Hadis

Nema štete niti nanošenja štete

1.1kviews

Preveo: Mithad R. Ćeman, student Medinskog univerziteta
Nevevijev hadis br. 32: Prenosi se od Ebu Seida S’ada b. Malika b. Sinana el-Hudrija, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema štete niti nanošenja štete.” (Bilježe: Ibn Madže, 2341; Ahmed u El-Musnedu, 1/313; Ebu J’ala u svom Musnedu, 4/397; Et-Taberani u El-Kebiru, 11086 u hadisu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, dok ga u hadisu od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, bilježe El-Hakim u El-Mustedreku, 2/66; Ed-Darekutni u svom Sunnenu, 3/77; El-Bejheki u El-Kubra, 6/69; i bilježi Malik u El-Muvetti kao mursel predaju, 2/745. Hadis je dobar / hasen jer postoje mnogobrojne predaje koje pojačavaju jedna drugu)

Komentar:
Sa aspekta seneda – lanca prenosilaca,, ovaj hadis je prenesen na dva načina:
1. Musned predajom, tj. lanac prenosilaca doseže do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i takav je svaki hadis kojeg prenosi ashab od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
2. Mursel predajom, tj. u lancu nije spomenut ashab koji prenosi, u ovom slučaju Ebu Seid, radijallahu anhu. Inače, mursel predaja je ona koju od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi tabiin. Zbog mnoštva puteva kojima je prenesen ovaj hadis, on se smatra jakim, prihvatljivim hadisom, kao što je to spomenuo imam En-Nevevi.

Za riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nema štete niti nanošenja štete”, kažu da između ove dvije sintagme nema razlike, zato što je samo nanošenje štete – šteta, ali je spomenuto dva puta radi potvrde. Šteta je sve ono što nanosi neprijatnosti i manjkavosti kod ljudi, a propisano je da čovjek bude od koristi, a ne od štete, tj. da koristi samome sebi i da koristi ostalim ljudima. Dakle, čovjek ne treba štetiti sebi niti bilo kome drugom. Značenje suprotno šteti je korist.

Neki smatraju da između štete i nanošenja štete ipak postoji razlika, navodeći da se pod štetom / ed-dararu podrazumijeva jedna strana, što povlači da riječi “nema štete” znače da čovjek ne šteti drugim ljudima, dok nanošenje štete / ed-dirar ukazuje na uzajamnu, obostranu, interaktivnu reakciju, pa bi riječi “…niti nanošenja štete” značile da ti ne uzvraćaš onome ko ti je naštetio, već da uzvratiš dobročinstvom i oprostom, što su ujedno načela i norme vjerničkog ponašanja.

Uzvišeni Allah kaže: “…a onoga koji oprosti i izmiri se, Allah će nagraditi” (Eš-Šura, 40).  U duhu ovog ajeta su i riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nemoj iznevjeriti onoga ko je iznevjerio tebe”, a u ovom značenju je i pravilo koje kaže: “Osveta je dozvoljena i to je pravda, ali je oprost bolji.” Kaže Uzvišeni: “Nepravda se može uzvratiti istom mjerom…”, i ovo je osveta i odmazda, ali: “…a onoga koji oprosti i izmiri se, Allah će nagraditi”, tako da je dozvoljeno ili uzvratiti ili oprostiti. Ako bi se desilo da ti neko nanese štetu, nemoj uzvratiti istom mjerom, jer je tako bolje i korisnije, pa ćeš vidjeti da će onaj kome si oprostio postati tvojim prijateljem. Kaže Uzvišeni: “Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. To mogu postići samo strpljivi; to mogu postići samo vrlo srećni.” (Fussilet, 34 – 35)

Međutim, ovaj stepen ne može postići svako. Ovo je posebnost strpljivih, a onaj koji se ne može strpjeti, taj ne može ni oprostiti, jer samo onaj koji je strpljiv u stanju je da oprosti. Oprost na uznemiravanju je težak duši i za to je potrebno strpljenje, jer u prirodi čovjeka je želja za revanšom, a izbjegavanje revanša zahtijeva strpljenje i ustrajnost. Kaže Uzvišeni: “To mogu postići samo strpljivi; to mogu postići samo vrlo srećni.” (Fussilet, 35.) Ako želiš da ubireš plodove praštanja, onda moraš biti strpljiv i ne udovoljavati svojoj duši onda kada od tebe traži da se revanširaš onome ko ti je naštetio. Allah najbolje zna, ali ovo je to značenje riječi “nema štete”, one štete koja dolazi sa jedne strane. Zato nemoj štetiti ljudima: kao što ne voliš štetu sebi, onda je nemoj željeti ni svojoj braći, kao što ne voliš da se ružno ophode prema tebi, onda se nemoj ni ti ružno ophoditi prema drugima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Nijedan od vas neće potpuno vjerovati sve dok svome bratu ne bude želio ono što želi i samome sebi.” (Bilježe El-Buhari i Muslim)

A što se tiče nanošenja štete / ed-dirar, ono može biti obostrano. Dakle,  ako bi se desilo da neko ružno postupi prema tebi, onda se potrudi da uzvratiš lijepim i da se kloniš revanša i osvete, tj. da ostaviš nanošenje štete i da pribjegneš oprostu. Na ovaj način se širi ljubav među ljudima i na ovaj način onaj kome oprostiš postaje ti blagonaklon i počinje se stidjeti svoga postupka.

Ovo veličanstveno pravilo spada u osnovna načela lijepog ponašanja prema ljudima. Čovjek se treba truditi da bude daleko od štete svejedno da li to bila šteta koju on nanosi nekome ili bila šteta kao odgovor onome koji je naštetio njemu. Musliman se trudi da ostvari ovaj princip te na taj način postaje prihvaćen i kod Allaha i kod ljudi.

Preuzeto iz djela:
El-Minhetur-rabbanije fi šerhil-erbe’inin-Nevevijje,
uvaženog šejha dr. Saliha b. Fevzana b. Abdullaha el-Fevzana,
člana Vijeća velikih učenjaka KSA,
i člana Stalne komisije za izdavanje fetvi

Priređeno:
El-Medina El-Munevvera
8. safer 1432. / 12. januar 2011.