Vijesti

New York Times: Kina sve jača i u 'američkom dvorištu'

644views

Veći dio protekle decenije SAD su obraćale malo pažnje na Latinsku Ameriku. Umjesto toga, usmjerile su se na jačanje privrednih, vojnih i diplomatskih veza sa Azijom, kao dio strategije administracije tadašnjeg predsjednika Baraka Obame da bi se suzbio uticaj Kine.

Od kako je Donald Tramp ušao u Bijelu kuću, SAD napuštaju taj pristup, povlače se iz trgovinskih sporazuma sa pacifičkim državama, a najbližim saveznicima u Aziji zamjeraju zbog tereta koji je Vašington preuzeo na sebe radi njihove bezbjednosti.

Za sve to vrijeme, Kina je diskretno sprovodila svoj dalekosežni plan širom Latinske Amerike, piše “New York Times” i kao primjer navodi kontrolnu stanicu za satelitske i svemirske misije koju je kineska vojska izgradila u Argentini.

Ta svemirska stanica u Patagoniji, vrijedna 50 miliona dolara, počela je da radi u martu, kao dio kineskog ambicioznog plana da pošalje ekspediciju na tamnu stranu Mjeseca. Njena satelitska antena sa tanjirom visoka je kao 16 spratova i teška 450 tona.

Prema pisanju lista, to je najuočljiviji simbol nastojanja Pekinga da transformiše Latinsku Ameriku prema svojim potrebama što, međutim, direktno podriva političku, ekonomsku i stratešku moć SAD u tom regionu.

“New York Times” piše da je sporazum o izgradnji stanice postignut “u tajnosti”, u vrijeme kada su Argentini očajnički bile potrebne investicije, i navodi da postoji zabrinutost da bi se njome, iako je definisana kao civilna, mogli ojačati kapaciteti Kine da prikuplja obavještajne podatke na zapadnoj hemisferi.

U vrijeme kada su SAD smatrale neupitnim svoj primat u Latinskoj Americi, svom takoreći “dvorištu”, Kina je tamo širila trgovinu, davala povoljne kredite, gradila ogromne infrastrukturne projekte, jačala vojne veze i za sebe obezbijedila mnoge resurse u tom dijelu svijeta.

Nastup Pekinga dogodio se u povoljnom trenutku. Kineski apetit za naftom, gvožđem, sojom i bakrom iz regiona pomogao je da se Latinska Amerika zaštiti od najgorih posledica globalne finansijske krize. Kina im je pomogla i postigla sporazume koji i u narednim decenijama cementiraju njenu ulogu kao centralnog igrača u tom delu sveta.

Trgovina između Kine i zemalja Latinske Amerike i Kariba prošle godine dostigla je 244 milijarde dolara, dvaput više nego deceniju prije toga. Od 2015. godine Kina je pretekla SAD kao najveći trgovinski partner Južne Amerike.

Frenk Rouz, pomoćnik američkog državnog sekretara u vrijeme Obame, za “New York Times ” kaže da postoji zabrinutost jer Kina razvija sofisticiranu tehnologiju za ometanje i uništavanje satelita. To čine, tvrdi on, kako bi otupjeli američku vojnu prednost, koja je u velikoj mjeri rezultat prednosti u svemiru.

Kada je dogovorena izgradnja svemirske stanice u Patagoniji, Argentini je bio neophodan novac da bi otplatila milijarde dolara dugova. Kina joj je ponudila 10,2 milijarde dolara za stabilizovanje valute i obećala još toliko za revitalizaciju zapuštene mreže željezničkih pruga.

Zauzvrat, tražili su lokaciju sa koje bi mogli da, i sa te strane zemljine kugle, prate svoje satelite, prije nego što pošalju ekspediciju na Mjesec. Ukoliko bi bila uspješna, ta misija mogla bi da bude prekretnica u istraživanju svemira, a potencijalno bi utrla put za eksploataciju helijuma 3, za koji naučnici veruju da će omogućiti reviolucionarno čist izvor energije, piše “New York Times “.

List ukazuje i na još neke korake koje su Kinezi preduzeli, a koji su iznenadili Pentagon. U oktobru 2015. ugostili su ministre odbrane 11 latinoameričkh zemalja na 10-dnevnom forumu posvećenom vojnoj saradnji. Kopirajući ono što Amerikanci rade širom svijeta, oni su organizovali i zajedničke vojne vježbe, čak i mornaričke u vodama Brazila i Čilea. Ti konakti omogućili su i prodaju kineske vojne opreme.

Ivan Elis, sa američkog vojnog koledža u Pensilvaniji, kaže da Kina, dok sledi tu saradnju, jednim okom gleda ka SAD, odnosno ka mogućnosti izbijanja sukoba sa Amerikancima.

“Kina sebe pozicionira u svijetu koji će biti bezbjedan za razvoj Kine. Ako govorimo o svijetu u 2049. godini, iz perspektive Latinske Amerike, Kina je neosporno pretekla SAD kad se radi o apsolutnoj moći i veličini. Iskreno, ako bi se se odvijao neki konflikt, došli biste do tačke da ne možete isključiti mogućnost da kineske snage operišu iz baza u tom regionu”, kaže Elis.

Svega nekoliko nedjelja pošto je kineska svemirska stanica proradila, SAD su objavile da finansiraju izgradnju centra za hitne situcije, takođe u Patagoniji, tvrdeći da te dve stvari nisu u vezi.

I dok Trampova administracija tek treba da artikuliše jasnu politiku prema zapadnoj hemisferi, Vašington je već poslao upozorenja zemljama tog dela sveta da ne budu suviše bliske sa Kinom.

“New York Times “, međutim, prenosi i izjavu Žorža Arbaša, iz brazilskog ministarstva za planiranje, da je “nepredvidljivost” Vašingtona onemogućila jače partnerstvo SAD i Latinske Amerike, dok je Kina bila daleko jasnija kada se radi o njenoj viziji.

(Tanjug)