Notice: Trying to get property 'post_excerpt' of non-object in /var/www/vhosts/minber.ba/httpdocs/wp-content/themes/bingo/templates/template_single_post.php on line 1022
Zdravlje

Pogled na blagodat zdravlja kroz prizmu islama

2.18Kpregledi
Piše: Pezić Elvedin

Islam je još prije hiljadu i četiri stotine godina ukazao na bitnost zdravlja i higijene, i istovremeno ponudio mnoge preventivne i alternativne mjere za očuvanje zdravlja koje su u velikom broju slučajeva potvrðene savremenom medicinom. Sve je to pokazatelj savršenstva ove vjere, potvrde da su njeni principi od Onoga Koji je stvorio čovjeka i Koji najbolje zna šta je to čovjeku potrebno kako bi lijepo i harmonično na ovom svijetu živio, ali i demant svima onima koji islam, kao vjeru života, smatraju adekvatnim isključivo vremenu kada je Kur’an objavljen, ali ne i današnjem vremenu.

Vjernik zna da je zdravlje je samo jedna u dugom nizu Allahovih blagodati kojima je Uzvišeni obdario veliki broj ljudi, ali istovremeno i svojevrsno iskušenje, da se vidi kako će se čovjek odnositi naspram ove blagodati. Kazao je Uzvišeni Stvoritelj: ”Sve što je na Zemlji Mi smo kao ukras stvorili da iskušamo ljude ko će se od njih ljepše vladati.”

Meðutim, ljudi su skoro uvijek kroz historiju, a naročito u današnjem vremenu, u kojem se sve gleda kroz prizmu materije i koristi, smatrali da je imetak nešto najbolje što čovjek može posjedovati, zaboravljajući da je blagodat zdravlja, pored imana, neprocjenjivo dunjalučko bogatstvo. Ali, kada se razbole i kada privremeno ili zauvijek izgube ovu Božiju blagodat, mnogi od njih spremni su da se odreknu svega što posjeduju samo da bi se izliječili. Problem je u tome što ljudi, većinom, nisu svjesni šta posjeduju sve dok to ne izgube. Arapska poslovica kaže: Zdravlje je kruna na glavama zdravih ljudi, vide je samo oni koji su bolesni.

Takoðer, zdravlje je jedna u dugom nizu blagodati koje mogu da se iskoriste na pozitivan, ali i negativan način. Zaista je žalosno kada vidimo da veliki broj ljudi zloupotrebljava ovu Allahovu blagodat i koristi je u činjenju onoga što mu je zabranio Onaj Koji mu je tu blagodat darovao. U vezi s tim Allahov poslanik Muhammed, a.s., u jednoj od svojih mudrih izreka kaže: ”Mnogi ljudi obmanjeni su u pogledu dvije blagodati: zdravlja i slobodnog vremena.”  I doista, većina ljudi danas ne koristi blagodat zdravlja, ali i ostale blagodati, onako kako to od njih njihova vjera zahtijeva. Dovoljno je samo navesti primjer ljudi koji blagodat vida koriste gledajući ono što im je vjerom strogo zabranjeno!?

Blagodat zdravlja je jedna od pet stvari čije je iskorištavanje posebno istakao Allahov Poslanik, savjetujući sljedbenike svog ummeta da se što bolje pripreme za polaganje računa na Sudnjem danu. Kazao je Allahov Poslanik: ”Iskoristi pet stvari prije nego što te zadesi drugih pet: život prije smrti, zdravlje prije bolesti, mladost prije starosti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti.” (Njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

Islam nas uči da budemo optimistični, da budemo zadovoljni blagodatima koje uživamo, makar te blagodati nama bile date u manjem obimu nego drugima. To je izuzetno bitan psihički momenat, koji će zasigurno polučiti mnoge korisne rezultate u čovjekovom životu. Kazao je Pejgamber, a.s.: ”Ne gledajte u one koji su vas pretekli, kojima je dato više nego vama, već gledajte u one koji su na nižem nivou od vašega, one kojima je dato manje nego vama.” čovjek treba da bude zahvalan Gospodaru i da ne zaboravi, iako ga Uzvišeni Allah iskuša uskraćivanjem neke blagodati, da je dosta onih koji su iskušani mnogo većim iskušenjima od njegovog . čovjek, ako mu umre dijete, treba da zna da je mnogo onih koji su izgubili dvoje ili više djece, a da ne spominjemo koliko je samo onih koji ne mogu uopće imati poroda. čovjek kojem amputiraju jednu nogu, neka se zapita koliko je onih koji uopće nemaju nogu. Takvo razmišljanje čovjeka će psihički ojačati, učinit će ga zadovoljnim, dati mu elana da nastavi živjeti i da se nosi sa svim iskušenjima koja ga zadese. Ako na sve to pridodamo činjenicu da je Allah obećao veliku nagradu svima onima koji se strpe na iskušenjima, to dodatno čovjeka motivira i čini ga ustrajnim u prakticiranju vjere. Kazao je Allahov Poslanik: ”Poželjet će oni koji su bili zdravi, na Sudnjem danu, da su njihova tijela isječena makazama i kliještima, kada vide kolike nagrade će dobiti oni koji su iskušavani na dunjaluku.” (Hadis je zabilježio imam Tirmizi od Džabira, r.a., njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.

Dakle, čovjekov odnos naspram svih blagodati, a posebno zdravlja, treba da se temelji na sljedećem:

Prvo: Ubjeðenje i priznanje da su blagodati dar Uzvišenog Allaha Njegovim robovima. Kazao je Uzvišeni Allah: ”Od Allaha je svaka blagodat koju uživate.” Ovakvo vjerovanje i ubjeðenje rezultirat će željom da se čovjek zahvali Onome Koji mu je podario sve te blagodati

Drugo: čovjek bi iz moralnih razloga, ali i zbog toga što je to imperativ Stvoritelja, trebao da govori o svim tim Allahovim blagodatima, izražavajući na taj način zahvalnost Onome od kojeg dolazi svako dobro. To je Allahova naredba sljedbenicima ovog ummeta. Kazao je Svevišnji: ”O blagodati Gospodara svoga kazuj!’

Treće: Zahvalnost Allahu na blagodatima, koju ćemo izraziti pokornošću u onome što Uzvišeni traži od nas i ostavljanjem onoga što nam je, zbog našeg dobra, zabranio. Zaista je nemoguće shvatiti ljude koji na svakom koraku krše Allahove granice, a toliko je blagodati kojima ih je baš On, Njihov Gospodar, obdario. Nije li to, najblaže rečeno, svojevrstan bezobrazluk!? Kada bi im neko učinio samo jednu uslugu, trudili bi se čitav život da mu se oduže. Pa zar Stvoritelj nebesa i Zemlje nije najpreči da Mu se odužimo na svim tim neizmjernim blagodatima?

Sada, nakon svega spomenutog, iskreno se zapitajmo kojoj kategoriji mi pripadamo: kategoriji onih koji se savjesno odnose prema ovoj blagodati ili kategoriji onih koji je zloupotrebljavaju, kršeći njome Allahove granice?

Zahvaljivanje Uzvišenom Allahu na blagodatima višestruko je korisno, kao što i nezahvalnost na blagodatima ima kobne posljedice. Naime, Uzvišeni Allah obećao je da će povećati Svoje blagodati onima koji budu zahvalni na onome što imaju. Kazao je Uzvišeni: ”Kad je Gospodar vaš objavio: ‘Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.'” Zato, ukoliko želimo da naš Gospodar poveća Svoje blagodati prema nama, zahvaljujmo Mu onda na postojećim blagodatima!

S druge strane, nezahvalnost Allahu na blagodatima, koja se najviše manifestira nepokornošću Uzvišenom u onome što traži od Svojih robova, biva razlogom umanjivanja Allahovih blagodati prema Njegovim robovima, ali i kažnjavanja glaðu i strahom. Rekao je Svevišnji Allah: ”Allah navodi kao primjer grad, bezbjedan i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah, zbog onoga što je radio, dao da iskusi i glad i strah.”

Naše društvo zadesilo je ovo iskušenje – glad i strah, stoga bismo morali cijeniti Allahove neizmjerne blagodati kojima nas obasipa. Ali i pored toga, neki su ljudi preko noći zaboravili na period rata i sve što im se dogaðalo u tim vremenima i iz toga nisu gotovo nikakvu pouku uzeli, zaboravili su kako je biti gladan, zaboravili su veoma brzo šta znači živjeti u strahu, iščekivanju. A, šta može biti teže od toga da jedno društvo iskusi ove dvije patnje – glad i strah!?


Pogled na blagodat zdravlja kroz prizmu islama (2. dio) 

Islamske preventive u očuvanju zdravlja

Islam je vjera koja svoje sljedbenike direktno i indirektno podstiče na istraživanja u svakom pogledu, što svakako obuhvata i područje medicine. Poznato nam je da je prvi ajet – ikre, koji je objavljen Allahovom Poslaniku, naredba općeg karaktera koja upućuje na izučavanje, istraživanje, ispitivanje, i svakako se odnosi i na istraživanje na polju medicine.

Takoðer, Allahov Poslanik je kazao: ”Allah nije dao niti jednu bolest a da za nju nije dao lijek, neko će ga znati, a neko neće, osim jedne bolesti.” ”Koja je to bolest?”, upitaše. ”Smrt”, odgovori Poslanik. (Hadis je vjerodostojnim ocijenio šejh Albani.) Ovaj hadis indirektno podstiče muslimane na istraživanje medicine, onoga što će koristiti čovječanstvu kada je u pitanju liječenje mnogih bolesti. Takoðer, ovaj hadis u srce svakog bolesnika ulijeva nadu da je njegova bolest izlječiva i da će već neko pronaći lijeka za nju, ukoliko nam već nije poznat. Taj psihički momenat, optimizam, zasigurno igra veliku ulogu u ozdravljenju bolesnika.

Takoðer, islam je vjera koja ne samo da je preporučila da čovjek traga za lijekom, već je naredila čovjeku da se liječi. To je ispravno poimanje islamskih propisa, jer čovjek prvo treba da poduzme sve što je u njegovoj moći, a zatim da se osloni na svoga Gospodara, da tek tada svoj slučaj prepusti Onome Koji, kada nešto želi, samo kaže: ”Budi” – i ono bude. Kazao je Allahov Poslanik, nareðujući da se liječimo: ”Liječite se, tražite lijeka za svoje bolesti, zaista Allah nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek, osim jedne bolesti: starosti.” (Ebu Davud, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

Dakle, islam nareðuje liječenje i traganje za lijekom, stoga je propisao i neke prevencije u cilju očuvanja čovjekovog zdravlja.

Danas, kada su otkrivene mnoge zarazne bolesti, medicina je ustanovila da mjesta i odjeli na kojima se liječe oboljeli od zaraznih bolesti treba da se izoliraju od drugih – stručni naziv karantin, kako bi se na taj način spriječilo širenje zaraznih bolesti. Islam nam je jasno, još prije toliko vremena, ukazao na tu činjenicu. Kazao je Allahov Poslanik: ”Kada čujete za koleru – kugu u nekom mjestu, a vi ste izvan tog mjesta, ne ulazite u njega, a oni koji su u njemu, neka ga ne napuštaju.” Iz ovog hadisa vidimo kako nam je islam na jednostavan način pojasnio način zaštite od zaraznih bolesti. Dakle, oni koji se ne nalaze u tom mjestu, neka ne dolaze u mjesto zaraženo bolešću, a oni koji su se zatekli u njemu, neka ne izlaze, kako time ne bi proširili bolest i na druga mjesta.

Takoðer, neophodno je spomenuti da je islam prije toliko vremena preporučivao obrezivanje – sunećenje, što je u nekim hadisima Allahovog Poslanika spomenuto i u imperativu. Kazao je Poslanik, a.s.: ”Pet stvari se ubraja u prirodna obilježja čovjeka: obrezivanje – sunećenje, brijanje dlaka oko stidnih mjesta – genitalija, skraćivanje brkova, rezanje noktiju i čupanje dlaka ispod pazuha.” (Buharija i Muslim)

Muslimani su često kroz historiju bili ismijavani zbog prakticiranja ovog segmenta islama, sve dok, Allahovom voljom, nije uznapredovala medicina i pojasnila da je obrezivanje višestruko korisno. Jer, koliko je samo opasnih bolesti koje nastaju kao plod zapostavljanja ovog islamskog propisa?! Napokon, i sam Zapad danas je shvatio, zahvaljujući napretku medicine, da se obrezivanjem sprečavaju mnoge raznih bolesti, te se danas u mnogim evropskim zemljama, odmah po roðenju djeteta, prakticira obrezivanje – sunećenje. Naravno, muslimanima su ove činjenice bile poznate još prije 14 vijekova, i to kao rezultat istinitosti zadnje Božije objave Kur’ana, a drugi su do ovih saznanja došli tek naučno-medicinskim otkrićem u novije vrijeme.

Bitno je spomenuti i da su mnogi protivnici obrezivanja postali njegovi najveći pobornici. Naime, američki doktor Vizvil, predsjednik odjeljenja za bolesti novoroðenčadi u Vojnoj bolnici u Vašingtonu, u jednom od svojih članka iz 90-ih napisao je: ”Godine 1975. bio sam najveći protivnik obrezivanja. Tada sam bio na strani onih koji su nastojali smanjiti procenat obrezivanja kod djece. Meðutim, istraživanja iz osamdesetih godina jasno pokazuju na povećan broj mokraćnih zapaljenja neobrezane djece. Kod takve djece povećana je opasnost hroničnog zapaljenja bubrega i otkazivanja bubrega u budućnosti. Nakon objavljivanja dodatnih istraživanja i testiranja naučnih studija koje su obavljene u ovom polju, došao sam do potpuno drugačijih rezultata i postao sam jedan od najvećih pobornika obrezivanja. Uvjeren sam da obrezivanje treba da bude rutinski zahvat kod novoroðenčeta”, završava svoj govor doktor Vizvil. Američka pedijatrijska akademija u potpunosti je povukla svoju preporuku koju je objavila 1975. godine, te je 1989. godine objavila novu u kojoj nedvosmisleno poziva i preporučuje obrezivanje svakog novoroðenčeta.

Takoðer, spomenuti doktor  Vizvil u jednoj od svojih studija spomenuo je da bi SAD uštedjele i do 900 miliona dolara godišnje samo ako bi obrezivali svako novoroðenče koje se rodi. Kako? činjenice ukazuju da će 10% do 15% djece koja nisu obrezana kao novoroðenčad biti podvrgnuta obrezivanju u ranom uzrastu usljed sužavanja fimoze (kožne kapice koja pokriva spolni organ). Operacija tada košta od dvije do pet hiljada dolara, što ne bi bio slučaj ukoliko bi se taj čin izveo neposredno nakon roðenja, kada troškovi ne bi prelazili cifru od 100 dolara.

Dakle, obrezivanje je zaštita od mnogih bolesti, što su pokazala brojna medicinska istraživanja:

– Obrezivanje novoroðenčeta štiti od raka spolnog uda. Kazao je dr. Šven: ”Rutinsko obrezivanje novoroðenčeta u potpunosti otklanja mogućnost pojave raka spolnog uda.”

– Obrezivanje novoroðenčeta štiti od spolnih bolesti. Dr. Fink spomenuo je u svojoj knjizi, koja je izdata davne 1988. godine, da 60 naučnih studija potvrðuje činjenicu da se spolne bolesti češće javljaju kod neobrezanih ljudi.

– Obrezivanje štiti od upale mokraćnih kanala kod djece. Ispitivanja koja su obavljena na oko pola miliona djece u Americi pokazuju da je mogućnost pojave upala mokraćnih kanala kod neobrezane djece deset puta veća nego što je to slučaj kod obrezane djece, a da ne i spominjemo druge bolesti koje nastaju zajedno sa upalom mokraćnih kanala!

– Rezultati dva posljednja ispitivanja na 8.000 muškaraca u Africi pokazali su da obrezivanje može smanjiti rizik od zaraze HIV-om, i to za čak 50 posto.

Hvaljen neka je Uzvišeni Stvoritelj, Koji je čitavom čovječanstvu ponudio ono u čemu je korist za njih, što je naravno dokazala i dokazuje savremena nauka.

Islam je svojim sljedbenicima takoðer naredio da koriste misvak, da njime čiste zube. Allahov Poslanik izrekao je skoro stotinu hadisa u kojima se spominje misvak i njegove vrijednosti. U nekim hadisima čak je preporučeno korištenje misvaka prilikom svakog abdesta i namaza, odnosno minimalno pet puta dnevno. Kazao je Allahov Poslanik: ”Da se ne bojim da ću otežati sljedbenicima svoga ummeta, naredio bih im da čiste zube misvakom prilikom svakog namaza – abdesta.” (Buharija i Muslim)

Korištenjem misvaka čovjek ima koristi i na ovome svijetu, kao što ćemo spomenuti, ali i na onom svijetu – zadovoljstvo Uzvišenog Allaha, a to je vjerniku dovoljna nagrada. Kazao je Allahov Poslanik: ”Misvakom se postiže čistoća zuba i zadovoljstvo Gospodara.” (Buharija – mualekan, i drugi, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

Danas, kada je tehnologija toliko uznapredovala, ljudi su shvatili šta znači čišćenje zuba. Koliko je samo bolesti koje su prouzrokovane oboljenjem zuba! Islam je na to svoje sljedbenike uputio prije 1400 godina, dok su to drugi počeli prakticirati tek kada su saznali koliko bolesti prouzrokuje oboljenje jednoga zuba. Takoðer, treba spomenuti da današnje paste za zube nisu ni približno korisne za zube kao što je to slučaj sa misvakom. Iako, naravno, islam ne zabranjuje čišćenje zuba četkicom i pastom za zube, nego to takoðer smatra pohvalnim. Savremena istraživanja potvrdila su da svjež misvak sadrži tečnost koja uništava preko dvadeset i pet različitih vrsta bakterija. Dejstvo ove tečnosti je kao dejstvo pencilina, traje više od pet sati nakon upotrebe misvaka, dok savremene paste za zube, u najboljem slučaju, djeluju dvadeset minuta nakon upotrebe.

Misvak je sredstvo koje preporučuju današnji stomatolozi iz više razloga. Naime, misvak djeluje poput abrazivnog sredstva, tj. razgraðuje plak i uklanja naslage sa zuba, njegovi sastojci pomažu da zubi ostanu prirodno bijeli, stvara se otpornost desni, njegovim svakodnevnim korištenjem jačaju se vlakna zadužena za čuvanje zuba u zubnoj čašici, uklanja neugodne mirise iz usne šupljine. Toliko je velika korist korištenja misvaka da je u velikom broju zapadnjačkih zemalja postalo uobičajeno da se misvaci prodaju u apotekama.

Takoðer, islam je u svome savršenstvu preventivno ukazao i na to da je posudu iz koje je pas lokao potrebno oprati sedam puta vodom i jedanput zemljom. Kazao je Poslanik: ”Posudu iz koje je pas lokao operite sedam puta vodom i jedanput zemljom.” (Buharija i Muslim)

Dugo su se godina mnogi nemuslimani ismijavali ovom postupku, a muslimani su ga prakticirali, znajući da sve što je od Tvorca nije uzalud. Savremena ispitivanja potvrdila su činjenicu da u pljuvački psa postoje bakterije koje su izrazito opasne za čovjekovo zdravlje, koje se ne mogu odstraniti sa posude iz koje je pas lokao, osim zemljom, i to zbog grubosti materije, kao i zbog sastojaka koje u sebi sadrži zemlja, a koji uništavaju te bakterije.

Islam je takoðer svojim sljedbenicima zabranio odreðene stvari, i to isključivo zbog njihove štetnosti. Muslimanima je strogo zabranjeno konzumiranje alkohola, a razumnom čovjeku nije uopće potrebno spominjati štete koje proizilaze iz konzumiranja alkohola. Kazao je Uzvišeni Allah, ukazujući čovjeku na ono što mu šteti: ”O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese meðu vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti!”

Islam je takoðer kategorički zabranio jedenje svinjskog mesa zbog mnogobrojnih šteta koje konzumiranje svinjetine prouzrokuje. Kazao je Svevišnji: ”On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah zaista prašta i milostiv je.”
Dakle, čovjeku je u osnovi zabranjeno sve ono što mu šteti, što je veliki pokazatelj savršenstva islama i njegove neizmjerne brige za čovjekovo zdravlje. Taj veličanstveni princip zasnovan je na mnogim argumentima, jedan od njih su riječi Poslanika: ”Nema štete niti nanošenja štete.” Sve što će štetiti čovjeku, nije mu dozvoljeno konzumirati.

Pogled na blagodat zdravlja kroz prizmu islama (3. dio) 

Osim preventivnih mjera u očuvanju zdravlja, islam podstiče i na alternativno liječenje  mnogih bolesti, a u današnje vrijeme dolazi do ekspanzije ove vrste liječenja. Tako ćemo naći da islam podstiče na liječenje čurekotom – crnim sjemenom za koje je Allahov Poslanik, onaj koji ne govori po hiru svome, kazao: ”Zaista je čurekot lijek za svaku bolest, osim za smrt.” (Buharija od Aiše, r.a.)

Allahov Poslanik, prije 14 stoljeća, ukazuje nam na korist ove biljke, a medicina je to u skorije vrijeme shvatila i dokazala. Savezna uprava za kontrolu lijekova i hrane Sjedinjenih Američkih Država odobrila je 1996. godine upotrebu ulja čurekota (Nigella sativa) za tretman kancerogenih oboljenja, sprečavanje neželjenih efekata hemoterapije i jačanje imunološkog sistema organizma.

Takoðer, islam je preporučio korištenje meda i ukazao sljedbenicima ovog ummeta na njegove koristi do te mjere da je Uzvišeni Allah to potvrdio u Svojoj plemenitoj Knjizi, kazavši: ”Gospodar tvoj je pčelu nadahnuo: ‘Pravi sebi kuće u brdima i u dubovima i u onome što naprave ljudi, zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga, poslušno!’ Iz utroba njihovih izlazi piće različitih boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmišljaju.” Allahov Poslanik kazao je o medu: ”Lijek je u troje…”, pa je spomenuo da je jedna od tri ljekovite stvari i med. (Buharija)

Savremena istraživanja spomenula su toliko koristi od meda da je skoro nemoguće pobrojati svaku od njih.

Islam je još na jednom mjestu ukazao ljudima na veoma plodonosan način liječenja – puštanje pokvarene krvi kupicom, tzv. hidžama. Allahov Poslanik spomenuo je u više hadisa korist od ovog načina liječenja. Kazao je Poslanik, a.s.: ”Zaista, najbolje čime se možete liječiti jeste puštanje pokvarene krvi kupicom – hidžama. Zaista je to jedan od vaših najkorisnijih lijekova.” (Muslim)

Svima nama poznato je da je krv glavni uzročnik bolesti u čovjekovom tijelu, a ovim načinom liječenja čovjek kao da filtrira i pročišćava svoju krv, što je zasigurno korisno za čovjekovo tijelo. Jedna ozbiljna studija koja govori o koristima hidžame – puštanja pokvarene krvi, spominje da hidžama efektivno djeluje u liječenju više od devedeset vrsta bolesti, gdje su nabrojane mnoge bolesti s kojima se veliki broj ljudi današnjice svakodnevno susreće, a to su: problemi sa pritiskom, upale bubrega, oboljenja srca, problemi sa mokraćnim kanalima, oboljenja prostate, problemi sa šećerom u krvi, problemi sa gastritisom, glavobolje i mnoge druge bolesti koje su spomenute u studijama koje govore o koristima ovog načina liječenja.

Rezime: Islam je vjera koja zdravlje smatra jednom od najvećih Allahovih blagodati, stoga podstiče čovjeka da bude zahvalan svome Stvoritelju na toj blagodati tako što čovjek svoje zdravlje neće ugrožavati i dovoditi u pitanje zabranjenim stvarima, poput alkohola, droge, prostitucije itd.

Takoðer, islam je još prije 14 stoljeća ukazao na mnoge preventivne mjere koje imaju za cilj očuvanje čovjekovog zdravlja, a koje su, u velikom broju slučajeva, naknadno potvrðene od strane savremene medicine.
Hvaljen neka je Onaj Koji je objavio Kur’an i poslao Poslanika kao milost svjetovima, Onaj Koji je ukazao čovječanstvu na svako dobro i podstakao ga na njegovo činjenje, ali i upozorio na svako zlo, te zabranio njegovo činjenje, a sve u cilju postizanja jedne zdrave sredine, sklada i harmonije.

 
Prvi put objavljeno: četvrtak, 21 Veljača 2008 23:16 (1 dio), utorak, 11 Ožujak 2008 06:10  (2 dio) i srijeda, 02 Travanj 2008 08:34 (3 dio)