Vijesti

Politička kriza na kurdskom sjeveru Iraka

475views

Politički analitičari iz Kurdske regionalne uprave na sjeveru Iraka smatraju da političku krizu u toj regiji trebaju riješiti političke stranke koje su i najodgovornije za nju, a da uplitanje Irana i SAD neće donijeti željeno rješenje problema u vezi sa rješavanjem pitanja izbora predsjednika i drugih pitanja tamošenjeg političkog sistema, javlja Anadolu Agency (AA).

U intervjuu za AA, kurdski političar iz Erbila Mahmud Osman tvrdi da uključivanje Irana i SAD-a u pregovore o rješavanju političke krize na sjeveru Iraka neće donijeti ništa dobra za tu regiju jer te zemlje štite isključivo svoje interese.

“Otvaranje pitanja o načinu izbora predsjednika je dovelo do političke krize u Kurdskoj samoupravnoj regiji na sjeveru Iraka i sada se u to miješaju i strane zemlje. Smatram da pojavljivanje Irana i SAD za pregovaračkim stolom nije dobro. Oni gledaju svog interesa i pokušavaju realizirati neke svoje projekte tu. Oni nikada nisu rješavali naše probleme, već suprotno, dovodili su nas u bezizlazne situacije“, smatra Osman.

Ističući da su politička borba i nesuglasice između pet najjačih političkih stranaka u toj regiji Iraka dovele i do negativnih posljedica kada je u pitanju sektor sigurnosti, Osman je kazao da uplitanje stranaca u rješavanje unutrašnjih problema samo pokazatelj da su domaći političari neuspješni.

“Loš je znak da sa dosadašnjih pregovora nije bilo nikakvih rezultata. Na sastanku u Erbilu prisustvovali su predstavnici svih partija, te oni iz SAD-a i Ujedinjenih nacija. Strancu su upozorili da bi ova politička kriza mogla znatno ugroziti trenutnu međunarodnu borbu protiv terorističke organizacije ISIS“, kazao je Osman.

– Nužno donošenje novog ustava –

Ukazujući da u kurdskoj regiji na sjeveru Iraka trenutno funkcioniše vlast na dvije instance, Osman je kazao da Kurdska demokratska pratija (KDP) kontrolira Erbil i Dohuk, a da Patriotska kurdska unija (KYB) kontrolira Sulejmaniju. Tvrdi da političke stranke kontroliraju sva politička dešavanje, oružane snage i rad parlamenta ove samoupravne pokrajine, te da je situacija i dalje nepromijenjena.

“Jedini put rješavanje ove krize je prelazak sa partijskog upravljanja na sistem vlasti sa vladom na čelu. Neophodno je razdvojiti poslove po resorima. Što prije bi trebalo donijeti novi ustav. Neke partije jasno žele jačanje parlamenta, ali za uspjeh na tom polju je potrebno da rade svi politički lideri. Parlament u čijem sastavu su predstavnici svih političkih subjekata može rješavati pitanja u regiji, pa čak i birati njenog predsjednika“, kazao je Osman.

– Zaokupjeni krizom u regiji nijemi posmatrači reformi u Bagdadu –

Osvrnuvši se i na reformske procese koje je najavio irački premijer Hajdar al-Ibadi, Osman je kazao da on od dolaska na vlast nije učinio niti jedan konkretan korak ka rješavanju golemih problema u državi.

“Ibadi radi pod pritiskom šiitskog miljea i zato je i krenuo u reforme. Još nije napravio iskorak ka normalizaciji odnosa između šiita, sunita i Kurda. On želi uraditi nešto ozbiljno i zato polako i pomno sluša glas naroda“, kazao je Osman.

U kritičkom osvrtu na neke poteze vlade premijera Ibadija, Osman tvrdi da su Kurdi ostali bez nekoliko resora jer su kurdske političke partije zaslijepljene političkom krizom u svojoj regiji. Niko sa sjevera Iraka ne reagira na dešavanja i odluke u Bagdadu. Čak i kurdski zastupnici u parlamentu u Bagdadu su usredotočeni na međusobne razmjerice, a ne na interes naroda koji zastupaju“, kazao je Osman.

Predsjednik Kurdske samouprave na sjeveru Iraka Mesut Barzani nedavno je pozvao političke stranke na kurdskom području da nađu rješenje za “predsjedničku krizu”.

Barzanijev mandat istekao je 20. augusta. Mandat bi trebao biti produžen zbog odgođenih predsjedničkih izbora koji su do sada već trebali biti organizirani.

Kurdska demokratska stranka (KDP) na čijem se čelu nalazi Barzani, želi da njegov mandat bude produžen i da se predsjednik bira na direktnim izborima. Međutim, zastupnici Patriotske kurdske unije (KYB), Stranke islamske unije (KOMALA) i Pokreta za promjene (Gorran) protive se produženju Barzanijevog mandata. Ove tri stranke žele da se predsjednik bira indirektno u parlamentu regije.

Barzanija je za predsjednika Kurdske regionalne samouprave 2005. godine izabrao tamošnji parlament i na tu funkciju je 2009. godine reizabran i na direktnim izborima. Mandat mu je trajao do 2013. godine, međutim produžen je do 20. augusta 2015. godine. Parlament se sprema da ga opet produži. Stranke do sada nisu pronašle kompromis o pitanju produženja mandata.

(Anadolija)