Američki predsjednik Barack Obama izjavio je da će razmotriti ponudu Rusije da Sirija stavi svoje hemijsko oružje pod međunarodni nadzor, te da bi vojni udari mogli biti “apsolutno” odgođeni ako se to dogodi.
U međuvremenu, prvo glasanje u američkom Senatu o nacrtu rezolucije kojom bi se predsjedniku Baracku Obami odobrila vojna intervencija u Siriji, odgođeno je zbog “međunarodnih diskusija”, rekao je predsjednik demokratske većine Harry Reid.
Ovo glasanje, koje će omogućiti da se dobije predodžba o razmjerima podrške intervenciji u gornjem domu Kongresa je etapa koja nužno prethodi nastavku rasprava, predlaganju amandmana i eventualnom konačnom prihvaćanju rezolucije koje bi se u Senatu moglo dogoditi do kraja sedmice.
Glasanje je bilo predviđeno za srijedu, ali je Reid u noći s ponedjeljka na utorak saopćio da je odgođeno.
‘Ruska ponuda nakon američke prijetnje’
U intervjuu za CNN, Obama je kazao da je ruski plan “potencijalno pozitivan razvoj događaja”, dok je za NBC rekao da bi on mogao biti “bitan pomak”.
“Tražio sam od [američkog državnog sekretara] Johna Keryja da direktno razgovara sa Rusima i ovo utvrdi, pa ako možemo putem diplomatskih napora doći do rješenja koje daje međunarodnoj zajednici potvrđeno primjenjiv mehanizam za problem hemijskog oružja u Siriji, ja sam za to”, kazao je Obama za PBS.
Međutim, u intervjuu za NBC, naglasio je da do ruske ponude ne bi došlo da “SAD nije ozbiljno zaprijetio vojnim udarom”.
Demokratski senatori Dianne Feinstein i Carl Levin izdali su saopćenja u kojima traže da se razmotri ruski prijedlog.
Rezolucija koju je prošle srijede donio vanjskopolitički odbor Senata predviđa da se trajanje bilo kakve vojne intervencije u Siriji ograniči na 60 ili eventualno na 90 dana i da se predsjedniku zabrani slanje kopnenih snaga.
Neodlučni senatori
Od 100 senatora, 24 su se dosad izjasnila za intervenciju u Siriji, 20 je protiv a 56 je još neodlučno, po evidenciji New York Timesa u ponedjeljak.
Predstavnički dom, koji kontroliraju republikanci, nije još odredio vremenski raspored glasanja, rekavši samo da će to biti “za dvije sedmice”, prenosi Hina.
Sjedinjene Države su pozitivno, ali i s oprezom, ocijenile u ponedjeljak ruski prijedlog kojim bi se sirijsko hemijsko oružje stavilo pod međunarodni nadzor, izrazivši ujedno sumnju u nakane režima Bashara al-Assada.
Tony Blinken, pomoćnik savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika rekao je na dnevnoj konferenciji u Bijeloj kući da njegova zemlja želi “pobliže proučiti” prijedlog Moskve.
“Pozitivno bismo ocijenili odluku i akciju Sirije da odustane od svog hemijskog oružja”, dodao je, istaknuvši da je ovakvu promjenu potaknula američka prijetnja udarima na Assadov režim.
Njegov kolega Ben Rhodes, također pomoćnik savjetnika za nacionalnu sigurnost, rekao je nešto ranije da je njegova zemlja spremna razgovarati s Rusijom kako bi utvrdila je li njen prijedlog o stavljanju sirijskog hemijskog arsenala pod kontrolu dostojan povjerenja.
‘Važna etapa’
Eventualna odluka Sirije da se odrekne svog hemijskog arsenala bila bi “važna” etapa, rekla je u ponedjeljak bivša američka državna sekretarka Hillary Clinton, nakon susreta s predsjednikom Obamom u Bijeloj kući.
“Ako režim [u Damasku] odmah stavi svoje zalihe pod međunarodnu kontrolu, o čemu je državni sekretar [John] Kerry razgovarao s Rusima, bila ti to važna etapa. No to ne može biti još jedna izlika za odgodu ili opstrukciju”, upozorila je Clinton.
Bijela kuća je saopćila u ponedjeljak da se još 14 zemalja pridružilo apelu za “snažan međunarodni odgovor” ratu u Siriji, koji je na margini samita G20 u petak uputilo 11 zemalja.
Nove potpisnice su Albanija, Njemačka, Hrvatska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Estonija, Honduras, Mađarska, Kosovo, Letonija, Litvanija, Maroko, Katar i Rumunija, prenosi Fena.
Bijela kuća je u petak, za vrijeme samita G20 u Sankt Peterburgu, objavila apel kojem se osim SAD-a odazvalo deset zemalja osudivši “najoštrije napad hemijskim oružjem u predgrađima Damaska 21. augusta, u kojem je bilo više stotina mrtve djece, žena i muškaraca”.
(AJ Balkans)
