Preveo: Edin Draganović
Američki zračni napadi protiv Islamske države Iraka i Sirije počeli su početkom avgusta. Ta organizacija se povukla zbog tih napada, koji su podržani od strane iračke vojske, kurdskih boraca i plemenskih snaga na terenu.
Ovi napadi su izvršeni tek nakon što je novi premijer zamijenio Nouri al-Malikija, čija je politika pomogla rastu IDIŠ-a. Ta organizacija je lahko zauzela Mosul, drugi po veličini irački grad, 10. juna. To je ojačalo njihovu moć, što dovodi do toga da njen lider, Abu Bakr al-Bagdadi, objavljuje osnivanje islamskog hilafeta.
Povlačenje IDIŠ-a u Iraku
Kurdski borci, Pešmerge, povratili su kontrolu nad branom kod Mosula 16. avgusta nakon što je IDIŠ istu zauzeo ranije tog mjeseca. Zajedničke snage, uz podršku američkih zračnih napada, također su razbili opsadu IDIŠ-a nad većinski šiijskim gradom Amerli. Pešmerge i šiijske milicije zauzele su grad Sulejmana Beik, južno od Kirkuka, 1. septembra, kao i grad Yengejeh. Iračka vojska također pokušava da preuzmu grad Tikrit.
Američke zračne snage napale su utvrde IDIŠ-a u kršćanskom gradu Telkaif, udaljenom 15 kilometara od Mosula. Pešmerge se pripremaju za ulazak u taj grad, dok se borci IDIŠ-a povlače iz nekih područja u Mosulu. Pešmerge su potpuno opkolile grad Jalawla u pokrajini Diyala. Također su odbili trostrani napad na većinski turkmenski grad Tuz Khormato.
Međunarodne akcije
Trećeg septembra, američki predsjednik Barack Obama naredio je slanje oko 350 vojnika u Bagdad radi zaštite američke ambasade. On je također odlučio poslati visokog zvaničnika na Bliski istok “da izgradi jače regionalno partnerstvo” kako bi se suočili sa IDIŠ-om. Kao razlog tome navode se povećani strahovi nad životima Iračana i stranaca u područjima pod kontrolom IDIŠ-a.
Ujedinjani narodi su početkom septembra objavili da je broj ubijenih u Iraku tokom augusta 1.420, sa 1.370 ranjenih. Naveli su i da je 600.000 raseljenih. Vijeće UN-a za ljudska prava pristalo je poslati istražni tim u Irak, jer je IDIŠ optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Njemačka je 31. avgusta sapoštila da je poslala dovoljno oružja i vojne opreme za opremanje 4.000 kurdskih boraca. Ovaj potez odstupa od njemačke politike još od Drugog svjetskog rata da ne šalje oružje u zone sukoba. Također, 31. avgusta je australijski premijer Tony Abbott rekao da će se njegova zemlja pridružiti Kanadi, Italiji, Francuskoj, Britaniji i Sjedinjenmh Američkim Državama u dostavljanju oružja i humanitarne pomoći, i da će opskrbljivati kurdske snage u borbi protiv IDIŠ-a na sjeveru Iraka.
Istog dana, kurdski sigurnosni zvaničnik je rekao da američki zračni napadi utiru put za povlačenje IDIŠ-a iz Mosula. To je u korelaciji sa izvještajima da je Bagdadi, samoproglašeni halifa, pobjegao u Siriju nakon američkih zračnih napada na uporišta IDIŠ-a u Iraku, što je natjeralo njegove borce da se povuku iz Zumara i oko granica Erbila, glavnog grada iračkog Kurdistana.
Očevici su rekli da su članovi te organizacije u Mosulu počeli da se uklapalaju sa stanovnicima grada. Time postaju teža meta za napade.
Zaključak
IDIŠ-ova zvjerstva protiv etničkih i vjerskih manjina u Iraku – kao što su jezidije u planini Sinjar i kršćani u Mosulu – i pogubljenja američkih novinara James Foley i David Sotloff, bili su poslednja slamka za međunarodnu zajednicu.
Američki zračni napadi i međunarodna vojna podrška iračkoj vojsci i Pešmergama su samo početak rata za uništenje IDIŠ-a.
Međutim, veliki problem i dalje ostaje poraziti tu organizaciju u Siriji, gdje je vladina politika dozvolila da se ova organizacija proširi kako bi izobličila sirijsku revoluciju. Hoće li Zapad podržati umjerenu sirijsku opoziciju u konfrontaciji sa IDIŠ-om? Možda je ovo dio slagalice koji nedostaje.
Preveo i prilagodio: Edin Draganović
Institut za studije Al-Arabiya
(Minber.ba)
