Vijestiiiiii

Prof. dr. Ferid Muhić, predsjednik BANU-a: Važan je integritet bošnjačkog naroda

207pregledi

Telefon predsjednika Bošnjačke akademija nauka i umjetnosti (BANU) prof. dr. Ferida Muhića jučer nije prestajao zvoniti. Muhiću stižu čestitke i poruke podrške iz cijelog svijeta. Čak i iz Beograda i Niša!

Prvi je to znak da se, ipak, među nezavisnim intelektualcima s cijelog Balkana poštuje odluka bošnjačke inteligencije da se okupi i na nacionalnom nivou te definira svoje djelovanje, posebno na afirmaciji bošnjačkog identiteta.

Smeta im alim

U razgovoru za “Avaz”, dan nakon Osnivačke skupštine BANU-a, akademik Muhić objašnjava da će sjedište Bošnjačke akademije biti u Sarajevu, gdje će ona uskoro biti službeno registrirana i inaugurirana, a ne u Novom Pazaru, gdje je u četvrtak osnovana.

– Akademija je bošnjačka i ja ne mogu zamisliti nešto što bi bilo bliže centru i više odgovaralo svim uvjetima, uključujući i infrastrukturne i intelektualne, nego što je to Sarajevo – kaže dr. Muhić.

Komentirajući jeftine komentare da su Bošnjačku akademiju osnovale “hodže”, odnosno islamski učenjaci, teolozi, profesor Muhić nas uvjerava da ne postoji “načelna averzija prema teolozima, već samo averzija prema islamskim teolozima i učenjacima”.

– Kao što ne postoji averzija prema institucijama, već bošnjačkoj nacionalnoj instituciji. To moramo razgraničiti. Ovdje, dakle, konkretno smeta islamski učenjak, alim, i bošnjačka akademija. Ne samo Srbi i Hrvati nego u okviru čitave evropske nauke, od renesanse i prosvjetiteljstva, naučni krug ulazi u direktnu saradnju s najvišim klerikalnim ili crkvenim krugovima. Od njih imaju direktnu podršku i pomoć. Mnogi od prvih i vodećih likova u danas najpoznatijim evropskim akademijama bili su biskupi i svećenici… Slično je i u Rusiji. To je svjetska praksa i nije ništa čudno – objašnjava Muhić.

Predsjednik BANU-a sa čuđenjem gleda na pitanja poput onoga zbog čega se osniva BANU ako već postoji Akademija nauka i umjetnosti (ANU) BiH.

– Metafora jeste, ali je isti smisao. Ako neko izgradi lijepu kuću, možete li razumjeti onoga koji kaže: “Zašto da još neko gradi lijepu kuću?!” Zašto praviti još lijepih slika ako je neko već napravio lijepu sliku ili, ako se uradi dobro djelo, zašto raditi još dobrih djela?! Mi ćemo raditi na misiji dobra. Kako može bilo ko reći zašto da radimo dobro kada već drugi rade dobro – pita se profesor Muhić.

Objašnjava da je cilj Bošnjačke akademije da radi na afirmaciji, prema njemu, najzapostavljenijeg naroda. Upozorava, primjerice, da je još posve normalno da se koristi izraz muslimani, a ne Bošnjaci. Također, ne prihvata se bosanski jezik.

– Zaista, jedini narod kojem je državnim ediktom oduzeto pravo na ime i ime jezika jesu Bošnjaci. Ja sam odrastao kao pripadnik grupe neopredijeljenih. Pri tome se očekivalo da se ta grupa počne opredjeljivati između Srba i Hrvata. Neopredijeljen znači biti neopredijeljen dok se ne opredijeliš. Bilo je jasno da se sve priprema za iščezavanje te grupe, tog naroda. Mi ćemo posebno raditi na afirmaciji ili reafirmaciji Bošnjaka. To nije izmišljanje novog imena, već afirmacija onoga koje je funkcioniralo stoljećima, kao i ime našeg jezika. Naša nacija je sistematski i institucionalno brisana. Bošnjaštvo je odumiralo i gasio se pojam bosanskog jezika – mišljenja je on.

Duhovne veze

Sramota je, dodaje, dokazivati bilo kome ko smo mi Bošnjaci. Jer, ni Srpska ni Hrvatska akademija ne objašnjavaju ko su Srbi i Hrvati.

– Zna se ko su Bošnjaci. Zamislite da Englezi objašnjavaju ko su – kaže Muhić.  

Posebno važnim akademik Muhić smatra afirmaciju i jačanje bošnjačkog jedinstva.

– Važan je unutrašnji integritet i kohezivnost bošnjačkog naroda. Moramo ga ujediniti nekim duhovnim vezama! Ima neka tajna veza, kao što kaže pjesma. Nad Bošnjacima se provodi, ne fragmentacija, već atomizacija. Jer, atom je taj koji se više ne može dijeliti. Dakle, žele da nas svedu na jedinke, da nas dovedu do elementarnih čestica, do pojedinaca koji nemaju ništa zajedničko i nisu dio integrativnih procesa. Naravno da je trend te atomizacije glavni razlog napada na osnivanje Bošnjačke akademije. Zato se ide na uništavanje bošnjačkog tkiva – zaključuje Muhić.

Irelevantna izjava Filandre

Muhić nije želio posebno komentirati stav dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof. dr. Šaćira Filandre da je naziv Bošnjačka akademija pretenciozan i da je to ustvari udruženje građana, da je njen značaj minoran i da iza svega stoje nekompetentni ljudi.

– Izjave bez osnova ne treba komentirati, treba ih ignorirati. Tu izjavu ću ignorirati, jer je irelevantna… Taj sindrom inferiornosti kod Bošnjaka vrlo je izražen i raširen. To je sindrom potrebe da se ulaguju onome ko je jači. Po modelu “kraju lađu” – smatra Muhić.

Zašto je Ferid zamijenjen s Fuadom

Zanimljivo je da je srbijanska državna agencija Tanjug u svojoj prvoj informaciji s osnivanja BANU-a u četvrtak zamijenila dr. Ferida Muhića s uglednim bošnjačkim intelektualcem, rahmetli dr. Fuadom Muhićem.

Fuad Muhić među prvima je digao svoj glas protiv Slobodana Miloševića i velikosrpskih aspiracija prema BiH. Njegovog teksta u zagrebačkom “Danasu” još se mnogi sjećaju. Nakon brojnih napada, između ostalog i u “Oslobođenju”, Muhić je teško ranjen u svojoj vikendici kod Sarajeva 1992. godine. To se, dakako, pokušalo prikazati kao samoubistvo.

(Avaz)