Dawa

Oštroumnost

622pregledi
Priredio: Suad Drpljanin

Oštroumnost i pronicljivost su osobine koje krase svakog onoga ko ih posjeduje. One su neophodne skoro kod svakog ovodunjalučkog posla kojim se ljudi bave. To je slučaj i sa najboljim ovodunjalučkim poslom, tj. pozivanjem u Allahovu, dželle šanuhu, vjeru.

Allah, dželle šanuhu, u prijevodu značenja kaže: ‘’Reci: ‘Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajući jasne dokaze (s oštroumnošću ), ja i svaki onaj koji me slijedi, i neka je hvaljen Allah, ja Njemu nikoga ne smatram ravnim.” (Jusuf, 108)

Oštroumnost i pronicljivost u da’vi obuhvataju dvije stvari, a to su znanje i vjerovanje. Pa onaj koji posjeduje šerijatsko znanje i vjeruje u Allaha, a pridržava se i slijedi sunnet najodabranijeg čovjeka, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, taj posjeduje oštroumnost i pronicljivost u da’vi. Oni koji sastave znanje sa imanom (vjerovanjem), takve će Allah, dželle šanuhu, uzdignuti na visoke stepene, jer Uzvišeni, u prijevodu značenja, kaže: ‘’O vjernici, kad vam se kaže: ‘Načinite mjesta drugima tamo gdje se sjedi’ – vi načinite, pa i vama će Allah mjesto načiniti; a kad vam se rekne: ‘Dignite se’ – vi se dignite, i Allah će na visoke stepene uzdignuti one meðu vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. – A Allah dobro zna ono što radite.’’ (El-Mudžadela, 11)

Imam Kurtubi kaže da to znači da će Allah, dželle šanuhu, uzdignuti one koji imaju znanje nad onima koji vjeruju ali nemaju znanja, ali samo ako budu radili po tom znanju. (Tefsirul-Kurtubi, 17/299)

Isto tako oštroumnost je i domišljatost, širokovidnost,  ubjeðenje (jekin), posjedovanje jasnih dokaza i tome slično.

 Ibn Kesir o Allahovom, dželle šanuhu, govoru: ‘’Reci: ‘Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajući jasne dokaze (s oštroumnošću ), ja, i svaki onaj koji me slijedi, i neka je hvaljen Allah, ja Njemu nikoga ne smatram ravnim’” (prijevod značenja Jusuf, 108), kaže sljedeće: ‘’To je pozivanje u šehadet (svjedočenje) da je samo Allah, dželle šanuhu, istinski Bog, Koji je jedan i Koji nema sudruga, pozivanje k Allahu, dželle šanuhu, sa oštroumnošću, ubjeðenjem i sa jasnim dokazima, onako kako je to činio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i kako to treba da čini svaki onaj koji ga u tome slijedi.’’ (Tefsir Ibn Kesir, 2/496)

Sfere oštroumnosti u da’vi

Skoro da nema pitanja vezanog za pozivanje ljudi ka Allahu, dželle šanuhu, a da pri tome nije prijeko potrebno upotrijebiti oštroumnost. Mi ćemo ovdje spomenuti samo neke sfere za koje je oštroumnost neophodna u da’vi.

1. Oštroumnost pri odabiru u šta se poziva.

To je pozivanje u vjeru kroz njena tri načela: islam, iman i ihsan. Pa će se zadržati na njenim temeljima, obavezama (farzovima), granicama (zabranjenim stvarima) kako svojim govorom tako i djelima.

Prenosi se od Ebu Hurejre da je rekao: Jednog dana Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedio je meðu narodom kada mu priðe jedan čovjek te ga upita: ‘’Šta je to iman?’’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: ‘’Iman je da vjeruješ u Allaha i Njegove meleke i u susret sa Njim i u Njegove poslanike i da vjeruješ u proživljenje.’’ Pa ga opet upita: ‘’A šta je islam?’’ Odgovori mu: ‘’Islam je da obožavaš Allaha i da Mu ne pripisuješ druga, da klanjaš, da daješ zekat i da postiš ramazan.’’ On ga opet upita: ‘’Šta je to ihsan?’’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu odgovori: ‘’Da obožavaš Allaha kao da Ga vidiš, jer ako ti Njega ne vidiš, On tebe zaista vidi.’’ Zatim ga upita: ‘’Kada će biti Sudnji dan?’’ On mu odgovori: ‘’Upitani ne zna ništa više od onoga koji je pitao, ali ću te obavijestiti o njegovim predznacima: kada robinja rodi sebi gospodara i kada se čobani deva budu natjecali u izgradnji, a o pet stvari samo Allah ima znanje.’’ (Muttefekun alejhi) Kada je ovaj čovjek otišao, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je da je to bio Džibril, alejhis-selam, i  da je došao da ih poduči vjeri.

Vidimo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sve ove stvari nazvao vjerom, te isto tako primjećujemo kako je Džibril, alejhis-selam, odabrao najbitnije stvari te o njima pitao. Dakle, svaki onaj koji poziva ka Allahu, dželle šanuhu, mora da bude oštrouman i pronicljiv te da zna koji su to prioriteti u koje treba da poziva, jer u slučaju da ne shvati prioritete vjere, okupirat će se stvarima koje su nebitne te će tako zalutati i odvesti i druge u zabludu.

2. Oštroumnost pri izboru načina na koji će pozivati.

Veoma je važno izabrati pravi način na koji će se pozivati ljudi ka Allahu, dželle šanuhu, a to će postići samo ako bude dobro poznavao realno stanje vremena i prostora u kojem se nalazi. Isto tako mora da poznaje stanje u kome se nalaze oni koje poziva, jer svaki govor nije za svakoga. Mudar je onaj daija koji zna gdje i šta treba reći i koji zna upotrijebiti najljepše primjere i na najprimjereniji način nešto objasniti. Allah, dželle šanuhu, nam je objasnio načine na koje treba da pozivamo, pa Uzvišeni u prijevodu značenja kaže: ‘’Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepši način raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na pravom putu.’’ (En-Nahl, 125) Mudrost je postaviti svaku stvar na njeno mjesto.

Jedna od najboljih metoda u da’vi je metoda buðenja želje kod osobe i u isto vrijeme opominjati. Dakle, svakom čovjeku potrebno je da mu se probude njegove želje i da se obraduje, ali isto tako je potrebno i da se upozori na suprotno, tj. ako se ne bude pridržavao vjere koje ga kazne čekaju. Na ovaj način Uzvišeni je opisao Svoje poslanike, sallallahu alejhi ve sellem, pa je u prijevodu značenja rekao: ”Mi objavljujemo tebi kao što smo objavljivali Nuhu i vjerovjesnicima poslije njega, a objavili smo i Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu i unucima, i Isau, i Ejjubu, i Junusu, i Harunu, i Sulejmanu, a Davudu smo dali Zebur – i poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i poslanicima o kojima ti nismo kazivali – a Allah je sigurno s Musaom razgovarao – o poslanicima koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. A Allah je silan i mudar.” (En-Nisa, 163-165)

Oštrouman daija treba da je blag i da olakšava ljudima jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,   rekao: ‘’Zaista ste poslani da olakšavate, a ne da otežavate.’’ (Buharija)

Dakle, daija mora da vodi računa da olakšava ljudima tamo gdje je dozvoljeno korištenje olakšica, a nikako ne smije otežavati jer bi se većina ljudi udaljila od njega.

3. Oštroumnost pri spoznaji stanja onih koji se pozivaju.

Svaki daija mora dobro da poznaje stanje onih koje poziva. Treba dobro da procijeni njihovu kulturu, njihove običaje, šta prihvataju, a šta ne, šta odgovara njihovoj naravi itd. Najbolji primjer za sve ovo nam je najodabraniji i najbolji od svih Ademovih potomaka – Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem.   Allah, dželle šanuhu, obdario je Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, oštroumnošću, što se najbolje vidi iz metoda njegovog odgoja.
Tako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio shodno stepenu razumijevanja onih kojima se obraćao i nareðivao svojim sljedbenicima da to čine, a u tom smislu Alija, radijallahu anhu, rekao je: “Govorite ljudima ono što razumiju. Zar želite da odbiju riječi Allaha i Njegova Poslanika?” (Buharija)

Veoma je važno da se pazi na ono šta se govori običnom čovjeku, jer ako mu kažeš nešto što njegov razum ne može da prihvati ili ne može da shvati, onda ga to može veoma lahko odvesti u kufr (nevjerstvo).

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tolerisao je beduinu, koji je bio grub po svojoj naravi, ono što nije tolerisao civilizovanom čovjeku.

Način njegovog, sallallahu alejhi ve sellem, ophoðenja sa ženama bio je drugačiji od načina ophoðenja sa muškarcima, zato što je žena po svojoj prirodi osjetljivija i nježnija. One koji su tek primili islam tretirao je drugačije od onih koji su to prije učinili. Različito se odnosio prema onome ko je imao lošu namjeru u odnosu na onoga koji je imao dobru namjeru itd.

Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘’Svakom čovjeku dajte mjesto koje zaslužuje. (Muslim) Isto tako prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘’Ako vam doðe plemenit čovjek, ugostite ga.’’ (Ibn Madže)

Govoreći o tome kako treba voditi računa kome se šta govori, Ibn Mes’ud, radijallahu anhu, rekao je: ‘’Nećeš reći ljudima nešto novo, što neće shvatiti, a da ih to neće odvesti u smutnju (fitnu).’’ (Muslim)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govoreći o omladini, a vodeći računa, pri tome, u kakvom se stanju omladina obično nalazi, tj. da to razdoblje karakteriše povećana strast, rekao je: ‘’O omladino, ko od vas može da se oženi neka to i učini, jer je to bolje za njegov pogled i sigurnije za njegov spolni organ, a ko ne može da se oženi neka posti jer mu je post zaista štit.’’ (Buharija)

Nema sumnje da je poznavanje ove i ostalih osobina koje su krasile Poslanika, s.a.v.s, jedan od najboljih načina da se one naðu u našoj praksi i da nam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uistinu postane najveći uzor na svakom koraku našeg života.

Svaki musliman treba obratiti pažnju na spomenuto, a posebno daija mora biti razborit i oštrouman, kako bi mogao brzo primijetiti svaku sitnicu na onome koga poziva i odabrati najbolji metod za unapreðenje njegovih pozitivnih osobina i liječenje njegovih negativnih osobina. Mora biti u stanju prepoznati tajne njegove nutrine pomoću njegovog izgleda i ponašanja, biti svjestan razlika meðu ljudima, kako bi mogao izabrati za svakoga ono što mu najviše odgovara.

Molim Allaha, dželle šanuhu, da nas učini od onih koji će imati i koristiti oštroumnost pri pozivanju u Njegovu vjeru. Amin!

Prvi put objavljeno: nedjelja, 29 Lipanj 2008 09:44