 2/189, Fethul-Bari, 1/529 i Sahihul-džamia, 1/536/2767).

2. Hasan el-Basri prenosi od Enesa b. Malika, da je rekao: “Zabranio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da se klanja izmeðu kaburova.” (Ibn-Hibban, 6/88/2315 Ibn-Ebi-Šejbe, 7/156/7583. Preferirajuće mišljenje je da citirani hadis prenosi Hasan el-Basri od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ne Enes.) Pored svoje slabosti ovaj hadis se kosi sa vjerodostojnim predanjima koja ćemo spomenuti u drugom mišljenju. Ako, ipak, prihvatimo vjerodostojnost ovog i njemu prethodnog hadisa, kazat ćemo da se odnose na propisane i dobrovoljne namaze, ne na dženazu, pomirujući tako dvije vrste prividno oprečnih argumenata.

3. U drugoj verziji stoji: “Zabranio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da se dženaza-namaz klanja izmeðu kaburova.” (Taberani u El-evsatu, 6/6/5631 i Dija u El-muhtare, 5/245-246. Spomenuti dodatak “dženaza-namaz” je izniman, a hadis je u osnovi slab što je prethodno pojašnjeno. Ovaj dodatak prenosi samo Husejn b. Jezid, dok svi drugi prenosioci u njegovoj generaciji spominju hadis bez dopune. Slabost ovo verzije potvrðuje i činjenica da je Husejin b. Jezid nepouzdan kod hadiskih stručnjaka. Vidjeti: El-džerhu vet-tadil, 3/67 i Tehzibul-kemal, 3/501.).

4. Prenosi se da je Enes b. Malik prezirao da se klanja dženaza-namaz u mezarju. (Ibn-Ebi-Šejbe, 7/156/7586 i Ibn-Munzir u El-Evsatu, 5/418, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Asarus-sahabe, 2/557). Meðutim, mišljenje Enesa b. Malika je u konfuziji sa jasnim i vjerodostojnim hadisima i postupcima drugih ashaba.

5. Analogno propisanim namazima, zabranjeno je, kažu ovi učenjaci, klanjanje dženaze u mezarju. Meðutim, postoji vidna razlika izmeðu dvije vrste namaza. Propisani namazi ne klanjaju se u mezarju niti prema mezarju iz razloga da ih ljudi ne uzmu za džamije, za razliku od dženaze-namâza koje je bolje klanjati van džamije.

Drugo, da je dozvoljeno klanjati dženazu-namaz u mezarju. Ovo je stav hanbelijskih i zahirijskih pravnika. (Vidjeti: El-muhalla, 4/32 i El-insaf, 1/490.).Ova skupina islamskih učenja svoj stav grade na narednim argumentima.

1. Ebu-Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao ženi crnkinji dženazu-namaz, na kaburu nakon što je ukopana. (Buhari, 3/243/1337 i Muslim, 7/23/956.).

2. Ibn-Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao kod svježe zatrpanog mezara, poredao ljude u safove potom klanjao dženazu-namaz s četiri tekbira. (Muslim, 7/22/954 i Ibn-Hibban, 7/369/3102.).

3. Enes b. Malik prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao dženazu-namaz na kaburu. (Muslim, 7/23/955.).

Imam Ahmed kaže: “Namaz na kaburu prenosi se u šest vjerodostojnih hadisa.” (Vidjeti: El-mugni, 2/385.).

4. Nafia kaže: “Klanjali smo dženazu-namaz Aiši i Ummu-Selemi u sredini medinskog mezarja izmeðu kaburova. Ebu-Hurejre je predvodio namaz, a Ibn-Omer je prisustvovao dženazi.” (Abdur-Rezzak, 3/525/6570, Ibn-Munzir, 5/416, Bejheki, 2/435, Taberani, 23/29/72, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Asarus-sahabe, 2/556).

5. Prenosi se da je Omer b. Abdil-Aziz klanjao na kaburu. (Vidjeti: El-evsat, 4/417.).

Ibn-Hazm nakon što je spomenuo hadise koji govore o zabrani namaza u mezarju, kaže: “Svi ovi argumenti su vjerodostojni, pa nije ispravno klanjati u mezarju, osim dženaze koju je dozvoljeno klanjati na tom mjestu.” (Vidjeti: El-muhalla, 4/32.).
Neki islamski učenjaci smatraju da se klanjanje dženaze namaza odnosi samo na vladara. (Vidjeti: El-mebsut, 2/67.). Meðutim za ovu tvrdnju ne postoji jasan argumen. U predaji Ibn-Abbasa stoji da su ashabi klanjali s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na kaburu što je najjasniji argument po ovom pitanju. (Vidjeti: Sahihu Ibni-Hibban, 7/357.). Ibnul-Hummam, poznati hanefijski učenjak, nakon što je spomenuo predaju koju prenosi Ibn-Abbas da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao dženazu na kaburu, kaže: “Nemoguće je odgovoriti na ovaj hadis osim da kažemo da toj osobi prethodno nije klanjana dženaza, što je nepojmljivo kada su u pitanju ashabi.” (Vidjeti: Šerhu fethil-Kadir, 2/121.).

Prioritetnije mišljenje:
Nakon spomenutih dokaza i diskusije o njihovoj autentičnosti vidimo da je drugo mišljenje graðeno na jačim argumentim. Vjerodostojni hadisi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao i praksa nekih ashaba ukazuju na osnovanost dženaze namaza u mezarju. Dženaza-namaz je vid dove mejjitu, te ju je dozvoljeno klanjati na ovom mjestu. Budući da se propisani i dobrovoljni namazi sastoje iz rukua i sedžde, za razliku od dženaze, šeriat je zabranio njihovo obavljanje na kaburu zatvarajući vrata širku. Meðutim, bolje je dženazu-namaz klanjati mimo mezarja zbog pretežne prakse Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a Allah najbolje zna.

Prvi put objavljeno: utorak, 01 Svibanj 2007 06:07

X