Novi predsjednik Francuske Francois Hollande je ponovio da će se francuske trupe povući do kraja 2012. godine, skoro dvije godine prije nego što je predviđeno.
NATO planira brigu o sigurnosti u Afganistanu prepustiti državnim snagama krajem 2014. godine.
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai je izjavio da je svjestan svojih odgovornosti. Neke članice NATO-a su obećale da će pružiti svu moguću pomoć afganistanskim snagama u borbi protiv talibana.
Sa samita su u svijet poslate dvije različite poruke. Javnosti se daje do znanja da se za sve članice NATO-a misija u Afganistanu privodi kraju, ali i da saveznici neće u potpunosti napustiti ovu zemlju nakon povlačenja trupa 2014. godine.
Sastanak se nastavlja i danas, a glavno pitanje će biti koliko novca je potrebno za podržavanje Afganistana i ko će platiti. Razgovarat će se i sa predsjednikom Pakistana Asifom Alijem Zardarijem o ponovnom otvaranju ruta snabdijevanja kroz ovu zemlju.
“Nećemo žuriti sa odlaskom. Naš cilj, naša strategija i naš raspored ostaju nepromijenjeni”, kazao je Anders Fogh Rasmussen, generalni sekretar NATO-a.
Obama je upozorio na “velike izazove koji slijede” i pozvao lidere na “sakupljanje resursa”.
“Isto onako kako smo se žrtvovali za našu zajedničku sigurnost, tako ćemo zajedno stajati u našoj odluci da završimo ovu misiju”, kazao je Obama.
Samitu prisustvuje više od 50 lidera, uključujući predsjednike 28 članica NATO-a.
Osim Hollandea, još nekoliko lidera je pod pritiskom da što prije povuku svoje snage iz Afganistana.
Međutim, Rasmussen je rekao da su takvi potezi dio plana. “Trenutno smo u procesu postepenog prepuštanja odgovornosti za sigurnost narodu Afganistana, a taj proces će biti završen 2014. godine. Za vrijeme tog procesa će se povući sve trupe i sa direktne borbe će se preći na podršku”, izjavio je Rasmussen za BBC.
Neke zemlje, među kojima su SAD, Australija, Velika Britanija i Njemačka, su već obećale da će dati svoj doprinos u finansiranju afganistanskih snaga nakon povlačenja NATO-a. Očekuje se da će SAD plaćati pola dogovorene sume, koja iznosi četiri milijarde dolara godišnje.
Pored razgovora sa Pakistanom o otvaranju ruta za snabdijevanje, na samitu će se govoriti i o mogućem postavljanju protiv raketnog štita u Evropi, čiji bi cilj bio odbrana od mogućih prijetnji iz Irana.