Notice: Trying to get property 'post_excerpt' of non-object in /var/www/vhosts/minber.ba/httpdocs/2020/wp-content/themes/minbertheme/templates/template_single_post.php on line 1084
Fikh

Ne kažnjavajte ljude ako postoji bilo kakva sumnja!

583views

Priredio:  Sead ef. Jasavić, prof.fikha

‘Aiša r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: „Ne sprovodite šeri’atske kazne nad muslimanima dokle ikako možete. Ako muslimanu ikako nađete izlaza – oslobodite mu put. Bolje je imamu (vlastima), da pogriješi u oproštaju, nego li da pogriješi u kazni!“ (Sahih. Mustedrek, Hakim, br.8163.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.16839-18073.; Šerhul-Sunneh, Begavi, 10/330.; Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.29094.; Sunen Darekutni, br.3097.)

Alija r.a., kaže: Čuo sam Allahovog Poslanika s.a.w.s., kako govori: „Kol’ko se može, ne sprovodite šeri’atske kazne!“ (Sunen Darekutni, br.3098.)

Abdullah b. Mes’ud, Mu’az b. Džebel, ‘Ukbe b. Amir el-Džuheni r.a., kažu: „Ako ti nije kristalno jasan zločin – odloži kaznu koliko god možeš!“ (Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.29086.; Sunen Darekutni, br.3099.)

Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: „Ne sprovodite šeri’atske kazne (el-hudud), ako ikako ima načina za to!“ (Da’if. Musned Ebu Ja’ala, br.6618.)

Abdullah b. Mes’ud r.a., je rekao: „Ne sprovodite šeri’atske kazne i smrtnu kaznu nad Allahovim robovima – sve dok ima načina za to!“ (el-Mu’udžem el-Kebir, br.9580.)

Omer b. el-Hattab r.a., je rekao: „Da obustavim sprovedbu šeri’atskih kazni zbog sumnji, draže mi je nego li da ih sprovedem u sumnji!“ (Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.29085.)

E’ameš prenosi od Ibrahima: Uvjek su govorili: „Ne sprovodite šeri’atske kazne nad Allahovim robovima – sve dok ima načina za to!“ (Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.29088.)

Zuhri rhm., je rekao: „Obustavljaj sprovednu šeri’atske kazne zbog ikakve šubhe-sumnje, koja se javi!“ (Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.29089.)

Ebu Va’il rhm., prenosi od Abdullaha r.a., da je rekao: „Obustavljajte sprovedbu smrtne kazne i bičevanja nad muslimanima, koliko god se to može!“ (Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.29090.)

* * * * *

 Ibnul-Munzir rhm., kaže: „Svi koji se smatraju ulemom-učenjacima, su složni na tome (idžma’), da se šeri’atske kazne obustavljaju i ne sprovode – ako postoji bilo kakva šubha-sumnja po pitanju određenog nedjela, shodno hadisu Allahovog Poslanika s.a.w.s., koji kaže: „Obustavite sprovođenje šeri’atskih kazni zbog postojanja sumnji-šubuhat!“ (Pogledaj: Menziletul-Sunne fil-Tešri’, 1/36.)

Imam el-Sujuti el-Šafi’i rhm., kaže: „Šeri’atske kazne se obustavljaju i ne izvršavaju ako ima ikakvih sumnji (šubhi) – shodno riječima Allahovog Poslanika s.a.w.s., koji kaže: „Ne sprovodite šeri’atske kazne nad muslimanima dokle ikako možete. Ako muslimanu ikako nađete izlaza – oslobodite mu put. Bolje je imamu (vlastima), da pogriješi u oproštaju, nego li da pogriješi u kazni!“ (Sahih. Mustedrek, Hakim, br.8163.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.16839-18073.; Šerhul-Sunneh, Begavi, 10/330.; Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.29094.; Sunen Darekutni, br.3097.) Šubha – sumnja, se dijeli na tri vrste:

a.)         Šubhetul-fa’il: sumnja koja se našla kod izvršioca ne-djela poput čovjeka koji je spavao sa ženom misleći da je bila njegova žena.

b.)         Šubhetul-mehal: sumnja vezana za sami čin, npr. da čovjek, koji je spavao sa određenom ženom, posjeduje istu, ili je u pitanju robinja koja ima više vlasnika ili je u pitanju robinja-mukateba, ili robinja-majka njegovog djeteta, ili robinja koja mu je haram.

c.)        Šubhetul-tarik: sumnja načina-pravca tj. koja je došla kao dozvola od strane mudžtehida tj. da je neki čin halal kod određene uleme, a haram kod druge, poput mut’ah braka, braka sklopljenog bez dozvole staratelja, ili bez svjedoka, kao i svako sklapanje braka u vezi kojeg se islamska ulema razilazi, kao i pijenje alkohola radi liječenja, i ako je jače mišljenje da je u pitanju haram, zbog šubhe razilaženja uleme po tom pitanju. (Pogledaj: el-Ešbah vel-Neza’ir, 1/236.)

Šejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kaže: „Naša vjera daje prednost dobročinstvu prema ljudima i opraštanju, nad ružnom ophođenju prema njima i osveti, shodno hadisu Allahovog Poslanika s.a.w.s., koji kaže: „Ne sprovodite šeri’atske kazne nad muslimanima dokle ikako možete. Ako muslimanu ikako nađete izlaza – oslobodite mu put. Bolje je imamu (vlastima), da pogriješi u oproštaju, nego li da pogriješi u kazni!“ (Sahih. Mustedrek, Hakim, br.8163.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.16839-18073.; Šerhul-Sunneh, Begavi, 10/330.; Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.29094.; Sunen Darekutni, br.3097.)“ (Pogledaj: Minhadžul-Sunneh, 4/209.)

Šejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kaže: „Svako dobro je u slijeđenju naših dobrih prethodnika (Seleful-Salih), i što više se upoznavati sa hadisom Allahovog Poslanika s.a.w.s., uz duboko razumjevanje istih (tefekkuh), Allahovog užeta se čvrsto držati, kao i svega onoga što vodi zajedništvu (džema’at), i jedinstvu (ulfeh), uz klonjenje od svega onoga što nas vodi razilaženju (hilaf), i razbijenosti (furka), izuzev ako je u pitanju kristalno jasna stvar za koju nam Allah dž.š., i Njegov Poslanik s.a.w.s., kazuju da je se klonimo – takvo što je dobrodošlo!

Ali, ako je u pitanju sumnjiva stvar – da li se zbog određenih riječi ili djela kažnjava neko ili ne – obaveza nam je izostaviti kaznu, shodno riječima Allahovog Poslanika s.a.w.s., koji kaže: „Ne sprovodite šeri’atske kazne nad muslimanima dokle ikako možete. Ako muslimanu ikako nađete izlaza – oslobodite mu put. Bolje je imamu (vlastima), da pogriješi u oproštaju, nego li da pogriješi u kazni!“ (Sahih. Mustedrek, Hakim, br.8163.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.16839-18073.; Šerhul-Sunneh, Begavi, 10/330.; Musannef, Ibnu Ebi Šejbeh, br.29094.; Sunen Darekutni, br.3097.)

Ovo će se pogotovu odnositi na pitanja koja nas mogu povesti velikom zlu, ili razbijanju Ehli-Sunneta vel-Džema’ata. Zlo koje nastaje u ovakvom razilaženju je mnogo veće od zla koje nastaje kod određenih ljudi u sekundarnim pitanjima vjere!“ (Pogledaj: Medžmu’ul-Fetava, 6/505.; Muntehab min Kutubi Šejhil-Islam, el-Sekkaf, 1/183.)

Šejh Ibnu Baz rhm., kaže: „Predstavnicima muslimana (vulatul-umur), ulemi i emirima, je obaveza da obustavljaju sprovođenje šeri’atskih kazni, ako naiđu na šubhu-sumnju, koja je u uskoj sprezi sa određenim zlo-činom, pa ako, kod Hakima-sudije-vladara, kazna ne počiva na kristalno jasnim dokazima, bez postojanja ikakve šubhe/sumnje – šeri’atska kazna se neće sprovoditi, i zadovoljiće se manjom kaznom ta’azira kojom se može utjecati na počinjeno zlo, dok se propisana kazna neće sprovoditi poput kamenovanja oženjenog bludnika ili bičevanja neoženjenog bludnika, ili kidanja ruke lopovu – ništa se od navedenog neće sprovoditi osim nakon 100% dokazanosti izvršenja zločina, koje ne sadrži u sebi ni najmanju šubhu ili sumnju, uz svjedočenje dva pravedna svjedoka bez ikakve šubhe pri njima – 2 svjedoka za krađu, i 4 pravedna svjedoka za zinaluk, što isto važi i za sve ostale šeri’atske kazne. Nadležni (vulatul-emr), moraju sve navedeno uzeti u obzir, te da odlože sprovedbu šeri’atskih kazni ako se jave bilo kakve šubhe/sumnje, koje utiču na pritvrđenost  samog zločina!“ (Pogledaj: http://www.binbaz.org.sa/mat/3413 )